Pratite nas

Istaknuto

ZDRAVKO TOMAC: Glas za liste koje neće proći prag je glas za SDP i mentalni komunizam

Objavljeno

na

Na svakim izborima do sada između 20 i 25 posto glasova na kraju je pribrojano vodećim strankama na izborima, najviše pobjedničkoj.

Dakle, događa se apsurd da preko 20 posto glasova birača koji su glasovali protiv velikih stranaka na kraju se pribroji u korist tih stranaka.

To većina građana ne zna. Zato ih treba informirati što će se dogoditi s njihovim glasovima ako glasuju za izborne liste koje nemaju nikakve šanse da prođu izborni prag.

Uzet ću za primjer I. izbornu jedinicu. Prema svim anketama u toj izbornoj jedinici pobijedio je SDP, odnosno Narodna koalicija. Prema istim anketama, od brojnih desnih stranaka i lista nijedna nema nikakve šanse da prijeđe izborni prag, a te liste će dobiti između tri i pet posto ukupno zajedno, što znači da će u znatnoj mjeri pridonijeti još većoj pobjedi mentalnih komunista protiv kojih su ti glasači glasovali.

Tako je ovaj puta HDZ išao sam na izbore i jasno je da će mu nedostajati tih tri do pet posto glasova. Zbog toga je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković s pravom poslao političku poruku glasačima desnice da dobro razmisle kako će glasovati na ovim izborima. Ustvari, onih je zamolio da daju svoj glas HDZ-u kao najbližoj opciji njihovoj političkoj opciji.

Taj zahtjev je legitiman i politički korektan, ali je svejedno naišao na oštru kritiku pravaša. I njihovo je pravo da to kritiziraju, ali je ipak važno što će učiniti svaki birač desnice. On ima tri mogućnosti. Prva je da usprkos činjenice da njegova lista neće proći prag – glasa za tu listu. Međutim, svaki mora biti svjestan da će time ustvari pomoći još uvjerljivijoj pobjedi SDP-a. Druga je mogućnost da glasa za HDZ kao najbližu opciju. Može glasovati i za neku drugu stranku. Treća je opcija, ako ne može nikako glasovati niti za HDZ niti za drugu stranku koja je slična, da ne izađe na izbore, kako ne bi svojim glasom pomogao SDP-u koji nema ništa zajedničko s pravašima i desničarima.

Dakle, odgovornost svakog birača je velika. Ovi izbori su sudbinski izbori. Nakon pobjede Kolinde Grabar-Kitarović počeo je proces detitoizacije i razgradnje ostataka komunističkog sustava. Međutim, zbog neuspjeha Vlade Domoljubne koalicije i Mosta moralo se ići na prijevremene izbore. U startu SDP je imao veliku prednost i prijetila je opasnost da se vrate na vlast. Promjenom vodstva HDZ-a u dva mjeseca HDZ je stigao tu prednost i u ove izbore se ulazi s velikom neizvjesnošću tko te pobijediti.

Za budućnost Hrvatske je bitno hoće li se mentalni komunisti vratiti na vlast ili će pobijediti HDZ i nastaviti s procesom detitoizacije Hrvatske i razgradnje ostataka komunističkog sustava.

U jučerašnjem govoru u Zagrebu, Andrej Plenković iznio je jasnu viziju buduće Hrvatske. Svjestan je da je svaki glas važan, zato je i zamolio desne birače da razmisle kako će glasovati, odnosno da daju podršku HDZ-u ako je jasno da njihova lista neće proći, odnosno da će u tom slučaju njihovi glasovi otići SDP-u, piše Zdravko Tomac/direktno.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Ukrcajte se na ‘Vlak slobode’: ‘Sjećamo se dana kada je 100.000 ljudi na Rivi pokazalo što je hrvatsko jedinstvo’

Objavljeno

na

Objavio

Njime se želi očuvati memorija na događaj prije 22 godine kada je “Vlakom slobode” iz Zagreba u Split doputovao tadašnji hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom

“Vlak slobode” Split-Knin-Split, u spomen na istoimeni vlak koji je vozio na današnji dan 1995. od Zagreba do Splita i kojim je označen završetak oslobodilačke vojno-redarstvene operacije “Oluje,” krenuo je u subotu sa splitskog Željezničkog kolodvora, organiziran na poticaj splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare.

Njime se želi očuvati memorija na događaj prije 22 godine kada je “Vlakom slobode” iz Zagreba u Split doputovao tadašnji hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom. Tada se na splitskoj Rivi okupilo više od 100 tisuća građana, podsjetio je gradonačelnik Krstulović Opara.

“Mi u Splitu smo jako ponosni na taj događaj i tadašnji doček ‘Vlaka slobode’ kojim je označeno hrvatsko nacionalno jedinstvo i kraj ‘Oluje’. U povijesti Splita i Republike Hrvatske ostat će sjećanje na tadašnji upit predsjednika Tuđmana okupljenima na splitskoj  Rivi – ‘što im još može obećati’, a oni su svi jednoglasno glasno odgovorili ‘Vukovar’, ‘Vukovar’ ” , naglasio je u izjavi novinarima splitski gradonačelnik.

Direktor HŽ Putnički prrijevoz Željko Ukić, koji se pridružio današnjem “Vlaku slobode” Split-Knin-Split, izjavio je kako su Hrvatske željeznice podržale prijedlog grada Splita za obilježavanje spomena na “Vlak slobode” koji je prije 22 godine  putem od Zagreba do Splita povezao do data razdijeljenu Hrvatsku zbog velikosrpske oružane agresije.

“‘Vlak slobode’ prije 22 godine važan je i za Hrvatske željeznice jer je njime povezan Zagreb i Split,” rekao je Ukić.

U današnjem “Vlaku slobode” su brojni uzvanici među kojima i župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban. Na putovanju do Knina ovaj vlak staje na mjesnim gradskim i općinskim željezničkim postajama gdje u njega ulaze gradonačelnici i načelnici mjesta.

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

25. kolovoza 1991. – početak bitke za Vukovar

Objavljeno

na

Objavio

Današnji dan 25.08.1991. smatra se početkom bitke za Vukovar. Borbe u gradu i oko grada, sa poginulim i ranjenim, vodile su se od svibnja 1991., ali tog dana grad je napadnut iz svih smjerova svim raspoloživim naoružanjem “JNA”, uključujući avione.

Naime tog dana “Jugoslavenska narodna armija” koja je sve vrijeme uoči napada glumila suzdržanost i neutralnost kao ” tampon zona sukobljenih strana” otvoreno se svrstala na stranu agresora u trenucima kad je bilo vidljivo da regularne hrvatske policijske snage polako preuzimaju nadmoć na terenu nad srpskim teroristima i paravojnim formacijama.

Vidjevši da bi se ratna sreća mogla okrenuti na hrvatsku stranu, “JNA” je sve svoje potencijale, naoružanje i kompletnu ratnu mašineriju stavila na raspolaganje paravojnim srpskim snagama i pridružila se u sveopćem napadu na Vukovar.

To je bila 87-dnevna opsada hrvatskog grada Vukovara od strane “Jugoslavenske narodne armije”, uz pomoć srpskih paravojnih snaga od kolovoza do studenog 1991. godine tijekom Domovinskog rata.

Bitka je završena porazom Zbora narodne garde i jedinica MUP-a, velikim razaranjem Vukovara i brojnim ubojstvima i progonom hrvatskog stanovništva.

Grad je naposljetku potpuno uništen i okupiran 18. studenoga 1991.

Prema specijaliziranom elektroničkom portalu o Domovinskom ratu “Domovinski rat On Line”, ukupan broj stradalih boraca na hrvatskoj strani, gardista i policajaca, procjenjuje se na oko 2.500.
Oko 7.000 osoba, civila i vojnika, završilo je nakon pada grada u logorima u Srbiji. Poginulo je oko 1.000 civila, od čega 86 djece, od kojih je najmlađe imalo 6 mjeseci (Ivan Kljajić), koji je poginuo od krhotina srpske granate dok ga je otac Pavle Kljajić držao u rukama (ranjen u tom napadu, i on je uskoro umro).
Ranjeno je 2.500 osoba od čega su 570 ostali trajni invalidi. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece.
Još uvijek se traži gotovo 500 nestalih Vukovaraca.

Prema istom specijaliziranom elektroničkom portalu ukupan broj stradalih vojnika “JNA” i četničkih snaga na širem području Vukovara procjenjuje se do 8.000 poginulih, do 15.000 ranjenih te između 400-600 uništenih tenkova, oklopnih i transportnih vozila (JNA priznaje 110) , te oko 20 uništenih zrakoplova i helikoptera (“JNA” priznaje dva).

Za mnoge ratne zločine: ubojstva civila, mučenja i ubijanja, progone, etničko čišćenje, potpuno uništenje grada (tzv. famozno „prekomjerno granatiranje“), rušenje bolnice, kulturocid, logore u Srbiji i drugo još nitko nije odgovarao.

facebook komentari

Nastavi čitati