Pratite nas

Magazin

Zdrava tla za zdravu hranu

Objavljeno

na

Bogatstvo raznolikosti mikroorganizama najviše utječe na svojstva tla

Ujedinjeni narodi proglasili su 2015. Međunarodnom godinom tla i o tome je bilo više riječi u prošlom broju Hrvatskoga fokusa. Tla su prirodno živa zajedno sa složenom „prehrambenom mrežom“ mikroorganizama koji biljke opskrbljuju s vlagom i hranjivim tvarima čineći ih tako dobrim za jelo. Međutim, kada se jednom ovaj prirodni sustav naruši primjenom agrokemijskih tvari koje su neophodne u „režimu“ agroindustrijskog uzgoja / proizvodnje hrane, tada je najviše ugroženo naše zdravlje, tvrde stručnjaci.

tloNetko od stručnjaka je postavio pitanje: „Jedna jabuka na dan, tjera li zaista doktora iz kuće van?“ Mnogi će spremno reći „DA,“ iako to više nije tako prema nalazima pedologa – osim ako jabuka ne potječe iz zdravog, ekološkog uzgoja gdje je i tlo – zdravo. Courtney White u svojoj knjizi „Grass, Soil, Hope“ piše o nalazu australske pedologinje Christine Jones slijedeće: „Jabuke su izgubile 80 % svojeg vitamina C. A naranča koju jedete s namjerom da vas u određenoj mjeri štiti od prehlade ili da vam pomogne u prevladavanju simptoma prehlade ili gripe vrlo vjerojatno uopće nema vitamina C.“

U Velikoj Britaniji provedena je studija kojom se proučavala hranjiva vrijednost povrća u razdoblju od 1930. do 1980. čiji rezultati su objavljeni u stručnom časopisu za hranu („British Food Journal“) te je otkriveno slijedeće: kod 20 vrsta svježeg povrća razina minerala željeza smanjena je za 22%, sadržaj kalcija smanjen je za 19% a kalija za 14%. U Velikoj Britaniji, u razdoblju od 1940. do 1990. sadržaj minerala bakra u povrću smanjio se za 76% (!), a kalcija za 46%. Sadržaj važnih minerala u mesu također je značajno smanjen. Voće i povrće iz 1970-ih godina bilo je mnogo bogatije u sadržaju vitamina i minerala te drugih važnih hranjivih tvari nego danas – naša današnja hrana značajno je siromašnija važnim nutritivnim, tj. hranjivim tvarima. Stručnjaci tvrde da je glavni razlog tome osiromašenje tla uzrokovano modernim, agro-industrijskim metodama.

orgStručnu studiju proveo je Donald Davis sa svojim znanstvenim suradnicima sa Sveučilišta Teksas (University of Texas) čiji rezultati su objavljeni u prosincu 2004. u američkom stručnom časopisu za prehranu („Journal of the American College of Nutrition“). Navedeni stručni tim proučio je podatke o nutritivnim vrijednostima 43 različite vrste voća i povrća u razdoblju od 1950. do 1990. a koje je uredno bilježilo američko Ministarstvo poljoprivrede. Ova studija otkrila je značajno smanjenje količine proteina/bjelančevina, kalcija, fosfora, željeza, riboflavina/vitamin B12 i vitamina C u razdoblju od pedeset godina. Davis i njegovi suradnici smatraju da je do smanjenja došlo radi agro-industrijske prakse za što bržim rastom poljoprivrednih kultura i što većim prinosima uz istovremenu otpornost na štetnike – ovim navedenim „poželjnim“ svojstvima agroindustrija dala je prednost ispred nutritivne vrijednosti. KUSHI Institut analizirao je podatke o hranjivim vrijednostima za razdoblje od 1975. do 1997. te otkrio da je kod 12 vrsta svježeg povrća prosječna razina kalcija smanjena za 27%, razina željeza smanjena je za 37%, vitamina A za 21% i vitamina C za 30%. Stručnjaci su izračunali i sljedeće: mi bismo danas morali pojesti OSAM naranči da bismo u organizam unijeli istu količinu vitamina A koju su naši djedovi i bake unijeli JEDNOM narančom. Hrana je neophodna za naš život, hrana „gradi“ naše tijelo i utječe na naše zdravlje. Tla tvore osnovni temelj za proizvodnju zdrave hrane. Loša, siromašna, „nezdrava“ tla daju hranu loše kvalitete. A hrana loše kvalitete znači – loše zdravlje. Čak je i naše mentalno zdravlje ovisno o zdravom tlu, koje je bogato mikroorganizmima.

Što se to dogodilo našem tlu, našoj plodnoj zemlji? Naše tlo neprestano je ugroženo od pojave moderne industrijske poljoprivrede koja se odlikuje uzgojem monokultura, primjenom umjetnih (kemijskih) gnojiva, herbicida , insekticida i dr. Pojam „bioraznolikosti“ svakome podrazumijeva veliko bogatstvo u raznolikosti drveća, cvijeća, trava, različitog povrća i voća uz jednaku raznolikost životinja, kukaca i divlje prirode koji svi ko-egzistiraju u ovom bujnom, raskošnom okolišu. No, isto takva bioraznolikost postoji i ispod površine zemlje, tj. u tlu! I to naročito u onom dijelu koje još nije osiromašeno ili uništeno. Upravo ta bioraznolikost u tlu je esencijalna za proizvodnju zdrave hrane bogate esencijalnim, hranjivim tvarima. Zemljino tlo je dinamična mješavina čestica stijena, vode, plinova i mikroorganizama. Samo jedna šalica tla sadrži više mikroorganizama nego što živi ljudi na planetu Zemlji.

Ovaj sastav raznolikih mikroorganizama u tlu tvori tzv. ‘prehrambenu mrežu tla,’ složeni lanac koji započinje organskim reziduama poput biljnih i životinjskih tvari u raspadanju ili truljenju, u čemu sudjeluju brojni organizmi počevši od bakterija i gljivica do nematoda (crva) i sitnih buba (kukaca). Svi ovi organizmi koji svoj dan provode u „nečistoći“ imaju značajnu ulogu u razgradnji organskih tvari, stabilizaciji tla te pomažu u prijetvorbi nutrijenata iz jednog kemijskog oblika u drugi. Ovo bogatstvo raznolikosti mikroorganizama najviše utječe na svojstva tla, uključujući sadržaj vlage, strukturu, zbijenost tla te sadržaj hranjivih tvari. Kada u tlu nedostaju neophodni mikroorganizmi tada su bitno smanjene vitalne funkcije tla. Sastav mikroorganizama u tlu kao i njihova bioraznolikost imaju važnu ulogu za zdravlje i plodnost tla. Dr. Daphne Miller, liječnica, istraživačica i profesorica Sveučilišta u Kaliforniji (University of California) napisala je kako „tlo koje vrvi golemom raznolikošću života (naročito bakterijama, gljivicama i nematodama) vjerojatnije će proizvesti hranu koja obiluje hranjivim tvarima.“ „Naravno, to ima smisla samo ako razumijete suradnju između bakterija, gljivica i korijena biljaka (tzv. rizosfera) koja je odgovorna za prijenos ugljika i hranjivih tvari iz tla u biljku – a na kraju i u naš tanjur.“

Na žalost, djelovanje čovjeka negativno utječe gotovo na sve važne aspekte zdravog tla – čovjek je odgovoran za degradaciju tla – i to više od 40% poljoprivrednih obradivih površina diljem svijeta. Što smo to učinili tlu? Mi smo destabilizirali ekosustave našeg tla bezobzirnim korištenjem golemih količina kemijskih tvari – herbicida, insekticida i umjetnih gnojiva koji uništvaju gotovo sve što dodaknu, izuzev poljoprivredne kulture (danas se uzgajaju i genetski modificirane biljke koje su otporne na herbicide). Danas uzgajamo mali broj poljoprivrednih kultura – kukuruz, soju, lucernu i druge poljoprivredne kulture koje samo naoko izgledaju zdravo, iako je istina da su one siromašne važnim hranjivim tvarima jer je kvaliteta tla, uključujući i sadržaj hranjiva u tlu, bitno smanjena ili čak uništena. Stručnjaci procijenjuju da samo 0,1% svih korištenih pesticida u stvarnosti djeluje na svoju „metu“ dok ostatak onečišćuje biljke i tlo. Svaki vrtlar znade da je dušik jedan od tri esencijalnih nutrijenata tla (druga dva su kalij i fosfor). Uloga dušika je da „prehranjuje“ biljke, no, da bi bio sposoban za to, on mora biti prvo ‘pretvoren’ u nitrat ili amonij (NH4+). Mikroorganizmi tla koji imaju važnu ulogu u tzv. dušikovom ciklusu (to se u prvom redu odnosi na tzv. dušične ili nitrogene bakterije), postižu ovu pretvorbu hraneći se tvarima biljaka u stanju truljenja, probavljajući elementarni dušik iz trulih biljaka i izlučujući ione dušika. Ovaj novi, dostupni dušik preuzimaju biljke, pa on postaje izravno dostupan čovjeku (kada jede hranu biljnoga podrijetla) ili neizravno (preko konzumiranja biljoždera). No, što se događa kada tlo bude siromašno mikroorganizmima koji imaju važnu ulogu u dušikovom ciklusu? Poljoprivrednici često koriste umjetna gnojiva koja sadrže dušik. A prekomjerna primjena ovih umjetnih (kemijskih) gnojiva uzrokuje nemogućnost mikroorganizama da sav dostupan dušik ‘pretvore’ u korisne i apsorbirajuće hranjive tvari. Previše dušika zapravo ima negativan učinak jer uništava život biljaka. „Union of Concerned Scientists“ ističe da industrijske farme gdje se domaće životinje intenzivno uzgajaju na skučenom prostoru uz hranidbu žitaricama uz obilan dodatak antibiotika i hormona, umjesto da se hrane njihovom prirodnom hranom, daleko više negativno djeluju na tlo nego čovjek u intenzivnoj poljoprivrednoj biljnoj proizvodnji.

Temelj današnje moderne poljoprivredne proizvodnje je intenzivan uzgoj monokultura na golemim površinama. Na ovaj način uzgajaju se najvažnije kulture današnjice: kukuruz, pšenica, soja, pamuk i riža. Stoga naša svakodnevna prehrana zapravo i nije raznolika, a uz to je i siromašna esencijalnim hranjivim tvarima. Pored toga, uzgoj monokultura mnogo ovisi o primjeni golemih količina umjetnih gnojiva, herbicida, insekticida itd. što negativno utječe kako na zdravlje tla tako i na zdravlje svih živih bića, uključujući i čovjeka. Danas je već dokazano da gubitak bioraznolikosti u tlu negativno utječe i na zdravlje čovjeka i povezuje se sa sve većim brojem oboljelih od astme i alergija u tzv. zapadnim društvima. Imuni sustav čovjeka razvija se od početka života i to kroz izloženost podražajnim tvarima iz okoliša. Kada meso i/ili povrće su siromašni ili uopće ne sadrže određene bakterije i druge mikrobe, djeca ne mogu reagirati na ove rane (prve) imunološke podražaje pa se kasnije u njihovom životu može razviti alergijska reakcija.

Diljem svijeta zdravlje tla je ugroženo, pa je i zdravlje čovjeka ugroženo. Intenzivan uzgoj životinja na tzv. industrijskim farmama morao bi se zamijeniti s prirodnijim načinom držanja i uzgoja a intenzivna poljoprivredna proizvodnja monokultura morala bi se zamijeniti s održivim načinom poljoprivredne proizvodnje (organska ili ekološka poljoprivreda), upozoravaju stručnjaci. Ipak, najvažniji je prijelaz na tzv. ‘regenerativnu poljoprivredu’ jer samo na taj način moći ćemo aktivno smanjiti štete koje smo nanijeli praksama moderne agroindustrije. Znanstvenici upozoravaju: vrijeme nam ističe i ne možemo više gubiti vrijeme jer da bi se OBNOVIO samo JEDAN CENTIMETAR TLA potrebno je vremensko razdoblje od 20 pa čak do 1000 godina! (Autor: Organic Consumer Association (Hannah Bewsey i Katherine Paul)

Prevela: Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Magazin

VIDEO – Žestoka rasprava u Otvorenom: Borci koji su poginuli braneći Hrvatsku 1991., nisu birali mjesto gdje će poginuti

Objavljeno

na

Objavio

Treba li ukloniti ploču poginulim pripadnicima HOS-a iz Jasenovca? Je li na njoj stari hrvatski pozdrav ili dio ustaške ikonografije? Kako će Vlada riješiti ovaj slučaj?

Bila je to tema večerašnje emisije Otvoreno u kojoj su gostovali povjesničari Zlatko Hasanbegović, Tvrtko Jakovina i Ante Nazor te dubrovački biskup Mate Uzinić.

Za dom spremni je ustaški pozdrav, ali zakonita znamenja HOS-a trebaju se isticati bilo gdje u Hrvatskoj te ploča HOS-a u Jasenovcu treba ostati, rekao je zastupnik i povjesničar Zlatko Hasanbegović u večerašnjoj emisiji Otvoreno na HRT-u.

Povjesničar Ante Nazor rekao je da je činjenica da se taj pozdrav u tom obliku javlja tek u razdoblju ustaškog pokreta. – Međutim, kad govorimo o ploči u Jasenovcu, govorimo o ploči HOS-a, borcima koji su poginuli braneći Hrvatsku 1991., nisu birali mjesto gdje će poginuti – rekao je Nazor.

Rekao je da ima razumijevanja za to da taj pozdrav dijelu stanovnika nije prihvatljiv, ali da oni moraju prihvatiti da drugima nisu prihvatljivi neki drugi simboli. Na pitanje kako bi on riješio situaciju odgovorio je: – Ja bih razgovarao, sigurno ne bih postavio na tom mjestu, međutim, kad je već postavljeno, mogu razumjeti one koji su postavili tu ploču – rekao je Nazor.

– U svakom slučaju, ta je ploča tu gdje je i ja je ne bih micao bez dogovora – dodao je. Nazor je rekao da su oni koji su radili amblem HOS-a imali na umu NDH i ustaški pokret, ali da je takav kakav je i da bi najgore bilo micati dijelove tog amblema. – Ovo je trenutak kada jasno treba reći da je Hrvatska stvorena na Domovinskom ratu – poručio je Nazor. Povjesničar Tvrtko Jakovina rekao je da je ZDS ustaški pozdrav te da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović slagala ili nije znala ili su joj krivo napisali da je to stari hrvatski pozdrav.  – Ta ploča opterećuje Hrvatsku, a zašto je premijer, koji ima sve poluge u rukama, ne može maknuti, to je druga stvar – rekao je Jakovina.

Zlatko Hasanbegović rekao je da je i kao povjesničar i kao političar jasno rekao da nema nikakve sumnje da je ZDS neodvojivi dio baštine ustaškog pokreta te da se u tom cjelovitom obliku ne pojavljuje prije razdoblja ustaškog pokreta i kasnije NDH. Druga činjenica je, rekao je, da napose 2017. godine u modernoj Hrvatskoj nema razloga za posezanje za bilo kakvim simbolima propalih političkih baština ili poražene NDH, posebice mladih ljudi jer to mogu zlorabiti oni koji u svakoj hrvatskoj državi vide ustašku državu. Spomenuo je Univerzijadu 1987., kada na logu nije bilo slova U već stilizirani Y. Međutim, rekao je, zakonita znamenja HOS-a trebaju se isticati bilo gdje u Hrvatskoj. – Ulazimo u jedan vrlo sklizak teren stanovitog licemjerja, da ta ploča ne može biti u Jasenovcu – mjestu, ne radi se o spomen području – a da može biti negdje drugdje. To je potpuna besmislica – rekao je Hasanbegović.

Dodao je da ne bi trebao kontekst Drugog svjetskog rata i logora jedini obilježiti Jasenovac. Jasenovac je bio mjesto instrumentalizacije, rekao je, dodajući da se zalaže za nastavak povijesnih istraživanja kojima bi se utvrdila cjelovita istina o logoru. Rekao je da Jakovina, koji je rekao da je u logoru poginulo oko 90.000 ljudi, barata ciframa. – Ova kontroverza je nametnuta od stanovitih politikanata koji su je iskoristili u svrhu političke trgovine i ucjene HDZ-a, koji je nažalost pristao na te ucjene. Odvija se jedna vrsta političke trgovine – rekao je Hasanbegović te u tom kontekstu spomenuo potpredsjednika Vlade Predraga Štromara.

Nazor je rekao da kad govorimo o HOS-u ne možemo govoriti o fašističkim amblemima i postrojbama. – Štitili su tadašnji Ustav, bili su podređeni regularnim postrojbama – rekao je Nazor. Jakovina je rekao da se nikada u nijednoj emisiji nije govorilo o uništavanju partizanskih spomenika. – Trg maršala Tita je pomaknut, ali ustaška ploča je ustala, s ustaškim sloganom – rekao je Jakovina. Jakovina je rekao da je prvi predsjednik Franjo Tuđman maknuo šefove HOS-a kako bi te postrojbe bile inkorporirane u Hrvatsku vojsku. – Nije pošteno prema Hrvatskoj vojsci da se naglašava mala skupina – rekao je Jakovina. Nazor je rekao da taj pozdrav nije bio dominantan, ali je postojao.

Hasanbegović je na pitanje o eventualnom mijenjanju imena novih ulica rekao da nije bilo riječi ni o kojem konkretnom imenu osim Trga maršala Tita. Rekao je da 2017. u Zagrebu imamo ulicu “zloglasnog” Vlade Ranogajca. – Postoje stvari o kojima treba raspravljati, ne možemo ih ignorirati, možemo lamentirati o okretanju budućnosti, ali mi zapravo ne raspravljamo o prošlosti. Kada raspravljamo o vrednotama na kojima počiva moderna hrvatska država, mi zapravo raspravljamo o budućnosti – rekao je Hasanbegović. Odgovarajući Jakovini rekao je da je upravo Tuđman odlikovao Matu Skeju, ratnog zapovjednika HOS-a. Biskup dubrovački Mate Uzinić rekao je da mi u Hrvatskoj još nismo završili Drugi svjetski rat te da nas to koči. Podržao je rad Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima kako bismo otkrili pravu povijest. – bilo je žrtava i na jednoj i na drugoj strani kao što je bilo i zločinaca na jednoj i na drugoj strani. A mi ne trebamo biti pripadnici niti jedne niti druge strane, nego trebamo pokušati graditi, stvarajući jedan konsenzus vezano i za jednu i za drugu stranu, zajedničku stvarnost – rekao je Uzinić.

Dodao je da mu se čini da se u našem društvu svaki put kako nekako krenemo naprijed se iz ormara izvuče argument koji se nekako tiče povijesti. – Nisam pobornik nekih teorija zavjere, ali taj tko to stalno izvlači na površinu ne čini dobro ovom hrvatskom društvu – rekao je Uzinić. – To stalno vraćanje natrag nije dobro – dodao je. Hasanbegović je rekao da podjele iz prošlosti ne mogu nestati te da se ne može stvoriti zajednički sveobvezujući pogled na prošlost. – Ne trebamo posezati za totalitarnim pristupom gdje bi se nametnuo, dekretirao jedan zajednički pogled na prošlost – rekao je Hasanbegović, dodajući da moramo doći do minimalnog suglasja o tome na kojim temeljima počiva Hrvatska. – HOS treba ostati jer je HOS-ova ploča s tim simbolom isključivo dio baštine koja je nastala nakon 1990. godine – rekao je Hasanbegović. Jakovina je rekao da ustaški pozdrav nema mjesta nigdje u Hrvatskoj, a Hasanbegović je rekao da se u ozbiljnoj državi zapravo uopće ne može voditi raspravama treba li spomen-ploča sa zakonitim obilježjima bilo gdje biti istaknuta. Uzinić je rekao da ne smatra da su zabrane rješenje. – Mi smo pjevali potajno Bana Jelačića kad je bio zabranjen, sada kada je dozvoljen, nitko ga više ne pjeva – rekao je biskup.

facebook komentari

Nastavi čitati

Magazin

Bujanec objavio video vjenčanja: ‘Spektakularne snimke iz zraka’ (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Voditelj i novinar Velimir Bujanec danas je objavio snimku svog vjenčanja održanog prošli petak.

Vjenčanje Velimira Bujaneca i Karoline Šego izazvalo je zanimanje javnosti, između ostalog zbog niza poznatih gostiju iz svijeta politike, sporta i estrade kao što su Zlatko Hasanbegović, Thompson, Zdravko Mamić, Mate Bulić…

Čestitamo mladencima još jedanput!

facebook komentari

Nastavi čitati