Pratite nas

Zbog vanjskog duga Federacije, županije gube stotine milijuna KM

Objavljeno

na

Dugovi stižu na otplatu i imaju prioritet pa županijama i općinama od neizravnih poreza stiže sve manje novca

Stalni rast zaduživanja Federacije BiH u inozemstvu i sukladno tomu porast obveza za otplatu vanjskog duga, izravno utječe na smanjenje iznosa koje županije i općine dobivaju od neizravnih poreza koji su osnovni prihod svih razina vlasti u BiH, piše Večernji List.

Koeficijenti raspodjele

konvertibilne-marke_milijuni_320Sukladno formuli o raspodjeli sredstva s jedinstvenog računa, prošle godine se u državni proračun slilo oko 750 milijuna maraka. S druge strane, raspodjela sredstava među entitetima se vrši po posebnom koeficijentu i Federacija dobiva 63,84 posto sredstava namijenjenih entitetima.

No, od tog iznosa se prvo izmiruje vanjski dug pa se može reći da otplata vanjskog duga Federacije BiH u velikoj mjeri utječe na raspoloživa sredstva za raspodjelu županijama, općinama, odnosno nižim razinama vlasti.

Tako je u 2012. godini otplata vanjskog duga bila 38 posto veća u odnosu na 2011. godinu, a u 2013. godini iznosi 501,75 milijuna KM i 71 posto je veća u odnosu na prethodnu godinu. A tek kada se otplate obveze po vanjskom dugu preostali prihod s jedinstvenog računa (JR) koji ima entitet FBiH raspodjeljuje se za financiranje funkcija Federacije 36,2 posto, županija 51,48 posto, jedinica lokalne samouprave 8,42 posto i upraviteljima cesta, odnosno javnim poduzećima za ceste 3,90 posto.

Pretjerano zaduživanje

Podaci za proteklih sedam godina pokazuju da se usprkos rastu prihoda od neizravnih poreza, iznos koji dobivaju županije i općine smanjivao, i to je izravna posljedica pretjeranog zaduživanja federalnih vlasti u inozemstvu. Da bi krpali rupe u federalnom proračunu i zadovoljavali prohtjeve pojedinih ministarstava i kompletne administracije, vlasti Federacije iz godine u godinu se dodatno zadužuju u inozemstvu.

Dugovi stižu na otplatu i imaju prioritet pa županijama i općinama od neizravnih poreza stiže sve manje novca. Za otplatu vanjskog duga 2006. godine Federacija je godišnje izdvajala 166,7, a prošle godine čak 501,7 milijuna KM. Posljedice po priljev sredstava koji se raspoređuju županijama više su nego vidljive. U odnosu na 2008. županije su prošle godine s jedinstvenog računa dobile čak 204 milijuna maraka manje.

Pad priljeva prihoda osjete i općine u Federaciji jer su zbog federalnog vanjskog duga, odnosno njegove otplate, prošle u odnosu na 2008. godinu dobile 37 milijuna maraka manje. Ima li se u vidu nastavak nekontroliranog zaduživanja Federacije u inozemstvu, županijama i općinama u sljedećim godinama ne piše se ništa dobro. Prihodi od neizravnih poreza koji im se usmjeravaju bit će sve manji.   DJ/VL

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

19. rujna 1991. Beograd – ‘bacanje cveća’ pred tenkove koji razaraju Vukovar

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 19. rujna 1991. dogodilo se poznato „bacanje cveća pred tenkove“ u Beogradu. Bilo je to prilikom kretanja Prve gardijske oklopne divizije JNA (poznatije kao elitna Titova divizija) prema hrvatskom gradu heroju Vukovaru.

Hrvatski junaci branitelji Vukovara uspjeli su razbiti jednu od najelitnijih oklopnih postrojbi Europe u to vrijeme.

Bio je to samo još jedno od niza „događanja naroda“ u glavnom gradu Srbije Beogradu čiji su građani masovno i učestalo sudjelovali na huškačkim ratnim mitinzima od 1987. nadalje. Tako se stvarala ratna atmosfera i podloga za agresiju na Hrvatsku i druge u cilju ostvarenja opće prihvaćene ideje Velike Srbije.

Tisuće Beograđana je oduševljeno izašlo na ulice pozdraviti tenkove koji su išli na Hrvatsku. Vukovar je razrušen, Hrvati pobijeni ili raseljeni, a slika o cvijeću i oduševljenju Beograđana ostala je u kolektivnoj memoriji hrvatskog naroda.

U to vrijeme razboriti i časni antiratni glasovi u Srbiji i Beogradu su postojali, ali bili su rijetkost kao i danas.

Naime, sličnu huškačku atmosferu pokušava podgrijati i današnje čelništvo Srbije koje je aktivno sudjelovalo u divljačkoj agresiji na Hrvatsku što huškanjem (Vučić), što kao četnički vojnik i agresor (Nikolić), a što kao jedan od najvažnijih političara u Srbiji u to vrijeme (Dačić).

Osim toga ovaj događaj, kao i donji TV prilog, jasno pokazuje da je iz glavnog grada Srbije Beograda kretala ne samo upravljačka i huškačka agresija na Hrvatsku, već da su u toj agresiji sudjelovali i Beograđani i drugi građani susjedne Srbije. To znači da je na djelu bila agresija Srbije na Hrvatsku, a ne građanski rat kao što su hrvatski političari s ljevice, (kvazi)povjesničari i velik dio nevladinih udruga godinama pokušavali sugerirati.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Umag dobio Obalu dr. Franje Tuđmana – prvu u Istri!

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što smo na svibanjskim lokalnim izborima u Istarskoj županiji postigli najbolji rezultat u zadnjih 20 godina i nakon što je predsjednik Županijskog odbora naše stranke dr. Jurica Šiljeg, zahvaljujući rekordnom broju HDZ-ovih mandata, postao predsjednik Gradskog vijeća Umaga, s neskrivenim zadovoljstvom možemo objaviti da je taj grad, kao prvi u Istri, dobio Obalu dr. Franje Tuđmana, javljaju iz HDZ-a.

Avenija grada Vukovara

I ne samo to! Osim što je dosadašnja Nova Obala preimenovana u, vrijedi ponoviti, Obalu dr. Franje Tuđmana, Umag je (umjesto Kolodvorske ulice) dobio i – Aveniju grada Vukovara!

Za promjene naziva glasovalo je 10 od ukupno  17 članova Gradskog vijeća, predvođenih predsjednikom Šiljegom. Ruku „ZA“ digli su vijećnici HDZ-a, SDP- a i Živog zida, dok su IDS-ovci ostali suzdržani.

Umag primjer za cijelu Istru

– Što drugo mogu reći nego da sam – ponosan! Na nužnost da utemeljitelj suvremene hrvatske države i naš prvi predsjednik dr. Tuđman te Grad Heroj dobiju ulice u Umagu apelirao sam još prije nego što smo dogovorili suradnju i formirali većinu u Gradskom vijeću. Zahvaljujem predstavnicima SDP-a i Živog zida što su podržali naš prijedlog. Nadam se da će u ostalim lokalnim jedinicama u Istri slijediti primjer Umaga. Dr. Tuđman i Vukovar to zaslužuju! – za hdz.hr izjavio je dr. Jurica Šiljeg i završio razgovor s geslom istarskih HDZ-ovaca: Ljubimo naš zavičaj Istru – i jedinu nam domovinu Hrvatsku!

facebook komentari

Nastavi čitati