Zbog ruleta sam se zadužio kod kamatara koji su naudili ne samo meni, već i mojoj supruzi i djetetu

0

Kockanje mi je uništilo život. Ostao sam bez supruge, djeteta, podrške roditelja, posla i što je najgore, izgubio sam sebe – kazao je u razgovoru za Agenciju FENA Damir (35) iz Sarajeva otvarajući priču o tome kako je izgledala svakodnevnica patološkog kockara.

Počeo je kockati još kao srednjoškolac. Kladionice su vrlo brzo prestale zadovoljavati njegove potrebe, a “dno je dotaknuo” kako kaže, kada je počeo igrati rulet.

– Rulet mi je uništio život. To je čisto zlo. Zbog ruleta sam se zadužio kod kamatara koji su naudili ne samo meni, već i mojoj supruzi i djetetu. Došli su mi u kuću i sve polupali – kazao je Damir.

Za kockanje kaže da je gubitak od samog početka dodajući da mu nisu bile bitne same igre, već kockanje, a da je novac predstavljao samo sredstva za igru.

– Kockanje je bio smisao mog života. Sve lijepe stvari koje su mi se dešavale u životu gledao sam kroz maglu. Niko nije mogao doprijeti do mene, pa ni moja majka ni sin. Od svega mi je ostalo samo dugovanje – naglasio je.

Kaže da su ga roditelji nekoliko puta zaključavali u kući i pokušali mu pomoći, ali nije bio spreman da se odrekne kockanja.

Damir ne kocka već pet godina i pokušava vratiti svoj život. Ali teško.

– Novac su kamatarima vratili moji roditelji, ali ja sam još uvijek bez posla i obitelji – naglasio je.

Kockanje počinje u mladosti na marku ili dvije

Klinički psiholog Čedomir Novaković smatra da ovisnost o kockanju podrazumijeva nešto protiv čega se osoba ne može boriti, kao što je ovisnost o alkoholu, drogi ili prostituciji, naglašavajući da ovisnost o kockanju prevazilazi normu normalnog i socijaliziranog ponašanja.

Po njegovom mišljenju, to nisu osobe koje su ovisne i o adrenalinu, jer postoje kockari koji su mirni i tihi ljudi i koji nemaju nikakav zdravstveni problem te vrste, ali imaju potrebu da višak energije investiraju u nešto.

Novaković dodaje da društvene prilike obično stvaraju pogodnu atmosferu da se osoba bavi baš onim što je društveno kažnjivo ili neopravdano te da ljude često privlači ono što je zabranjeno, jer im to predstavlja izazov.

– Kockanje je i zabava i zarada. Iako kockanje na manje svote predstavlja zabavu, često se događa da osoba želi da se izbavi iz nekog problema, jer smatra da je to najjednostavniji način te poseže za kockom – kazao je Novaković u razgovoru za Agenciju Fena.

Novaković smatra da se svaki kockar nada da će baš on dobiti, ali poznato je koliki broj ljudi ima takvu sreću.

– Psihološka istraživanja kažu da su kockari inteligentniji od prosječnih ljudi. Kod jednog broja kockara postoji karakterna crta, a to je da u svom mentalnom sklopu imaju sklonost riziku. Stara poslovica kaže “tko riskira, taj profitira”, ali praksa potvrđuje da vrlo često izgubi – naglasio je.

Kad kockar jednom dobije, dodaje Novaković, kod njega se probudi motiv da ponovo dobije, a ukoliko izgubi, probudi se motiv da povrati izgubljen novac.

Novaković kaže da u posljednje vrijeme kocka i veći broj žena, prvenstveno zbog ekonomske situacije.

– Ovisnost o kockanju se liječi tako što prvo mora postojati želja kockara da se izliječi te da u sebi nađe dovoljno snage i argumenata da prestane da se kocka. Također je česta i intervencija obitelji te rad s psiholozima i psihijatrima – naglasio je.

Novaković je objasnio da ljudi koji su skloni takvom obliku ovisnosti dolaze iz nekompletnih obitelji, gdje nedostaju otac ili majka ili oba roditelja.

– Svi kockari imaju isti “ulazni kod”. Kockanje počinje u mladosti na marku ili dvije. Ali kao i svaka druga stvar koja vas opije, sve je manja samokontrola i sve je manji osjećaj u kojem pravcu vodi kockanje – kazao je.

Pored izgubljenog novca, dodao je, vrlo često dolazi do raspada obitelji, gubitka posla te oboljenja koje imaju psihogene karaktersitike.

– Vrlo često se događa da takve osobe izvrše samoubojstvo – zaključio je Novaković u razgovoru za Fenu.

Kocka deformira osobnost 

Predsjednik Fondacije Herc Dejan Stanković iz Novog Sada kaže da u regiji ne postoji nijedna javna ustanova koja liječi ovisnike o kockanju.

Stanković je bivši kockar. Do sada je napisao tri knjige “Ulog”, “Patološko kockanje: uzroci i posljedice” i “Zbogom kockanje” u kojima je opisao svoj život i svakodnevnicu.

Svoj život je posvetio pomaganju ljudima da se odviknu od patološkog kockanja.

Stanković je počeo kockati početkom 90-tih godina. Kaže da su tada poker aparati zamijenili flipere i ljudi su ih smatrali bezazlenim.

– Kocka deformira osobnost i vi postajete ono što niste. Često kažem ljudima je da kockari izgube prvo sebe, pa onda sve ostalo – kazao je Stanković u razgovoru za Fenu.

Ističe da je onaj trenutak kada kockar posudi novac od kamatara, početak kraja.

– Svi oni koji duguju novac kamatarima znaju da je jako teško i nemoguće vratiti glavnicu, a o kamatama da i ne govorimo – dodao je.

Stanković kaže da je kockanje u njegovoj mladosti prouzročilo i zdravstvene probleme u kasnijem životu.

– Čekamo sam rezultate utakmice i izgubio sam. U tom trenutku mi je srce počelo jako lupati i nisam mogao disati. Jedva sam stigao do bolnice i sada moram piti tablete do kraja života – naglasio je.

Stanković naglašava da je socijalna inteligencija koji kockari imaju najveća prepreka u njihovom liječenju, jer su vješti manipulatori.

– Bitno obilježje patološkog kockanja je trajno i povratno neprilagođeno kockanje koje unosi razdor u osoba, obiteljska i poslovna očekivanja. Sastoji se od čestih, ponavljanih epizoda kockanja koje preovladavaju u bolesnikovom životu na štetu socijalnih, radnih, materijalnih i obiteljskih vrijednosti – objasnio je.

Dodao je da je problematično kockanje ono kockanje koje se ne može kontrolisati i koje postaje opsesija.

– Kockar planira šta će igrati, planira kako će uložiti svoj novac te od koga će pozajmiti novac za igru. Ovo kockanje se jako teško i dugotrajno liječi, koje je kod većine ljudi bezuspješno – naglasio je.

Stanković kaže da je postotak izlječenja u Fondaciji oko 70 posto te da im se javljaju i srednjoškolci koji se kockaju duže od tri godine.

– Ta djeca su počela kockati prije 15-te godine. Oni svakodnevno posjećuju kladionice, iako je to zakonom zabranjeno. Mi od naših mladih ljudi stvaramo ovisnike, oduzimajući im pravo na normalan život. Danas u Srbiji svaki četvrti mladić od 15 do 25 godina svakodnevno posjećuje sportske kladionice – istaknuo je.

Fondacija Herc se između ostalog bavi osiguravanjem sredstava i financiranjem programa prevencije patološkog kockanja, obitelji patoloških kockara kroz razne vidove materijalne pomoći osposobljavanja i angažiranje osoba za pružanje pomoći patološkim kockarima i njihovim obiteljima.

U Federaciji registrirano 15 kladionica sa 2008 uplatnih mjesta

Prema podacima kojima raspolaže Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine od 2011. do 2013. godine na području FBiH postoji 15 kladionica, odnosno 2008 uplatnih mjesta.

– Na području Federacije BiH u 2012. i 2013. godini djelatnost priređivanja igara na sreću putem automata obavljalo je 55 pravnih osoba – kazala je u razgovoru za Fenu glasnogovornica Porezne uprave FBiH Adisa Hamzić.

Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH priređivači igara na sreću klađenjem i putem automata su u 2012. godini uplatili ukupno 17.302.403 KM, a u 2013. godini ukupno 20.032.978 KM.

– Navedeni podaci pokazuju da je naplata javnih prihoda po osnovu poreza i doprinosa od poreznih obveznika u porastu , pa je u 2013. godini naplaćeno 15,78 posto više u odnosu na 2012. godinu – kazala je Hamzić.

Od ukupnog iznosa naplaćenih javnih prihoda priređivači igara na sreću klađenjem su u 2012. godini uplatili ukupno 15.260.622 KM, a u 2013. godini ukupno 17.815.780 KM.

Najveći iznos javnih prihoda u 2012. i 2013. godini uplatila je “Lutrija BiH” i to u ukupnom iznosu od 11.204.337,48 KM i pravno lice “Bet Live” u ukupnom iznosu od 5.149.110 KM.

Priređivači igara na sreću putem automata u zatvorenom prostoru u 2012. godini uplatili su ukupno 2.041.781 KM, javnih prihoda, a u 2013. godini 2.217.198 KM.

Hamzić je podsjetila da je Porezna uprava FBiH često isticala, da je neuređena zakonska regulativa u oblasti oporezivanja igara na sreću omogućila izbjegavanje plaćanja propisanih obaveza po osnovu javnih prihoda, čime su proračuni Federacije, kantona, općina i izvanproračunskih fondovi uskraćeni za značajan iznos.

Po njenim riječima, u skladu sa odredbama važećih propisa koji reguliraju ovu oblast, sva gospodarska društva koja priređuju igre na sreću klađenjem su u obaveza da, prilikom svake pojedinačne isplate dohotka fizičkom licu koje je ostvarilo dobitak, izvrše obračun i obustavu poreza na dobitke od nagradnih igara i igara na sreću i obustavljeni porez uplate na propisani račun.

Međutim, odredbama Zakona o porezu na dohodak koji je u primjeni od 1. siječnja 2009. godine, ostavljena je mogućnost priređivačima igara na sreću da svaki dobitak fizičkog lica ostvaren iznad 100 KM raščlane na dobitke ispod 100 KM, te na taj način izbjegnu plaćanje poreza na dohodak od nagradnih igara i igara na sreću.

– Budući da su priređivači igara na sreću klađenjem oslobođeni plaćanja poreza na dodanu vrijednost, smatramo da su oni u privilegiranom položaju u odnosu na ostale porezne obveznike – dodala je.

Naglašavaja da je Porezna uprava FBiH već duži niz godina inicirala donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću ili novog Zakona o igrama na sreću.

– Predlažemo da se da se propiše obaveza oporezivanja svakog uplaćenog iznosa fizičkog lica, sudionika igara na sreću npr. sa 5 posto i da se svaki pojedinačno ostvareni dobitak, neovisno o visini dohotka, oporezuje porezom na dohodak od igara na sreću, kao što je učinjeno u Republici Hrvatskoj, jer je poznato da su priređivači igara na sreću, u dogovoru sa igračima, polovili uplate kako bi smanjili moguće dobitke ispod 100 KM, u cilju izbjegavanja plaćanja poreza na dobitke od igara na sreću. Donošenje tog zakona je još u proceduri – kazala je Hamzić.

Podsjeća da je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću kojim je propisano da su od 22. srpnja 2013. godine svi priređivači igara na sreću klađenjem dužni povezati se on-line vezom sa Poreznom upravom.

Hamzić dodaje da će povezivanje on-line vezom priređivača igara na sreću omogućiti Poreznoj upravi Federacije BiH praćenje dnevnog prometa pravnih lica priređivača igara na sreću klađenjem i prometa priređivača igara na sreću putem aparata, te efikasniju naplatu javnih prihoda po osnovu poreza i doprinosa. Na ovaj način smanjit će se mogućnost zloupotreba kod prijavljivanja ostvarenog prometa, što do sada nije bio slučaj.

– Napominjemo da je do sada samo Lutrija BiH bila povezana on-line vezom sa Poreznom upravom Federacije BiH, dok priređivači igara na sreću klađenjem nisu – zaključila je Hamzić u razgovoru za Fenu.

Fena

facebook komentari