Connect with us

Zeleno svjetlo za poduzetnike u Tesliću, Tešnju i Žepču

Published

on

Nema pokretanja gospodarstva bez velikih reformi na razini BiH. Ovo tvrde mnogi. Ipak, da je i na lokalnoj razini moguće privući brojne investitore pokazuje primjer regije koju čine tri općine u dva entiteta.[su_spacer]

24 sata. Toliko je poduzetniku u Žepču u pravilu potrebno da dobije sve potrebne dozvole za pokretanje tvrtke. Slično stanje je i u Tesliću i Tešnju. “Kada gospodarstvenici dođu kod nas i žele otvoriti tvrtku, mi već imamo pripremljene sve formulare. Imamo i brošure-vodiče za strane investitore, prevedene na njemački, engleski i talijanski jezik”, kaže Dragan Mišić iz Razvojnog odjela u Tesliću.

ind zona1

Njegova kolegica u Žepču, Branka Janko, navodi kako su na raspolaganju poduzetnicima 24 sata dnevno.

Oboje ističu da stvari u ovim općinama funkcioniraju po principu “one stop shop”. To znači da gospodarstvenici tu dolaze u jedan ured gdje podnose zahtjev, a općinska administracija preuzima za njih prikupljanje svih potrebnih dokumenata u raznim odjelima. I više od toga. Općine pružaju podršku gospodarstvenicima i kod dobivanja dozvola na višim razinama vlasti, prate ih i nakon što tvrtke počnu s radom i brzo rješavaju sve probleme s kojima se gospodarstvenici suočavaju. Ovaj angažman nedavno je nagrađen i na međunarodnoj razini. Teslić, Tešanj i Žepče su od strane lista Financial Times uvršteni u Top 10 destinacija od interesa za investitore.

Za sve je “kriv” GIZ

Napredak ovih općina na ljestvici “poželjnih” za investicije bitno je ubrzan prije godinu i pol dana pokretanjem suradnje s njemačkim Društvom za međunarodnu suradnju (Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit). Ova organizacija je pružila pomoć u definiranju privrednih grana u kojima ove općine imaju potencijale. Riječ je o tekstilnoj, drvnoj i metaloprerađivačkoj industriji.
Edgar Schröder

“Mi smo pružili podršku i u uspostavi strukturalnog dijaloga između gospodarstvenika i općinskih vlasti”, navodi Edgar Schröder iz GIZ-a. On kaže da se danas u sve tri ove općine održavaju redovni sastanci na kojima gospodarstvenici iznose svoje probleme vlastima.

Bez obzira na to što su i više razine vlasti odgovorne za oživljavanje gospodarstva, u GIZ-u ističu kako ovo iskustvo pokazuje da se i na lokalnoj razini može podržati razvoj. “Ove tri općine stvaraju okruženje pogodno za investicije i to na jednostavan način. Primjerice, postoji jedna zajednička internet stranica na kojoj se i na njemačkom i engleskom jeziku mogu pronaći kontakt podaci osoba koje su odgovorne za izravnu suradnju s investitorima”, kaže Schröder. On dodaje da je spomenuta nagrada lista Financial Times dodatno skrenula pozornost investitora u Europi na tu regiju. „Tešanj, Teslić i Žepče su jedva poznati izvan BiH. Sada već postoje upiti investitora koji su na osnovu nagrade čuli za taj kraj.”

Industrijske zone mamac za investitore

Sve tri općine su kroz suradnju sa GIZ-om, ali i kroz izravnu međusobnu suradnju i razmjenu iskustava razvile sličan koncept. Smanjene su pristojbe, skraćene administrativne procedure. Razvijen je “one stop shop”, ali i “after care” proces – gospodarstvenicima se pomaže i nakon što počnu s proizvodnjom.

Uspostavljene su industrijske zone. U njima investitori jeftino mogu kupiti zemljište koje se nalazi blizu puteva i pruge, odmah dobivaju priključke na elektro, telefonsku i vodovodnu mrežu. Branka Janko navodi još jednu prednost industrijske zone u Žepču: “Tu raspolažemo i s pogonom za pročišćavanje otpadnih voda, što je posebno zanimljivo za pojedine tvrtke u kojima se odvija proizvodnja, a koje moraju ispuniti određene ekološke standarde.”

Industrijska zona u Žepču (na fotografiji označena različitim bojama)
ind zona
Ona kaže da se u suradnji s gospodarstvenicima radi i na dokvalifikaciji i prekvalifikaciji potrebne radne snage: “Ako mi nemamo određeni kadar koji je potreban gospodarstvu, onda se raspitujemo u Tešnju ili Tesliću – i obrnuto.”

Ulažu se i napori da se obrazovni sustav prilagodi potrebama gospodarstvenika. U Tesliću je nedavno otvoren i informatički kabinet u jednoj školi u kojem se na suvremenoj opremi školuju budući dizajneri namještaja.

Poticaji gospodarstvenicima

Ove općine osim toga imaju i razne poticaje za privrednike. “Mi za svako novootvoreno radno mjesto dajemo poticaj od 5000 konvertibilnih maraka”, kaže Dragan Mišić. Teslić ima jednostavnu računicu. Ovaj novac se u budžet vraća kroz uplatu doprinosa na plaće u roku od dvije godine. “Što je najvažnije, na taj način pružamo ljudima priliku da rade i zarade kruh za svoju obitelj. Želimo da Teslić bude mjesto gdje ljudi žele doći živjeti i raditi, a ne da razmišljaju o emigraciji”, ističe Mišić.
Općina Teslić na svojoj internet stranici sadrži niz informacija i poziv investitorima

Općina Teslić na svojoj internet stranici daje niz informacija i poziva ulagače

Branka Janko kaže da je teško u ovom trenutku dati točne podatke o ukupnom broju novootvorenih radnih mjesta. Općine su nadležne za rad obrta, a za rad velikih tvrtki to je kanton. “Ipak, navest ću jedan primjer. Samo kroz dolazak njemačke tvrtke Car3 ove godine je već otvoreno 400 radnih mjesta, a do kraja 2014. bit će zaposleno još toliko radnika.”

Vlasti Tešnja, Teslića i Žepča su u stalnom kontaktu, razmjenjuju inskustva, nastupaju zajednički u prikupljanju sredstava kroz razne projekte. Općinske i međuentitetske granice nisu prepreka.

GIZ spreman proširiti suradnju

Dobar glas daleko se čuje. Edgar Schröder tako napominje da se za podršku njegove organizacije sada prijavljuju i brojne druge općine u BiH. Ubrzo će biti donesena odluka s kojim općinama će biti uspostavljena suradnja i kome će biti pružena savjetodavna pomoć. Tešanj, Teslić i Žepče sigurno neće biti zaboravljeni. Već početkom rujna GIZ organizira konferenciju u Sarajevu na kojoj će investitorima biti predstavljeni privredni potencijali ova tri grada.
DW.DE/kamenjar.com

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

SDP: Nećemo dići ruke za Zakon o braniteljima

Published

on

By

Premda je saborski Odbor za ratne veterane prije mjesec dana jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima, zastupnici iz redova SDP-a za njega neće glasovati.

U najvećoj opozicijskoj stranci proteklih su mjeseci radili na stručnoj analizi zakona te su, kako kažu, uočili cijeli niz nelogičnosti, pa i nepravilnosti vezano uz brojne odredbe budućeg zakona koji bi se idućeg tjedna trebao naći u saborskim klupama na drugom čitanju, uskoro i na izglasavanju. Osnovne zamjerke, sažete u nekoliko ključnih kritičnih točaka, za Večernji list iznosi Franko Vidović, jedan od istaknutijih hrvatskih branitelja iz redova SDP-a.

Koliko je nezaposlenih?

S obzirom na to da su se nakon izvjesnog vremena promijenile potrebe, pa i starosna dob populacije, dobro je da se počelo s izradom zakona, premda mislim da se to moglo regulirati i izmjenama i dopunama postojećeg. No, kada je već pred nama, treba reći da se prijedlogom zakona broj branitelja povećava, dok se istodobno Registar branitelja zatvara. Evo, 25 godina nakon rata mi nalazimo nove branitelje i to će povećati populaciju za 100, možda i 150 tisuća ljudi. Sada ih je 505 tisuća, a na ovaj način taj će broj otići u nebesa, što će se negativno odraziti i na državni proračun RH – upozorava Franko Vidović.

Nadalje, podsjeća na riječi ministra Medveda kojima je najavio naknade za oko 82 tisuće nezaposlenih hrvatskih branitelja.

– Ako svi ti branitelji prime naknadu za nezaposlene kao što je predviđeno, u tu ćemo svrhu potrošiti milijardu i pol do dvije milijarde kuna više nego što to ministar prezentira u javnosti. Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, imamo “samo” 19 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja! Doista ne znam odakle ministru tolika brojka, očito veliča lik i djelo te želi napuhati sposobnosti Plenkovićeve Vlade – kaže Franko Vidović.

Potom je istaknuo da pozdravlja mogućnost da branitelji mogu raditi nakon što odu u mirovinu jer u stvarnosti dobar dio njih i radi “na razne načine pa je u redu da se to na koncu i legalizira”.

U rangu nacionalne izdaje

No, ne pozdravljam uvjete pod kojima ovaj prijedlog zakona to nudi: bez odbijanja i jedne kune od mirovine, branitelj će primati i mirovinu i plaću. Nijedan drugi građanin nema takvu mogućnost i zato bi bilo pošteno da se skine određeni postotak od mirovine, deset posto, što bi bilo primjerenije u odnosu na druge građane, osobito umirovljenike iz sektora rada – kaže.

Ostvare li se ovakve prognoze, iz SDP-a upozoravaju na uzročno-posljedični pad mirovinskog sustava, što bi ugrozilo milijun građana a to je onda, poručuju, u rangu nacionalne izdaje.

Renata Rašović/večernji.hr

facebook komentari

Continue Reading