Zdravko Marić: Znam jako dobro tko je Superhik i ja to definitivno nisam

7

Gost intervjua tjedna emisije Točke na tjedan televizije N1 bio je ministar financija Zdravko Marić, koji je govorio o poreznoj reformi koju je predstavio na prvoj sjednici Vlade u četvrtak.

Voditeljica Nataša Božić odmah ga je na početku pitala je li čitao Alana Forda, s obzirom da su neki kritičari njegovu poreznu reformu nazvali Superhikovom, tvrdeći da se uzima od siromašnih da bi se dalo bogatima. Marić je odgovorio da je čitao popularni strip, ali da mu je teško komentirati takve usporedbe.

Uvijek možemo očekivati pošalice i pogrdne riječi i to nije na odmet. Malo me ipak iznenadi kada se time bave ozbiljniji ljudi. Znam jako dobro tko je Superhik i ja to definitivno nisam, rekao je.

Na pitanje da objasni zašto ne rastu prosječne ili ispodprosječne plaće jer gotovo 60 posto građana prima upravo te plaće, Marić je odgovorio kako je to jednostavno.

Danas u sustavu poreza na dohodak, u kojem je više dva i pol milijuna građana, 915 tisuća danas ne plaća porez na dohodak. Nemoguće je promjene primijeniti na njih kada već sada ne plaćaju. Poreznom reformom novih 550 tisuća obveznika više neće biti u proeznim škarama. Osoba koja sada plaća 200, 300 kuna, mi nju ne možemo osloboditi za više od tog iznosa.

Osoba, porezni obveznik s jednim djetetom, koja ima plaću u visini prosječne neto plaće više uopće neće biti u škarama poreza na dohodak i toj će osobi plaća porasti za 217 kuna. Ne može rasti više od toga jer u ovom trenutka ona plaća toliko poreza.

Postoje i određeni, otud poveznica sa Superhikom, s višim dohotcima.

Danas osoba koja ima plaću 15-ak tisuća kuna plaća oko četiri i pol tisuća kuna poreza i prireza. Ona će apsolutno osjetiti veće povećanje jer i plaća više.

Moramo promatrati na sljedeći način: s porezom na dohodak se ne može promatrati cjelokupno povećanje plaća, to je samo porezno rasterećenje, pojasnio je Marić.

S obzirom da će značajniji rast plaća osjetiti tek oni s primanjima iznad deset tisuća kuna, a takvih je jedva 6,6 posto, voditeljica je Marića pitala koji je ekonomski efekt tog povećanja.

Nemojmo zaboraviti sveobuhvatnost porezne reorme, odgovorio joj je Marić pa dodao:

Mislim da su mnogi ljudi u Hrvatskoj pa i stručna javnost iznenađeni veličinom i sveobuhvatnosti porezne reforme.

Dosad smo imali korekcije koje su predstavljanje kao neke mini reforme, a ovdje govorimo o zadiranju u cjelokupni porezni sustav. Moram zaista gledati tu cjelovitost.

Porez na dohodak… Da probamo shvatiti logiku. Moramo uzeti u obzir i socijalnu komponentu. Ustav jasno kaže da porezni sustav mora biti pravedan i uzeti u obzir činjenicu da ljudi s većim i jačim mogućnostima trebaju više parcipirati, rekao je.

Na pitanje zašto će se plaća od 8000 kuna povećati za samo par stotina kuna odgovorio je da će u tom slučaju plaća porasti za 318 kuna zato što ne može više jer ta osoba plaća toliki porez.

Mi ga sada potpuno oslobađamo poreza na dohodak. Ali smo u cijeloj reformi predvidjeli da ovo osjete i oni na koje se porez na dohodak ne tiče. Zato smo išli gledati i porez na dodanu vrijednost. Da i najmanji osjete porast, kazao je.

Progovorio je i o ukidanju najniže stope PDV-a, koja trenutno obuhvaća proizvode poput kruha i mlijeka.

Kruh i mlijeko čine manje od 4 posto ukunpe potrošnje. Koliko je struja? Krenimo od 1.1.2017. Opća stopa ostaje ista, ali događa se velika stvar za građane. Gledali smo kako bi oni s najnižim dohotcima osjetili smanjivanje PDV-a na električnu energiju, pojasnio je.

Novinarka mu je uzvratila da se PDV snižava na ispostavu električne energije te je rekla da računi koji će građani dobiti neće biti manji jer postoji rast naknade za obnovljive izvore energije.

Marić je na to odgovorio kako građani moraju znati da je tu naknadu potpisao netko drugi i vješto sakrio od drugih, ‘od svih nas pa i mene’.

Ja sam bivšem ministru gospodarstva rekao da je to evidentni, potencijalni udar i da porezna reforma za to neće biti kompenzacijska mjera. Moramo se pozabaviti tom naknadom, pronaći ćemo način. Imamo naznake nekih modela kako ju neutralizirati pa da se to osjeti i na računima.

Intencija naša, stručne radne skupine, mene i mog tima sa snižavanjem stope na struju je bila da se račun smanji. I ja kažem da hoće. To je jedan od preduvjeta da reforma ima punovitost. Tematika obnovljivosti izvora energija će se morati voditi jer će se oko toga postavljati puno pitanja, rekao je Marić.

Voditeljica ga je pitala da dodatno pojasni logiku ukidanja najniže stope PDV-a.

Idemo sad na 1. siječnja 2018. Te dvije namirnice, kruh i mlijeko, definitivno su nužna dobra. Međutim, ispod su 4 posto potrošnje. U isto vrijeme predlaže se sniženje opće stope koja kalkulira i meso i ribe, povrće… Ukupno deset tisuća artikala.

Primjer: dizanje cijene šećera zajedno s ugostiteljstvom za najmanju dohodovnu skupinu bit će 28 kuna kuna, a u isto vrijeme zbog manje cijene električne energije i nekih komunalnih usluga imat će uštedu za 255 kuna.

To su fakti kada gledate današnju statistiku za najmanju dohodovnu skupinu. Zbog porasta PDV-a na kruh i mlijeko, a ide i mali pritisak lijekova, bit će za istu dohodovnu skupinu rast potrošnje 12 kuna plus 30 kuna za lijekove, a s druge strane će opet imati 300 kuna smanjenja. Otvoreno ću i reći: zašto bi cijena kruha morala porasti? Pada porez na dobit, pada porez na dohodak, snižavaju se cijene inputa.

Nemojmo zaboraviti poljoprivredu, ovo je prvi puta u našoj povijesti da se poljoprivrednim proizvođačima izlazi u susret. Snižavamo troškove na ulazu. Poduzetnici ovom reformom dobivaju dosta, ali zaista dosta, rekao je Marić u intervjuu na N1 televiziji.

facebook komentari

  • Tyrex Rex

    Mariću samo ti odradi posao kako treba.Djeluje mi kao napokon jedan pravi ministar financija.

    • EMINƎM

      ima glavu i rep 😉

  • bakran

    Čude me dvije stvari. Prvo, ono o čemu govori ministar Marić; kako ljudi ne razumiju da ne mogu biti ‘rasterećeni’ za veći iznos od onog koji uopće uplaćuju na ime poreza.
    To je inače vezano uz jedan drugi ‘fenomen’; ne onaj koji se vezuje uz osobnost strip-lika Superhika. Naime, radi se o ‘fenomenu Robin Hood-a’. U Hrvatskoj je vrlo rašireno razmišljanje da onima koji zarađuju više, a pritom i plaćaju i veće poreze i prireze, i mirovinsko-zdravstvena davanja; dakle, takvima još treba ‘nekako uzeti, jer imaju ionako previše’. U normalnim zemljama, kao što je npr. USA, ljudi koji zarađuju manje novaca od nekih drugih shvaćaju tu činjenicu kao nešto što je posljedica druge činjenice; da su ti drugi, koji više zaarađuju, valjda sposobniji, bolji u poslu, obazovaniji… Kod nas svaka šuša misli da bi npr. mogla biti predsjednik uprave Podravke; a nije baš tako..
    Druga stvar koja me čudi, zapravo je vezana uz rečeno. Naime, teško mi je povjerovati u činjenicu da tek 6,6% ljudi ima mjesečne prihode veće od 10 000,00 kn. Znam da je moj dojam uglavnom baziran na promatranju života u Zg, te da Zg nije Hrvatska; ali ipak mislim da taj podatak pokazuje kako još uvijek ima previše ‘sive ekonomije’.

    • EMINƎM

      istina ;( šuša je nažalost direktor Podravke

      • bakran

        Apsolutno točno; ali i to je tek jedan od problema.. Ima kod nas ‘šuši’ po državnim firmama, ili onima koje su u većinski državnom vlasništvu, ko blata..

        • EMINƎM

          Epidemija šušaka i šuša,

    • sjena

      Imate krivo ,prije jedno 5-7 godina 75% plača je bilo u rasponu 3500-4000.HRK .