Pratite nas

Zbog Lagumdžije propao posljednji pokušaj dogovora

Objavljeno

na

Šestorica političkih čelnika bili su nakon tri sata razgovora s povjerenikom Europske komisije za proširenje Štefanom Fueleom spremni prihvatiti prijedlog po kojemu bi se postigao dogovor o provedbi presude “Sejdić – Finci”. No, onda je na scenu stupio predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija tvrdeći da se tim prijedlogom nastavlja dalje dijeliti BiH. To je ključni detalj razgovora koji su osam sati trajali u uredu posebnog predstavnika Europske unije u BiH.

[dropcap]K[/dropcap]ako doznaje Večernjak, početak sastanka je iznenadio sve domaće političke sudionike da će se nakon teških političkih i socijalnih napetosti prosvjeda koji su kulminirali neredima, uopće razgovarati o pitanju “Sejdić – Finci”. Čak su predsjednici HDZ-a BiH Dragan Čović i SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija predložili da nije racionalno razgovarati o provedbi presude uz tešku političku i sigurnosnu situaciju. No, Fuele je ponovno otvorio sporazum o 14 točaka koji utvrđuje pojedinosti dogovora oko promjene izbornog sustava. Pri tome se došlo do rasprave treba li izborni model biti sastavni dio Ustava BiH ili posebnog zakona te na koji bi se način eventualno mogle mijenjati ove odredbe dvotrećinskom većinom u oba doma i sva tri nacionalna kluba. U jednome trenutku na stolu se unutar bošnjačkog političkog kruga pojavio prijedlog kako izdefinirati izborna podpodručja u Federaciji BiH s prijedlogom koji bi odgovarao zahtjevima Hrvata. Taj prijedlog podrazumijeva da je Federacija BiH jedno izborno područje.
U njemu pobjednik izbora postaje član Predsjedništva BiH i pretpostavlja se da je to kandidat koji dolazi s područja većinskih bošnjačkih županija. Drugi pak član Predsjedništva BiH postaje kandidat, a ovoga puta je takav prijedlog stavljen na stol, koji je drugi po broju glasova s jedinstvene liste, ali uz uvjet da u četiri fiksne županije ima natpolovičnu većinu glasova. A te su županije Posavska, Hercegovačko-neretvanska, Zapadnohercegovačka i HB županija. I za izbor drugoga člana BiH Predsjedništva bilo bi ključno dobiti potporu birača iz ovih županija gdje žive u najvećem broju Hrvati. Takav prijedlog uz predsjednike dva HDZ-a Dragana Čovića i Martina Raguža podupiru čelnici srpskih stranaka, a bošnjački lideri SDA Bakir Izetbegović i Saveza za bolju budućnost Fahrudin Radončić nisu imali ništa protiv tog prijedloga. No, onda je na scenu stupio čelnik SDP-a Zlatko Lagumdžija.

Poručio kako se ovim prijedlogom dalje cjepka BiH te da neće dignuti ruku za takvo rješenje. Nakon toga, Fuele je dao kratku stanku kako bi se pokušao usuglasiti ovaj dogovor. Kada su se pak bošnjački političari vratili na sastanak, svi su bili jedinstveni – poručili su kako taj prijedlog ima manjkavosti na što je navodno prigovore uputilo i Venecijansko povjerenstvo. Time je ujedno propao i posljednji pokušaj za dogovor u ovoj godini u kojoj su izbori za Parlament EU i BiH.

večernjak

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Željko Glasnović žestoko u Saboru: ‘Prošlost nije prošla’

Objavljeno

na

Objavio

U Saboru je i današnje zasjedanje započelo stankama. Govorilo se o poplavama i sanaciji, a jedan od zastupnika koji je zatražio stanku je i Željko Glasnović koji se pak osvrnuo na sasvim drugu temu. 

Žestoko je kritizirao način na koji se troši novac u Saboru poručivši:

“Rekao je jedanput Orwell ‘prošlost nije prošla’. Prošlost je i čista analitika s kojom se danas manipulira. Specijalni rat se vodi protiv Hrvatske i izvan Hrvatske. Je li Sabor predao svoje arhive tamo gdje je trebao? Je li SOA predala arhive potpisnika udbaša koji ima dosje u Beogradu? U Saboru imate dokumente gdje je dano po stotine tisuća eura tamo gdje god se pomokrio partizan. Pa neki rujanski, pariški dogovori po 80 tisuća kuna, pa deset, dvadeset dokumenata gdje su se isplaćivale stotine tisuća kuna. To su sve potpisivali neki tajnici. Pa neki koji imaju kodna imene”Degenerik” ili “Filter 57″. Istovremeno, nisu mogli isplatiti ljudima koji rade prekovremeno u Saboru”, poručio je među ostalim saborski zastupnik iz redova Nezavisnih za Hrvatsku, Željko Glasnović.

U Saboru su zatražene i stanke zbog katastrofalnih poplava u Hrvatskoj.

“Šokantan je podatak da je prijavljeno 2,3 milijarde kuna šteta, a da je u proračunu osigurano samo 20 milijuna kuna. Od 2000. do 2007. štete su bile ukupno 1,3 milijarde kuna, a ove godine imamo 2,3, a godina još nije završila. Sitniš koji je predviđen za obeštećenje građana nipošto nije dovoljan”, rekao je Ivan vilibor Sinčić iz Živog zida.

“Hajdemo razgovarati što treba činiti? Održavati poljoprivredne površine, poljoprivredne kanala i prosjeke u šumama. To se ne čini na privatnim površinama, a bome ne čini ni država. Uloga nas svih je da ublažimo ako već ne možemo spriječiti, a mi u Saboru možemo to činiti preko zakona”, rekla je Anka Mrak Taritaš iz Kluba GLAS-HSU.

“Naravno da ljudima kojima je voda ušla u kuću to nije velika utjeha, no na tom velikom projektu zaštite i obrane od poplava se radi i vjerujem da će Vlada naći rješenje”, istaknula je Marija Jelkovac iz HDZ-a.

facebook komentari

Nastavi čitati

Analiza

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Špijunski napad iz BiH: OSA prisluškivala političare iz Hrvatske i BiH

Naivno ili neoprezno, ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić potvrdio je navode tjednika Nacional, ali i nekoliko svojevrsnih domaćih glasila obavještajnog i paraobavještajnog podzemlja u BiH, da su se na udaru prisluškivanja i praćenja državne Obavještajno sigurnosne agencije (OSA) našli hrvatski dužnosnici iz Hrvatske i BiH te razne kompanije.

U BiH je nastala prava konfuzija oko toga što je rečeno pa su pojedini portali čak uklanjali vijesti o tome što je Mektić rekao na upit o navodima zagrebačkog tjednika Nacional o tome da Obavještajno-sigurnosna agencija BiH vodi specijalni rat protiv Hrvatske te da nelegalno prisluškuje i špijunira hrvatske političare i poduzetnike.

Najprije su Mektiću u usta stavili da je izrijekom spomenuo dužnosnike, a nije, jednako kao i da je spomenuo Hrvatsku, a nije. Ali se iz njegova odgovora apsolutno podrazumijevalo da OSA, kojoj je na čelu pouzdanik vladajuće bošnjačke obitelji Izetbegović, Osman Mehmedagić Osmica, stoji iza praćenja gospodarstvenika i hrvatskih dužnosnika, piše Večernji list

– Sve je učinjeno sasvim legalno, legitimno i u tome nema ništa novo. Ali, sve te interese BiH, koje i nastojimo zaštititi od nelojalnih i, rekao bih, profiterskih udara, dužni smo raditi u skladu s Ustavom i zakonima BiH. Sve do čega smo došli, sve što smo saznali u čitavoj ovoj situaciji, o kojoj je pisao i portal Žurnal, o kojoj piše i Nacional, poduzimali smo u skladu sa zakonom i Ustavom ove države, štiteći ekonomski interes i ne dopuštajući podrivanje ekonomskog sustava BiH – rekao je Mektić.

A Nacional i Žurnal izvješćivali su o toma da OSA ima informacije o navodnim nelegalnim poslovima Elektroprivrede Herceg Bosne, Šuma Herceg Bosne, HT Mostara, Aluminija, Agrokora te poslovima vezanim uz korištenje vode iz Buškog jezera, koje bošnjačka politika godinama nastoji diskreditirati, umanjiti utjecaj, povezati s kriminalnim krugovima, vodstva BiH Hrvata u funkciji ostvarenja bošnjačke unitarne države.

Neimenovani bivši obavještajni dužnosnik ističe kako se Mektić, protiv kojega postoji niz prijava u Tužiteljstvu BiH, a koje u ladicama drže bošnjački tužitelji, posve razotkrio jer on ne bi smio imati nikakve operativne podatke ili znati o “tajnim operacijama”.

– Kod nas se ljude prisluškuje da bi se nekome pronašlo nešto. To je ustaljeni način rada, a to je nezakonito i neustavno. Druga stvar je da preko granice nikoga ne smijemo slušati. Postoji načelo teritorijalnosti – rekao je bivši obavještajac koji tvrdi da u posljednjem slučaju “nije narušen samo Ustav i zakoni nego je prekršeno i međunarodno pravo”.

Jedini koji u BiH može naložiti tajno praćenje i prisluškivanje jeste predsjednik Suda BiH, osim u slučaju izravne prijetnje terorističkog napada.

Na upit Sudu BiH je li izdao nalog nismo dobili odgovor. Prema sporazumu dviju država o suradnji u kaznenim stvarima, BiH je trebala izvijestiti institucije pravosuđa RH, no to, prema dostupnim podacima, nije učinjeno, što potvrđuje sumnje u legalnost prisluškivanja. Postavlja se pitanje koji je to ekonomski interes imala BiH.

– Tko je odredio te ekonomske interese? Država ih nema – rekao je sugovornik. Osim ako cilj operacije nije da se paukovom mrežom prisluškivanja gospodarstvenika s političarima, policajcima, novinarima… dođe do glavne mete – hrvatskog političkog vrha.

U Vladi jučer nisu odgovorili na pitanje o prisluškivanju OSA-e. Izvor iz Vlade samo je kratko uputio da se o svemu pita SOA-u, hrvatsku tajnu službu. Iz Agrokora poručuju da, ako je prisluškivanja bilo, to pitanje moraju rješavati druge službe.

 

Ivo Lučić: Očito postoje skupine unutar bošnjačke politike koje su instrumentizirale obavještajnu službu

facebook komentari

Nastavi čitati