Pratite nas

Pregled

Zdravko Marić: Država nema skrivenih dugova

Objavljeno

na

Kakvo je stanje državnih financija? Što znači izlazak iz procedure prekomjernog deficita? Postoje li neki skriveni dugovi poput onih u zdravstvu? Kada će država konačno zarađivati više nego trošiti? Kako će se ovo odraziti na standard građana?

Neka su to od pitanja koja je večeras sa svojim gostima analizirao je u Otvorenom urednik i voditelj Mislav Togonal. U emisiji su gostovali ministar financija Zdravko Marić, saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Addiko banke Hrvoje Stojić i predsjednik SSSH Mladen Novosel.
Ministar financija Zdravko Marić rekao je večeras kako država nema skrivenih dugova. Pojasnio je i zašto je Europska komisija preporučila izlazak iz procedure prekomjernog deficita. Prošle je godine deficit bio 0,8 posto BDP-a ili 2,7 milijardi kuna što je najniži deficit od kada ga mjerimo. U tih 2,7 milijardi kuna je 11,2 milijarde kamata. To je rashod ili trošak za dugove iz prethodnih razdoblja. Kada to isključite, kada samo uspoređujete tekuće prihode i rashode, mi smo u suficitu od 8 i pol milijardi. Kao jedan od razloga prijedloga za izlazak Hrvatske iz postupka prekomjernog deficita ministar ističe to što je Hrvatska iskoristili vrijeme niskih kamata i smanjila tako ukupne rashode za kamate. Nemojmo zaboraviti da je tih 11,2 milijardi prije godinu dana bilo 12 milijardi kuna. Znači uspjeli smo smanjiti 763 milijuna kuna kamata. Ipak, ministar ne bježi od toga da je to i dalje veliki iznos.

To vam je kompletan proračun ministarstva znanosti i obrazovanja. Kompletan hladni pogon, sve plaće profesora i učitelja. Najavio je da će u drugoj polovici godine ministarstvo, ukoliko domaća i vanjska financijska tržišta i dalje budu u dobrom stanju, restrukturirati dug. Poglavito u kompanijama koje se bave autocestama i cestama, odnosno vođenjem tih biznisa koje smatramo izrazito vrijednima. Dugovi koji trenutno imaju su izrazito visoki. 5,2 milijardi kuna tih dugova dospijeva iduće godine. U isto vrijeme planiramo te kompanije i poslovno restrukturirati. Na pitanje skriva li država nešto ispod tepiha, poput dugova u zdravstvu ministar je odgovorio kako su svi podaci transparentni, da su ih radila neovisna tijela, te da se fianancije u zdravstvu mogu popraviti jedino kompletnom reformom tog sektora.Ministar je dodao kako je porezna reforma koju je Vlada donijela na trećoj sjednici uvelike poboljšala porezni sustav. To su, kaže, pozdravili stručnjaci pa i Europska komisija iako sama reforma nije bila u smjernicama Komisije već je napravljena samoinicijativno.

Otvorilo se u emisiji i pitanje Zakona o porezu na nekretnine koji bi na snagu trebao stupiti iduće godine. Ministar je kazao kako će se pojedini nameti u smislu komunalne naknade zamijeniti tim porezom, a time se spomenička renta i porez na kuće na odmor integriraju u taj sustav. Prelazak sa komunalne naknade na integriranje za ova dva poreza za veliku većinu građana neće značiti povećanje izdvajanja. Onaj koji ima nešto stariju nekretninu sa manje sadržaja kad je u pitanju kvaliteta nekretnine će plaćati nešto niže, dok će onaj koji ima nešto noviju nekretninu ili više sadržaja, npr. napravio je bazen ili teniski teren on će plaćati nešto više. Na to je reagirao saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras koji ne pozdravlja porez na nekretnine. Od ovih objašnjena teniski teren, bazen, takvih ljudi u Hrvatskoj ima vrlo malo. Gospodine Mariću ne znam gdje ste našli taj primjer.

Ti ljudi s bazenom neće osjetiti ni malo poskupljenje, ali će građani osjetiti. Činjenica je da će građani plaćati više novca nego što su to plaćali do sada. Maras tvrdi da HDZ taj porez uopće nije spominjao u kampanji. Štoviše, tvrdi, još se Tomislav Karamarko njemu oštro protivio. Maras se dotaknuo i povećanje prosječne plaće čiji je iznos u ožujku porastao za 128 kuna u odnosu na mjesec ranije. Taj prosjek su digli oni kojima je gospodin Marić omogućio da imaju za 1000 kuna veće mjesečne plaće nego što su to imali proteklih godina.

To su plaće od 15, 20 pa sve do 70 tisuća kuna. Ljudi koji rade za 4 tisuće kuna nisu osjetili osjetili gotovo ni kune od tog povećanja. Moramo biti vrlo iskreni i ne to zakamuflirati u bazene i teniska igrališta, odnosno u neke prosjeke vidjeti što smo za naše ljudi napravili.Da je kupovna moć građana slaba istaknuo je predsjednik SSSH Mladen Novosel. Dobro je da Hrvatska izlazi iz postupka prekomjernog deficitai da će BDP rasti na 3 i pol posto, da industrijska proizvodnja raste, ali građani to još nisu osjetili. Kupovna moć hrvatskih građana je danas daleko niža nego 2008., 2009. kad smo ušli u krizu. Tad je prosječna plaća bila 39 posto plaća prosječne plaće u Njemačkoj.  Sada je na 31 posto. Manje-više sve zemlje u istočnoj Europi koje su u nekakvom partnerkom odnosu prema Njemačkoj je došlo do razlike između prosječne plaća u tim zemljama prema Njemačkoj prosječnoj plaći.

Novosel je zaključio kako se pozitivni pokazatelji u gospodarstvu moraju ukazati kroz veće zapošljavanje. Moramo doći do 300, 500 tisuća boljih i kvalitetnih radnih mjesta u Hrvatskoj. Onda ćemo, kaže, riješit problem zdravstvenim i mirovinskog sustava. Ako se zapošljavanje preko SOR-a  pretvori u pripravnički onda će više ljudi ostati u Hrvatskoj. Nećemo morati ni produživati radni vijek ni raditi kontinuirane reforme.
Na pitanje hoće u odnosu na sve izazove s kojima se Hrvatska susreće, poglavito one s Agrkorom, BDP i dalje rasti ili će padati, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Addiko banke Hrvoje Stojić kazao je kako oni gledaju optimistično. Ako pogledamo utjecaj događanja s Agrokorom na rast, zapravo vidimo da u prvom kvartalu gotovo da nije bilo utjecaja. On će biti otrpilike 4 posto. To je nešto što nije bilo zabilježeno od 2008. Ipak, Stojić ističe da je neupitno da će restrukturiranje Agrokora imati reperkusije na rast. Ipak, Stojić očekuje da će to nadomjestiti rekordna turistička sezona koja se očekuje, a počela je već u prvom kvartalu. Pomoći će, tvrdi i izvoz. Zadnjih 6 mjeseci imate rast preko 20%.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Kolinda Grabar-Kitarović pisala Kavazoviću: I dalje ostajem pri izrečenim stavovima

Objavljeno

na

Objavio

U pismu se predsjednica Grabar-Kitarović zahvaljuje na upućenom pismu, uvažavanju i iskrenim riječima, ali i dalje ostaje pri izrečenim stavovima.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uputila je pismo reisul-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazoviću, kao odgovor na njegova dva ranije upućena pisma, te poručila kako “i dalje ostaje pri izrečenim stavovima”.

Kavazović je od Grabar-Kitarović tražio da pojasni javno izrečene tvrdnje o tisućama dobrovoljaca koji se sa sirijskog ratišta vraćaju u Bosnu i Hercegovinu, ali i o radikalizaciji islama u toj državi.

U pismu se predsjednica Grabar-Kitarović zahvaljuje na upućenom pismu, uvažavanju i iskrenim riječima, ali i dalje ostaje pri izrečenim stavovima.

Kavazović je u izjavi za agenciju MINA izrazio zahvalnost Grabar-Kitarović na odgovoru ističući kako se s njom slaže da je “iskrena komunikacija najbolji put da se otklone bilo koje i bilo kakve dvojbe koje bi mogle naštetiti odnosima država i naroda kojima pripadamo”.

On je u posljednjem pismu od predsjednice Hrvatske i drugih organa i dužnosnika te zemlje tražio da “prestanu sa zlonamjernom kampanjom koja za cilj ima diskreditovanje Bošnjaka i sijanje straha od njihovog prisustva u Europi”.

Također je zatražio od predsjednice Hrvatske da, radi očuvanja dobrosusjedskih odnosa, pojasni dokaze na osnovu kojih iznosi tvrdnje o tome da su muslimani u Bosni i Hercegovini i okruženju opasnost po Hrvatsku i Europu.

Prethodno je hrvatska predsjednica izjavila kako “retorika koja stiže iz Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj nije zdrava i prijateljska” nakon što je hrvatska obavještajna agencija objavila podatke o “prijetnji islamskog radikalizma u regiji”.

“U posljednje vrijeme primjećujem retoriku protiv Hrvatske, pa i protivljenje Pelješkom mostu, koji nikako ne može ugroziti Bosnu i Hercegovinu”, rekla je Grabar-Kitarović novinarima.

Bošnjački dužnosnici u Bosni i Hercegovini protive se tomu da se gradnja Pelješkog mosta počne prije nego dvije susjedne zemlje riješe granicu na moru.

“Ta retorika nije zdrava, nije dobra, jer su Bosna i Hercegovina i Hrvatska orijentirane jedna na drugu”, dodala je hrvatska predsjednica.

Hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija u izvješću objavljenom ranije navodi da se s područja hrvatskog jugoistočnog susjedstva ISIL-u priključilo gotovo 1.000 ljudi, uglavnom “sljedbenika džihadističkog salafizma”.

Upitana je li reakcija Bošnjaka, s obzirom na to izvješće, pretjerana, Grabar-Kitarović je rekla da SOA radi objektivno, kvalitetno i bez političkog utjecaja.

“Brojke same nisu bitne koliko su bitni trendovi rasta radikalizma i pojedinaca koji su ili dio ekstremističkih skupina ili su samoradikalizirani pojedinci”, kazala je predsjednica Hrvatske.

Istaknula je da se protivi tomu da se ekstremizam i radikalizam izjednačuju s bilo kojim narodom, etničkom ili religijskom skupinom.

Predsjednica: Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH, nego upravo suprotno

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Kapetan Dragan osuđen na 15 godina zatvora za ratni zločin

Objavljeno

na

Objavio

Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, osuđen je na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina.

Na Županijskom sudu u Splitu izrečena je presuda Draganu Vasiljkoviću, poznatijem kao kapetan Dragan, zbog ratnih zločina nad hrvatskim vojnicima i civilima.

Proglašen je krivim po dvije točke optužnice: zlostavljanje zatvorenika na Kninskoj tvrđavi i napad na policijsku postaju u Glini.

Postupak protiv Vasiljkovića trajao je godinu dana i u njemu je ispitano 60 svjedoka. Optuženom se sudilo prema tri točke optužnice, i to za zločin protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva od sredine 1991. do početka 1993.

Prošli je tjedan Dragan Vasiljković u svojoj obrani ustvrdio da je žrtva montiranog političkog procesa. Odbacio je sve navode iz optužnice, posebno onaj da je imao zapovjedništvo nad zatvorom u Kninu. Rekao je da je samo jednom prigodom dao prijedlog da se zatvor preseli.

Tužiteljice Županijskog državnog odvjetništva iz Šibenika Živana Beroš Dodig i Sanda Pavlović Lučić završni su govor držale tri i pol sata i među ostalim rekle da je tužiteljstvo dokazalo da je Vasiljković bio zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih postrojbi SAO Krajine, koja je sjedište imala u prostoru tvrđave u Kninu.

Vasiljković je optužen da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao suprotno odredbama Ženevske konvencije. Na teret mu se stavlja da je u lipnju i srpnju 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike Hrvatske vojske i policije.

Usto je optužen i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a zatim i njihovo zauzimanje. Tijekom napada oštećeni su i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, opljačkana imovina, a ubijeni su i ranjeni civili među kojima i jedan strani novinar.

Ivan Šantek: Očekujem da će ‘kapetan Dragan’ biti osuđen za sve zločine

facebook komentari

Nastavi čitati