Pratite nas

Vijesti

Željka Markić u NU2

Objavljeno

na

U emisiji Nedjeljom u dva gostovala je predstavnica građanske inicijative “U ime obitelji” Željka Markić koja je govorila o skupljenim potpisima na zahtjevu za promjenu Ustava kako bi se u njega unijela definicija braka kao zajednice isključivo žene i muškarca te o kontroverzama oko referenduma.

[pullquote_left]Zanimljivo je pratiti naslove  u hrvatskim medijima i određeno ‘razapinjanje’ predstavnice građanske inicijative “U ime obitelji” Željka Markić : Katolibanija na Nedjeljom u 2, Tražimo ispriku jer Željka Markić širi laži! i sl. Očito se u hrvarskim medijima želi obezvrijediti činjenica da je prikupljeno 750000 potpisa…[/pullquote_left]

Gay aktivisti joj ironično odaju priznanje jer pitanje gay brakova i posvajanja djece od strane gay parova, kažu, ne bi bile teme u Hrvatskoj još 20 godina da nije nje. Tu je činjenicu prokomentirala rekavši da joj je drago da ljudi govore o braku. Kazala je da ljudi osjećaju da je to vrlo važno pitanje. Kazala je i da to nije ona dovela na dnevni red, već da je o tome govorila i ministrica Opačić i ministar Matić i drugi.

Na inicijativu za promjenu referenduma ju je, kaže, potaknuo ministar Željko Jovanović i “nasilni način” na koji je uveden spolni odnosno zdravstveni odgoj. “Druga stvar koja nas je potaknula su bili događaji u Francuskoj”, kazala je Markić, dodavši da im je ideju dao i referendum o Srđu. Ali i to da političari, kaže, stalno najavljuju da će homoseksualci moći posvajati djecu.

Koliki je financijski trošak skupljanja potpisa?

“Dobili smo 164 tisuća kuna, pola od poslovnih subjekata, 26 posto od fizičkih osoba, a 24 posto od vjerskih zajednica. Sve ostalo su volonterske usluge, koje bi koštale 750 tisuća kuna za dizajn plakata, loga i ostalo, plus 19 milijuna i 200 tisuća za 6.000 volontera koji su poklonili svoje vrijeme i stajali na štandovima, kazala je Markić.

Pomoć Katoličke crkve

Na pitanje voditelja Stankovića objasnila je kako se organizirala inicijativa. Prvo su, rekla je, pozvali sve udruge koje bi mogle podržavati tu ideju, ali su razgovarali i sa svima koji sa skupljanjem potpisa imaju iskustva, poput sindikata, organizatora referenduma za Srđ… Zatim su definirali pitanje tako što im je agencija Hendal napravila istraživanje koje je pokazalo da bi upravo ovo pitanje o braku dobilo podršku ljudi.

Organizirali su se po županijama, educirali volontere, a pomogla im je i Katolička crkva koja im je dala podršku, kao i druge vjerske zajednice. Sve su im omogućile da organiziraju skupljanje potpisa poslije misa i vjerskih službi, rekla je Markić.

Istaknula je da nitko ne stoji iza njih, i da u “priči oko traženja
tko stoji iza prikupljanja potpisa” postoji podcjenjivanje građana.

Što ako?

“Što ćete uraditi ako Sabor ne raspiše referendum ili odbije promijeniti Ustav?”, pitao ju je Stanković.
“Mi smo svoj dio posla obavili, pokrenuli smo pitanje, ljudi su se uključili. Mene zanima što će učiniti Sabor i što će učiniti mediji kada se pokaže da se ne poštuje Ustav”, odgovorila je. Podsjetila je da su ustavno-pravni stručnjaci potvrdili da se Ustav mora mijenjati ako referendum uspije

Što je diskriminacija?

Hrvatski Ustav, zakoni o diskriminaciji, Sud u Strassbourgu, rekla je, smatraju da brak nije ljudsko pravo. Brak je društvena institucija koja je definirana nekim pojmovima – punoljetnost, da partneri ne smiju biti bliski srodnici i moraju biti žena i muškarac. Pero i Ante, prihvatila je Stankovićev primjer, imaju sva prava zaštićena, ali se ne kvalificiraju da stupe u brak, prema važećem Obiteljskom zakonu, kazala je Markić, priznavši da bi zabrana braka između bjelkinje i crnca bila rasizam i kršenje ljudskih prava.

To pitanje treba urediti hrvatsko društvo, kazala je, odbivši raspravu o tome smije li se propitivati odluke suda u Strassbourgu i drugih sudova kao i provokaciju priznaje li onda i presude Haškos suda u slučaju protiv primjerice Jovice Stanišića i Franka Simatovića.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati