Zemljicu Bosnu stvarali su i Hrvati

    0

    Godina u kojoj obilježavamo stotu obljetnicu sarajevskog atentata koji je označio početak Prvog svjetskog rata, u Bosni i Hercegovini počela je nemirno. Nasilje na ulicama gradova, od Tuzle, preko Sarajeva, do Mostara… u iskonu potaknuto lošim socijalnim stanjem velikog dijela stanovnika BiH, pretvorilo se u dirigirani kaos u kojem su glavne konce vodili ljudi kojima je zajednički nazivnik unitarni ustroj susjedne nam države.

    [dropcap]U [/dropcap]cijelom tom rasulu u susjedstvu, pozitivnu ulogu odigrao je hrvatski premijer Zoran Milanović, koji je doslovno jutro poslije događanja naroda osvanuo u Mostaru, na poziv tamošnjih struktura vlasti. “Dobro je da je SDP-ovac”, egida je uz komentar kolege Petra Miloša koji je zaključio kako je sreća da je u Mostar došao Milanović, “junak od Herceg-Bosne”, a ne kakav HDZ-ovac i desničar na njegovu mjestu, jer bi na to Komšić, Izetbegović i Jasmila Žbanić samo odmahnuli rukom i kazali da je to još jedan argument za hrvatski fašizam.

    Predsjednik HDZ BiH, Dragan Čović, čije je sjedište stranke gorilo u gradu na Neretvi, a kojeg je tijekom posjeta obišao i premijer Milanović, u razgovoru za banjalučke “Nezavisne novine”, konstatirao je kako je posebice znakovito to što su napadnute isključivo institucije županija u dijelovima Federacije BiH s bošnjačkom većinom, što se onda, po njegovim riječima, pokušalo prenijeti na područja gdje su većinom Hrvati.

    “Onaj tko se usudio doći u Mostar, zapaliti hrvatsku zastavu, zbog toga će snositi posljedice bez obzira tko ga je poslao i koliko je bilo onih koji su ga podržavali”, kazao je Čović, dodajući kako je i predsjednika hrvatske Vlade izvjestio da su tijekom nereda u tom gradu uništavani kipovi Gospe, raspela i nacionalni simboli. Čović je istaknuo da su osim Milanovića i svi drugi visoki dužnosnici iz Hrvatske zvali i raspitivali se o zbivanjima u BiH i Mostaru, uključujući predsjednika Ivu Josipovića, ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić i predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka.

    Rijetko viđena suglasnost gotovo svih hrvatskih političara na temu nemira u BiH, dobro je došla u situaciji kad i kod nas ruže baš ne cvjetaju, a neki bi scenarij “bosanskog proljeća” rado prenijeli s ovu stranu Plive. Milanović je s lica mjesta uputio i svojevrsni ukor Europskoj uniji, koje smo odnedavno i mi članovi, kako se neredi možda ne bi dogodili da je EU imala jasniju politiku što ovdje želi. “S ovom zemljom se šuta i napucava, što svjesno što nesvjesno, što namjerno, što nenamjerno, što zbog neznanja već sto godina”, kazao je hrvatski premijer, a slično misli i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, koji je izjavio kako međunarodna zajednica ne samo da nije pomogla situaciji u BiH, nego je i kumovala eskalaciji nasilja.

    Kako bilo da bilo, daytonski ustroj Bosne i Hercegovine zahtijeva temeljitu rekonstrukciju, osobito glede položaja hrvatskog kao jednog od tri konstitutivna naroda, tim više što smo baš mi Hrvati od pamtivijeka stvarali temelje zemljice Bosne, a preko leđa naših sunarodnjaka u susjednoj državi netko bi danas i dalje provodio svoju unitarnu politiku. Bez mirne BiH sa sva tri naroda, nema mira nikome, i na to trebaju računati i u Londonu, Moskvi, Ankari i Washingtonu.

    Ivan Ugrin

    facebook komentari