Pratite nas

Zelić dobio uznemirujuće prijetnje “dizanjem u zrak” cijele obitelji!

Objavljeno

na

BUGOJNO – Vijećniku HDZ-a BiH u Općinskom vijeću Bugojno i ratnom vojnom invalidu Miroslavu Zeliću i njegovoj obitelji život je ozbiljno ugrožen. Kako doznaje Dnevni list iz pouzdanih izvora, Zelić je ovih dana upozoren od nekoliko uglednih Bošnjaka iz Bugojna kako mu neki patološki zatrovani nacionalisti iz Bugojna prijete likvidiranjem cijele obitelji. Miroslav Zelić, inače majstor borilačkih sportova, nije strašljiv čovjek, ali je upozorenja svojih kolega i susjeda Bošnjaka shvatio najozbiljnije i jako je zabrinut, prije svega, za svojih troje djece. Prijetnje “dizanjem u zrak” upućene su samo nekoliko dana nakon uznemirujućih zbivanja na zadnjoj sjednici Općinskoga vijeća Bugojno na kojoj je zastupnik SDP-a Elvis Tukara, inače nećak Zukana Heleza, aktualnoga ministra za pitanja branitelja, najpogrdnijim rječnikom izvrijeđao vijećnika Zelića i HVO. U jednom trenutku je Tukara s govornice krenuo u fizičko razračunavanje s Miroslavom Zelićem koje je srećom završeno samo naguravanjem iako je Tukara degutantno odglumio da je nokautiran, jaučući kao da je skoro pa izboden nekim oštrim predmetom.

Sukob

Audio i video zapisi su zabilježili i prestrašne uvrede i prijetnje na račun HVO-a i to samo nakon što je vijećnik Miroslav Zelić, reagirajući na stalna ponižavanja, ustvrdio kako je HVO legitimna i časna obrambena snaga koja je obranila i 26 posto teritorija BiH. “Ako još jednom netko spomene za ovom govornicom HVO, pobite ćemo vas opet kao i u ratu”, samo su neke od jezivih prijetnji koje su se ovih dana mogle čuti u Bugojnu. Kako tvrde očevici, sve je počelo nakon što je na sjednici Općinskoga vijeća predloženo da se usvoji odluka po kojoj bi se vijećnici odrekli svoga paušala, a u korist nedavno stradalih područja od poplava i klizišta. Vijećnik Miroslav Zelić se za govornicom usprotivio metodi kolektivnoga odricanja od paušala izražavajući sumnju da se ta pomoć dijeli selektivno i po nacionalnom ključu. Kako doznaje Dnevni list, Zelić je posumnjao u korektnost slanja pomoći iz Bugojna nakon što je preko televizije vidio ministra Zukana Heleza kako navodno dijeli pomoć u Gornjoj Maoči. To je razjarilo nećaka Elvisa Tukaru koji je izgubio kontrolu i razum i u jednom trenutku krenuo prema Zeliću s vidnom namjerom fizičkoga razračunavanja. Inače, Miroslav Zelić je invalid Domovinskoga rata, bio je logoraš u Bugojnu, a pripadnici ABiH su ga izvodili kao živi štit na bojišnice spram HVO-a. Upravo je jedna ispaljena granata s “bratskih” položaja odredila doživotnu invalidsku sudbinu Miroslavu Zeliću. Sve ove uznemirujuće informacije iz Bugojna munjevitom su brzinom doprle do vrha hrvatske države, koji je, kako doznaje Dnevni list, zaprepašten dozom iskazanoga nacionalizma i mržnje.

Potpora

Podsjećamo, predsjednik RH dr. Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović su u dva navrata boravili u Bugojno gdje su doista srdačno dočekani od načelnika Hasana Ajkunića. Vjerovali su da će Bošnjaci i Hrvati odista okrenuti list, zaliječiti ratne traume i okrenuti se boljoj zajedničkoj budućnosti. Divljanje Elvisa Tukare i još nekih vijećnika poslalo je zabrinjavajuće signale. U svemu ohrabruje ponašanje vijećnika SDA i SBB-a. I na samoj sjednici, a i nakon tih sramotnih uvreda odvažno su stali na stranu napadnutoga vijećnika Miroslava Zelića i osudili nezapamćenu agresiju vijećnika Elvisa Tukare. Za razliku od tih stranaka SDP je skandalozno ponašanje svoga vijećnika Tukare “umotao” u međusobno naguravanje s Miroslavom Zelićem, a da pri tome niti jednom riječju nije spomenuo, a kamoli osudio ili se ispričao svim pripadnicima HVO-a što su s općinske govornice izvrijeđani i što im se još jednom brutalno zaprijetilo. Također, nakon što se po Bugojnu proširila priča o uznemirujućim prijetnjama “dizanjem u zrak” Zelića i njegove obitelji, brojni ugledni Bošnjaci su dali otvorenu potporu Miroslavu Zeliću i najoštrije osudili prestrašne i kukavičke prijetnje neprijatelja i Bošnjaka, ali, prije svega, bošnjačko-hrvatskih odnosa u Bugojnu. Očigledno je da će policija morati žestoko reagirati i istražiti tko su kabadahije ili možda kukavice koje su svojim prijetnjama ugrozile život obitelji Miroslava Zelića i uznemirile stanovnike Bugojna.

Piše: I.Marić

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Suočavanje s Todorićem

Objavljeno

na

Objavio

Kada je Ivica Todorić prije nešto više od pola godine prihvatio Plenkovićev „Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku“ te svoju tvrtku predao na upravljanje i restrukturiranje Vladinu izvanrednom povjereniku Anti Ramljaku, bilo je jasno da se Agrokoru crno piše.

Samo se nije znalo koliki su dugovi. Todorić je u toj prigodi uznosito priopćio naciji: „Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam danas ponosan čovjek jer sve što sam izgradio danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi.“ Kako je odjeknuo taj priopćaj?

Odjeknuo je kao opća uvrjeda.

Danas znamo i približnu dubinu te uvrjede: dvadesetak milijarda kuna!

Policija je u skladu s tim znanjem krenula u potragu za dokazima o mogućim nezakonitostima u Agrokorovu poslovanju. Krenula je silovito. Drugi vele: spektakularno! Dobro, ali moglo je biti i spektakularnije da policija nije svoju akciju najavila samo probranim medijima. Što točno radi policija? Kako: što?! Pa „provodi izvide“! Dakle, „izviđa“. Pola godine nakon predaje? I to – gdje i kako? Istodobno na mnogo mjesta, po dvorima, kućama, stanovima. Pretresa, uhićuje, privodi, ispituje.

Najmršaviji nalaz bio je u Kulmerovim dvorima. U dvorcu ponad Zagreba policija nije našla nikoga i ništa. Ivica Todorić i njegovi sinovi Ante i Ivan odavno nisu u Hrvatskoj. Nagađalo se da su u Nizozemskoj, u Srbiji, u Rusiji. Najobavješteniji od njihovih odvjetnika, Čedo Prodanović, veli da je Ivica već druže vrijeme poslovno u Londonu te da su mu i djeca tamo zaposlena. Todorićevu izvanobiteljsku upravljačku elitu policija je zatekla na logu. Pretresla je kuće i stanove dvanaestero ljudi, ništa nije našla, ali je ljude pouhićivala i privela u istražne urede i podnijela kaznene prijave. Akcija je izazvala silan dojam u javnosti.

S pravom, tvrde znalci. Razvoj događaja, koji je Plenkovićeva Vlada spriječila u zadnji čas, bio je neusporedivo gori od „bujanja ustaštva i fašizma“. Kako to? Jednostavno, tobožnje ustaštvo i tobožnji fašizam ne ugrožavaju nikoga, ni najzadrtije jugane. Te su floskule u stanovitom smislu blagotvorne. One svakodnevno služe gubitnicima hrvatskoga Domovinskog rata za razbijanje frustracije, a nerijetko i za izbijanje kakve-takve kunske utjehe iz državnoga proračuna.

A stečaj Agrokora? To bi bilo nešto nalik na smak svijeta.  Stečaj bi ugrozio opstanak 40-ak tisuća Agrokorovih zaposlenika i njihovih obitelji. Stoga je mudra Plenkovićeva Vlada, da spasi Agrokor, izradila onaj zakon kojim je privremeno suspendirala liberalni fetiš nepovrjedivosti privatnoga vlasništva i uvela prisilnu upravu svoga povjerenika Ante Ramljaka u Todorićevu tvrtku. A kako je Agrokor u proizvodnji, preradi i distribuciji poljoprivrednina alfa i omega u Hrvatskoj i „regiji“, Plenković je tim potezom stekao naslov spasitelja hrvatske poljoprivrede.

Uostalom, da je Agrokorov kašalj za hrvatsko društvo pogibeljniji od tobožnjega ustaštva i fašizma, pokazuju i reakcije vlasti na te pojave. Zbog bujanja „ustaštva i fašizma“ Plenković je osnovao doduše elitnu, ali ipak izvanparlamentarnu (savjetodavnu) ideološku komisiju pod umiljatim imenom „Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima“. Vijeću predsjeda predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akad. Zvonko Kusić. A na drugoj strani HDZ-ovi su i SDP-ovi [narodni] zastupnici u Hrvatskomu [državnom] saboru osnovali parlamentarno „Istražno povjerenstvo za Agrokor“, koje predvodi bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Na prvi je pogled jasno da su ta dva tijela po zakonskoj snazi i ugledu u društvu nesumjerljiva.

Izneseni su argumenti pozitivno šuškavi. Ništa manje nego Plenkovićevo obećanje da spašavanje Agrokora ne će i zahtjev Predsjednice Republike da spašavanje Agrokora ne smije hrvatske državljane stajati ni jednu kunu. Zar smo zaboravili da nas je to spašavanje već stajalo barem 5.000.000 puta više, koliko je Vlada dala istražnim tijelima za osnaženje istrage?

Na što će sve to izaći? U ovom času nitko to ne zna. Ne znamo ni što će istraživati Miljenićevo „Povjerenstvo“ ni hoće li uopće išta istraživati ako uskoro počne sudbeni postupak. Kusićevo je „Vijeće“ malo preširoko fokusirano na „posljedice vladavine nedemokratskih režima“. Hrvatskom su naime od njezina postanka do uspostave Republike Hrvatske vladali nedemokratski režimi. Zato su i tu rezultati neizvjesni. U tomu je mraku jedina vedra stvar hrvatska pravosudna praksa. Iz predmeta Ive Sanadera i Tomislava Horvatinčića može se gotovo sa sigurnošću zaključiti:  ima nade za Ivicu Todorića.

Benjamin Tolić/Hrsvijet

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Plenković: Rasprava u Saboru pokazala kritizerstvo bez argumenata

Objavljeno

na

Objavio

U povodu prve godine rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom je saboru podnio izvješće.

U jednosatnom govoru spomenuo je mnoge probleme s kojima se Vlada susrela u protekloj godini. Oporbeni klubovi žestoko su kritizirali njegov govor.

U razgovoru za HRT premijer Plenković je rekao kako je rasprava u Saboru pokazala jedno kritizerstvo bez argumenata koje nije bilo na razini jedne konstruktivne rasprave. Meni se čini da smo na sva četiri ključna stožerna programa naše vlade odgovorili. Unijeli smo gospodarsku sigurnost, rast i društvenu solidarnost.

Naglasio je činjenicu da nije bilo trećih izbora u manje od 24 mjeseca, a to bi bilo jako loše i za institucije i za političke stranke. S te strane sam jako zadovoljan da su kolege iz HNS-a prepoznali poruku važnosti stabilnosti, koja je bila poruka međunarodnim financijskim, gospodarskim institucijama.

Pogledajte gospodarski rast, smanjenje javnog duga, proračunskog manjka, najnižu stopu nezaposlenosti, najbolju turističku sezonu… Svi pokazatelji idu u pozitivnom smjeru, istaknuo je Plenković.

Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske, premijer je rekao kako to nije problem nastao 16. listopada 2016. godine, već problem koji traje već nekoliko godina. Naš je cilj demokratska revitalizacija zemlje i u tom smislu smo poduzeli niz mjera. Sve njih sam pobrojio u godišnjem izvješću pred zastupnicima. Od rodiljnih naknada, porezne reforme, sufinanciranja stambenih kredita.

Sve su to mjere koje idu za demografskom obnovom, a sadržane su u našem programu. One će ići za tim da našim mladim obiteljima stvorimo preduvjete da ostanu u Hrvatskoj, kazao je. Istaknuo je kako je jučer na užem kabinetu Vlade odlučeno da će se pronaći sredstva za svih 2400 zahtjeva koji  su podneseni za stambeno sufinanciranje.

Premijer je istaknuo kako su početkom godine prepoznali probleme u Agrokoru i na njih reagirali na najbolji mogući način. To je kompanija koja je u privatnom vlasništvu i koja je imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Nismo imali drugog scenarija nego ići s posebnim zakonom koji bi spriječio gospodarski i financijski krah ne samo te kompanije već i kompanija koje su s njom povezane, rekao je. Dodao je i da je to bila politička odluka i jedini mogući politički odabir.

Kolege iz oporbe ne prepoznaju ono što smo učinili i dobili s Lex Agrokorom. Ispadamo kao netko tko je napravio neki potez koji nije bio dobar. Nismo radili populistički, nismo radili napamet. Na nama je bilo da utvrdimo činjenice, a na savjetnicima da pomognu u dogovoru s vjerovnicima kako napraviti  put prema nagodbi i dugoročnoj održivosti kompanije i očuvanju radnih mjesta, istaknuo je Plenković.

Na pitanje je li potrebno utvrditi političku odgovornost kad je u pitanju Agrokor, premijer je kako im je u interesu da se se rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Hoće li to biti istražno povjerenstvo ili neki drugi način rasprave u Saboru pred nekim saborskim odborom – to je pitanje u vezi kojega smo otvoreni.

Ono što je važno reći je to da samo istražno povjerenstvo regulirano zakonom te da njegov Članak 4 ne ostavlja baš previše mjesta za interpretaciju. Prema mišljenju mnogih pravnih autoriteta ukoliko se pokrene kazneni postupak istražno povjerenstvo prestaje s radom. To ne znači da Vlada i HDZ ne žele da se rasvijetli sve vezano uz Agrokor. Upravo obrnuto, mislim da bi to bilo zdravo za hrvatsko društvo, naglasio je Plenković.

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

facebook komentari

Nastavi čitati