Pratite nas

Hrvatska

Zdravko Tomac: Tuđman je kupovao vrijeme jer je znao da ćemo pobijediti

Objavljeno

na

FILE PHOTO OF CROATIAN PRESIDENT FRANJO TUDJMAN WITH LEADERS OF OTHER FORMER YUGOSLAV REPUBLICS

Predsjednik je, da bio dobio vrijeme za naoružavanje i diplomaciju, morao taktički popuštati – znao je da to javnost ne prima dobro, ali je bio uvjeren u pobjedu

Prošle su točno 24 godine od tajnog sporazuma između Slobodana Miloševića i Milana Kučana kojim je postavljena pozornica za rat protiv Hrvatske. Prof. Zdravko Tomac objasnio je pozadinu tog događaja te što je prethodilo sporazumu 1991. godine.

Tomac je počeo s tim da je Milošević u svojim burnim danima tražio rješenje ostvarenja velike Srbije. Spreman je i radio je na tome da razgovara čak i s političkim protivnicima. U to vrijeme je razgovarao i s Ivicom Račanom. Tada je Miloševića zanimalo tko predstavlja interese građana Hrvatske, jer to nije vidio u Račanu. Pitao je Račana tko je gazda u Hrvatskoj, odnosno, tko je legitiman i ne predstavlja sebe, nego hrvatski narod.

”Milošević je tražio Tuđmana, zato što je bio siguran da upravo on predstavlja interese naroda. I kada je to saznao, krenuo je u akciju kontaktiranja te tražio sastanak u Karađorđevu i kod nas”, pojasnio je Tomac. Međutim, Milošević je istovremeno razgovarao i s Kučanom, prihvatio ga je kao vođu slovenskog naroda. Više su se puta sastajali te razgovarali o tome što će se događati.

U tom dijelu povijesti, Milošević je počeo shvaćati da neće moći održati Jugoslaviju kao Srbiju, ali je odlučio i pustiti Sloveniju. Rekao je da nema ništa protiv da se Slovenija odcijepi od Jugoslavije, kao i dio Hrvatske iza Karlobaga. Na neki način su se i dogovorili. ”Mislim da sporazum nikada nije potpisan, nego je usmeno dogovoren. No, događaji su pokazali da je sporazum postignut”, rekao je Tomac.

Ipak, jedno pitanje još uvijek treba odgovor, kaže Tomac, a to je: Ako je Slovenija odbila zahtjeve Europe da se odgodi proglašenje samostalnosti, a Hrvatska to ipak prihvatila te odgodila za tri mjeseca, zašto je onda došlo do rata? ”Došlo je zato jer je JNA u to vrijeme branila samo Jugoslaviju. Vojska se nije složila da brani samo Veliku Srbiju, nego Jugoslaviju. Vojska je branila granice, a Slovenija je pružila oružani otpor”, ističe Tomac.

Tuđman je imao sjajnu strategiju

Dana 15. listopada, Gorbačov je pozvao Tuđmana u Rusiju, koji je poveo profesora Tomca te Miloševića koji je došao sa svojim ministrom vanjskih poslova. Razgovarali su kao delegacija, a onda je na Gorbačovov zahtjev održan i radni sastanak. Tuđman je znao da će biti pod pritiskom zbog sastajanja s Miloševićem, no dobro je procijenio jer je uspio uvjeriti Gorbačova da Jugoslavije više nema. ”Mesić je tada već napao Tuđmana zašto se sastao s Miloševićem, no Tuđman je rekao da zna kako će nadigrati Miloševića”, kaže Tomac.

Tuđman je takvim sastancima kupovao vrijeme jer su mu trebale dvije stvari, a to su naoružanje, jer tada nismo još bili spremni za rat te međunarodno priznanje, s time je Tuđman znao da ćemo vratiti okupirana područja. Zbog ta dva razloga prvi je predsjednik morao popuštati. Bio je svjestan da hrvatska javnost to nije dobro primila, no bio je uvjeren u pobjedu. ”Dobro je napravio što je nastavio razgovarati s Miloševićem. Srbija je danas nigdje, a mi smo u EU, NATO-u itd., jer je Tuđman imao sjajnu strategiju. Još uvijek ima onih koji tvrde da nema Domovinskog rata, već rat nacionalizma zbog komadanja BiH”, kaže Tomac. Kada je Hrvatska ostala sama, Tuđman je morao kupovati vrijeme.

Profesor postavlja otvoreno pitanje: Kako je završio rat u BiH, jesmo li pobijedili ili izgubili? No, Tomac zaključuje, u krvavom ratu i agresiji, ratovalo se i razgovaralo. Tu su i Slovenija i Hrvatska vukle prave poteze i pobijedili smo uz puno manje žrtava nego što je to trebalo biti.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković: Sada se vidi da Vlada nije štitila Ivicu Todorića (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Ja sam zadnjih pet i pol mjeseci zajedno sa svim ostalim članovima Vlade koliko se ja sjećam od brojnih političkih aktera i komentatora bio optuživan da štitimo jednog čovjeka, da želimo prebaciti na porezne obveznike dug jedne privatne kompanije.

Sad odjedanput izgleda da te optužbe nisu točne.

Ne ulazeći u komentare gospodina Todorića, ono što ja imam reći jest da je naš jedini interes bio zaštiti interes hrvatskog gospodarstva. U tome smo uspjeli zahvaljujući zakonu koji smo donijeli, zahvaljujući mjerama koje su poduzete. Ne samo da su održana radna mjesta, nego je osigurana i opskrba Hrvatske u najuspješnijoj turističkoj sezoni. Dakle, temeljni cilj smo ostvarili.Nije bilo domino efekta, kazao je premijer Andrej Plenković u subotu na zagrebačkom Jarunu.

– Mi smo vlada koja poštuje pravnu državu. Ne miješamo se u pravosudna tijela i to je ono što našu stranku čini drugačijom – dodao je.

Na upit je li bilo pritiska na Ivicu Todorića da potpiše lex Agrokor, kako on to tvrdi u svojem novom blogu, kazao je da nije te da je jasno da je zakon donesen u skladu s Ustavom RH.

– Znate da su odredbe zakona bile takve da su se mogle aktivirati kada je to kompanija željela i nije bilo pritiska od strane Vlade. Naša pozicija je bila da restrukturiranje ima transformacijski učinak na hrvatsko gospodarstvo, mi smo otvoreni da se sve istraži. Jasno je da je zakon donesen u skladu s Ustavom RH. Ja znam što Vlada radi i kojim se načelima vodimo – kazao je.

Mislim da izjave koje kruže ovih dana po medijima pokazuju odvojenost jednog čovjeka od stvarnosti. Što se tiče trenutka i dana kada su gospodin Todorić i uprava Agrokora potpisali zahtjev za pokretanje izvanredne uprave, nije bilo nikakvih pritisaka, barem od strane moje ili od strane Vlade, koliko je meni poznato. A ono što bih željela istaknuti je da je taj zahtjev potpisala cijela uprava Agrokora, rekla je ministrica Dalić.

Podsjetila je da je Todorić još uvijek  upisan kao vlasnik društva Agrokor u Središnjem  klirinškom depozitarnom društvu (SKDD). On je i dalje upisan kao vlasnik i stoga kao vlasnik može u svakome trenutku doći sa sredstvima i ponuditi vjerovnicima da im isplati 40,2 milijarde kuna duga, kolika danas zanamo da je ta brojka, kazala je i ponovila da će konačnu brojku pokazati skoro revizorsko izvješće.

Na novinarski upit zašto se ona spominje u priopćenju, Dalić je kazala da se to mora pitati Todorića.

Dalić  je podsjetila da je mogućnost bankrota Agrokora do koje je doveo Todorić prijetila da više od 30.000 osoba u Agrokoru ostane bez posla, da više od 148.000 radnih mjesta dobavljača Konzuma bude ugroženo i da budu ugroženi brojni hrvatski sektori.

Na novinarski upit zašto je Todorić nakon pola godine promijenio strategiju prema Vladi, Dalić je odgovorila da ne zna. Meni to nije poznato. Kao što sam rekla, sve ovo što vidim po medijima meni izgleda kao govorenje čovjeka koji je u potpunosti odvojen od stvarnosti i koji u potpunosti ne povezuje kakva je gospodarska stvarnost, a kakva je stvarnost koja postoji u njegovoj glavi, kazala je.

Hoće li pismo Todorića naštetiti povjerenju prema Agrokoru, Dalić smatra da to treba pitati dobavljače. Obratite se dobavljačima i pitajte ih koja je praksa bolja, ova kada danas izvanredna uprava redovito plaća sve isporuke sukladno ugovorima i ugovorenim rokovima ili ona koja je postojala za vrijeme gospodina Todorića kada smo vidjeli da su mnogobrojni računi ostajali neplaćeni mjesecima, a i zbog čega toliko raspravljamo u proteklim mjesecima o starome dugu, izjavila je Dalić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Obilježena 26. obljetnica ustroja 204. vukovarske brigade

Objavljeno

na

Objavio

Svečanom akademijom u Hrvatskom domu te polaganjem vijenaca kod spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, u Vukovaru je u subotu obilježena 26. obljetnica ustroja 204. vukovarske brigade, čiji su pripadnici branili Vukovar i okolicu 1991. godine u agresiji na taj dio Hrvatske.

Prisjećajući se događaja obrane Vukovara 1991. godine, ratni zapovjednik 3. bojne 204. vukovarske brigade Ivo Kovačić rekao je kako je unatoč činjenici da je ta postrojba podnijela najveći teret obrane Vukovara u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi, 204. vukovarska brigada dugo vremena nakon rata nije bila priznata.

“Trebalo nam je 15 godina da dokažemo da smo postojali i da je postojala 204. vukovarska brigada. Neki ljudi koji su bili u Ministarstvu obrane i Glavnom stožeru držali su pisanu zapovijed u ladicama i nisu je htjeli pokazati javnosti”, kazao je Kovačić.

Po njegovim riječima, kroz 204. vukovarsku brigadu prošlo je oko 5500 boraca od kojih se 923 vode kao poginuli i nestali dok je ranjeno oko 1600 pripadnika postrojbe.

Predstavljena je i novoosnovana Udruga ratnih veterana 204. vukovarske brigade. Ona je, kako je pojašnjeno, osnovana radi “zaustavljanja degradacije 204. vukovarske brigade i bitke za Vukovar”.

“Kao udruga 204. vukovarske brigade nikada nećemo prihvatiti popis od 10.000 branitelja Vukovara. Ne možemo i nećemo se pomiriti sa zapisima Manolićeve komisije te ćemo ustrajati da Hrvatski sabor te zaključke proglasi ništavnima”, poručio je predsjednik Udruge Drago Adžaga.

Ratni zapovjednik obrane Vukovara 1991. godine Branko Borković je rekao da će unutar Udruge djelovati Klub ratnih zapovjednika te izvijestio o prvoj inicijativi koju su poduzeli. Već smo poslali zahtjev državnim tijelima da se dr. Juraju Njavri oda počast tako da se vojna bolnica u Zagrebu nazove po njemu, kazao je Borković.

Rekao je kako će se kroz Klub zapovjednika izvršiti i cjelokupna verifikacija svih događanja tijekom obrane Vukovara te će se zahtijevati da se ispravi sve ono što je, kako je kazao, “isfabricirano kako bi se obrana Vukovara degradirala i prikazala na krivi način”.

facebook komentari

Nastavi čitati