Pratite nas

Politika

Zbog grba BiH inspektori će pisati kazne

Objavljeno

na

Na svim javnim mjestima moraju se istaknuti državni simboli pa tako i uokvireni grb države BiH formata A4

Inspektori u svakoj radnji, svakoj tvrtki, svakom uredu provjeravaju je li na vidnom mjestu istaknut grb BiH. U strahu od kazni koje se, navodno, prema neslužbenim izjavama, kreću oko 1000 KM ljudi masovno printaju taj grb i stavljaju ga na vidno mjesto. No, i to ne važi jer grb mora biti isprintan u koloru i na najmanjem formatu A4, mora biti uokviren, sadržaj je pisma koje je ovih dana stiglo u redakciju Večernjaka od vlasnika trgovačkih radnji koji zbog straha od velikih financijskih kazni žele ovu informaciju javno prezentirati i ostalim kolegama.

Priča o javnom isticanju grba BiH u trgovačkim radnjama, ugostiteljskim objektima, institucijama, školama, naišla je na niz kontroverznih reakcija u županijama s hrvatskom većinom, vlasnici privatnih objekata čekaju službeno objašnjenje Federalne uprave za inspekcijske poslove. Iz ove institucije koja je prije dva tjedna krenula u veliku akciju provjera svih poduzeća na prostoru Federacije BiH uz pomoć županijskih uprava za inspekcijske poslove i asistenciju policije priopćeno je da je akcija po nalogu Vlade Federacije BiH pokrenuta zbog suzbijanje rada “na crno”, kontrola uplate plaća, odnosno prijave i uplate doprinosa za zaposlenike, te kontrola fiskalnih sustava (izdavanja računa kroz fiskalne blagajne). Iz službenog priopćenja vidljivo je da se provjera isticanja državnoga grba ili zastave na tim mjestima uopće ne spominje.

“Mi smo zbog straha od kazni koje su naplaćivali inspektori na prostoru županija s hrvatskom većinom ipak istakli državni grb, neki to neće ni po cijenu novčanih kazni, a drugi čekaju službeno očitovanje mjerodavnih inspekcijskih službi”, kaže nam vlasnik jednog shopping lanca koji bi zbog velikog broja radnji samo u jednom mjesecu morao platiti više od 100.000 maraka kazne ako ne bude istaknuo državni grb BiH.

Priča o isticanju grba i zastave na javnim mjestima pojavila se i prije dvije godine, tada je Federalna uprava za inspekcijske poslove priopćila da posjedovanje grba i zastave BiH od gospodarskih subjekata nisu predmet inspekcijske kontrole u okviru pojačanog inspekcijskog nadzora koji provodi ta uprava. Tada su upozorili gospodarske subjekte na području cijele Federacije BiH “da svaka pravna ili fizička osoba prilikom dolaska inspektora ima pravo inspektoru zatražiti na uvid rješenje o ovlasti za obavljanje inspekcijskog nadzora, kao i inspektorsku iskaznicu na kojoj stoji naziv inspekcijskog tijela, identitet inspektora i slika, naziv radnog mjesta inspektora, pečat i potpis rukovoditelja inspekcijskog tijela, kao i zakonom propisane ovlasti”.

Cilj najnovije akcije inspektora koja za razliku od dosadašnjih nema utvrđen rok trajanja je prije svega pojačati prijave radnika koji rade na crno zbog stabilizacije uplate prihoda u fondove Zavoda MIO te županijskih zavoda za javno zdravstvo. Inspekcijske kontrole neće prestati sve dok se ne konstatira da je stanje u predmetnim oblastima nadzora poboljšano.

“Inspektori prilikom obavljanja kontrola ako utvrde kršenje zakonskih propisa, osim ostalih propisanih zakonskih mjera sankcioniranja, bit će prinuđeni bez odlaganja izricati mjere zabrane rada”, stoji u službenom priopćenju Federalne uprave za inspekcijske poslove. O isticanju grba i zastave nije spomenuta niti jedna riječ u službenom priopćenju. U Zakonu o grbu i zastavi BiH, koji se mijenjao nekoliko puta, ne spominju se sankcije.

vecernji.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Zdravko Marić će tužiti Marasa? ‘Prevršio je svaku mjeru!’

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić komentirao je Marasov ‘napad’ na njega u Saboru.

U Saboru je danas SDP-ov Gordan Maras rekao da ima dokaz da je Vijeće za financijsku stabilnost upozoravalo ministra financija Zdravka Marića na preveliku izloženost Agrokora.

Na te je optužbe odgovorio sam ministar.

“Vidjet ćete prezentaciju, ja isto imam taj dokaz. Nije to specijalan dokaz, to je prezentacija. Isto stoji u prezentaciji za 2015. i 2016. To nije tijelo koje nalaže bilo kojoj instituciji, odnosno regulatorima da nešto čine.

Naprotiv, regulatori čine to Vijeće. Ne vidim koja je poanta tih upozorenja. Nikad se na tom Vijeću ne spominju pojedini primjeri.

Inače što se tiče njegovih istupa gospodina Marasa, mislim da je prevršio svaku mjeru. I u javnosti govori o tome, radi se o javnom blaćenju i obezvređivanju mene osobno.

Razmislit ću o konkretnim aktivnostima. Mislim da je prevršio svaku mjeru. Neću s njim polemizirati.

U Saboru sam mu već nekoliko puta argumentirano odgovorio. Razumijem što je politička arena, ali ovo je značajno ispod pojasa”, rekao je Marić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković danas pred Saborom predstavlja izvješće o radu Vlade RH, dakle, rezime protekle godine njegova mandata.

Prije toga, Sabor je tradicionalno rad započeo nizom zahtjeva za stanke, a glavna tema je, očekivano, Agrokor.

Premijer Andrej Plenković predstavlja godišnje izvješće o radu Vlade.

Ovo je bila jedna od najizazovnijih godina za Hrvatsku od Domovinskog rata – politički, gospodarski i vanjskopolitički. Požari i poplave, kriza u Agrokoru, problemi arbitraže oko Ine.., rekao je Plenković na početku.

“U središtu Vlade je hrvatski čovjek. Naš osnovni cilj je ostvariti bolji život i bolji standard. O ljudima ovisi hrvatska budućnosti. Pronalaženje rješenja za demografski izazov je ključan zadatak Vlade. rast gospodarstva i ravnomjeran gospodarski razvoj je nabolja demografska politika”, kazao je dodavši da je u prvoj godini mandata značajno povećana financijska potpora roditeljima.

Naglasio je kako je prvi zadatak zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske. Najavio je i od iduće godine pilot projekte za testiranje obrazovnog programa i kurikularne reforme.

“Novi program treba spojiti obrazovni sustav sa stvarnim potrebama tržišta rada. Učenicima treba omogućiti razvijanje digitalne pismenosti, omogućit će im se razvoj s praksom najrazvijenih obrazovnih sustava. restrukturirat ćemo postojeće stručno povjerenstvo za kurikularnu reformu – usmjerit ćemo aktivnosti na sadržaj a ne sastav povjerenstva”, naglasio je.

Premijer je rekao da je njegova Vlada povećala mirovine, da će se boriti za ravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada te da će se boriti za radnike i njihova prava.

“Najveći reformski proces koji nismo mogli niti naslutiti prije 12 mjeseci je upravljanje krizom u koncernu Agrokor, kompaniji koja zapošljava u Hrvatskoj više od 30.000 ljudi. Nekontrolirani stečaj i propast koji je bio realna mogućnost prije šest mjeseci imao bi katastrofalne posljedice po Hrvatsku. Danas je svima jasno da Vlada takav scenarij nije smjela dopustiti”, naglasio je Plenković.

“Pokazali smo da država zna i može ragirati brzo. Predložili smo zakonsko rješenje koje je spriječilo tsunami u državi. Otvoreni smo da se o Agrokoru raspravlja u Saboru, ako ne na povjerenstvu onda na odborima ili na plenarnoj sjednici”, predložio je.

Naglasio je da su vjetar u leđa za transformaciju poslovanja u Hrvatskoj dobri ekonomski pokazatelji

“Započeli smo s procesom priprema za uvođenje eura, kao službene valute u Hrvatskoj. Sve nove članice unije, uključujući i Hrvatsku, obezale su se prihvatiti euro, kad se za to ispune uvjeti. Prije nego što postane članica monetarne unije, država treba uz pravnu konvergenciju, zadovoljiti četiri kriterija – stabilnost cijena, održivost javnih financija, koje obuhvaća dva kriterija – proračunski manjak i javni dug, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Strukturne reforme koje provodimo pridonose ispunjavanju navedenih uvjeta, koje moramo provoditi i zbog nas samih.

Trenutno, Hrvatska ispunjava sve kriterije osim jednog, a i kod omjera duga opće države i BDP-a, pozitivan je trend dinamike jer ekonomski oporavak i stabilnost javnih financija utječu na njegovo smanjenje. Za Hrvatsku je prema tome ispunjavanje kriterija dostižan i realan cilj.

Brojne analize i komparativna iskustva pokazuju da građani i poduzeća mogu očekivati pozitivne učinke od uvođenja eura. Glavna korist odnosila bi se na uklanjanje valutnog rizika, kojem su izloženi svi s kreditima izraženim u eurima. Poduzeća zadužena u eurima, a prihode ostvaruju u domaćoj valuti, više neće biti ranjiva na deprecijaciju tečaja.

Drugo, korist bi trebala proizići i iz smanjenja kamatnih stopa.

Vlada će s toga, zajedno s HNB-om, krajem listopada predstaviti nacrt strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, čime započinje javna rasprava o ovom procesu”, rekao je Plenković.

Kazao je kako će Pelješki most će biti jedan od najvidljivijih projekata u kojem se vidi korist u članstvu u EU. Rekao je i kako se tri pristigle ponude pregledavaju.

“Krajevi mosta grade se na hrvatskom prostoru. Pitanje izgradnje mosta s razgraničenjem nema veze”, istaknuo je odbacujući opet prigovore BiH na izgradnju mosta.

facebook komentari

Nastavi čitati