Connect with us

Zemljicu Bosnu stvarali su i Hrvati

Published

on

Godina u kojoj obilježavamo stotu obljetnicu sarajevskog atentata koji je označio početak Prvog svjetskog rata, u Bosni i Hercegovini počela je nemirno. Nasilje na ulicama gradova, od Tuzle, preko Sarajeva, do Mostara… u iskonu potaknuto lošim socijalnim stanjem velikog dijela stanovnika BiH, pretvorilo se u dirigirani kaos u kojem su glavne konce vodili ljudi kojima je zajednički nazivnik unitarni ustroj susjedne nam države.

[dropcap]U [/dropcap]cijelom tom rasulu u susjedstvu, pozitivnu ulogu odigrao je hrvatski premijer Zoran Milanović, koji je doslovno jutro poslije događanja naroda osvanuo u Mostaru, na poziv tamošnjih struktura vlasti. “Dobro je da je SDP-ovac”, egida je uz komentar kolege Petra Miloša koji je zaključio kako je sreća da je u Mostar došao Milanović, “junak od Herceg-Bosne”, a ne kakav HDZ-ovac i desničar na njegovu mjestu, jer bi na to Komšić, Izetbegović i Jasmila Žbanić samo odmahnuli rukom i kazali da je to još jedan argument za hrvatski fašizam.

Predsjednik HDZ BiH, Dragan Čović, čije je sjedište stranke gorilo u gradu na Neretvi, a kojeg je tijekom posjeta obišao i premijer Milanović, u razgovoru za banjalučke “Nezavisne novine”, konstatirao je kako je posebice znakovito to što su napadnute isključivo institucije županija u dijelovima Federacije BiH s bošnjačkom većinom, što se onda, po njegovim riječima, pokušalo prenijeti na područja gdje su većinom Hrvati.

“Onaj tko se usudio doći u Mostar, zapaliti hrvatsku zastavu, zbog toga će snositi posljedice bez obzira tko ga je poslao i koliko je bilo onih koji su ga podržavali”, kazao je Čović, dodajući kako je i predsjednika hrvatske Vlade izvjestio da su tijekom nereda u tom gradu uništavani kipovi Gospe, raspela i nacionalni simboli. Čović je istaknuo da su osim Milanovića i svi drugi visoki dužnosnici iz Hrvatske zvali i raspitivali se o zbivanjima u BiH i Mostaru, uključujući predsjednika Ivu Josipovića, ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić i predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka.

Rijetko viđena suglasnost gotovo svih hrvatskih političara na temu nemira u BiH, dobro je došla u situaciji kad i kod nas ruže baš ne cvjetaju, a neki bi scenarij “bosanskog proljeća” rado prenijeli s ovu stranu Plive. Milanović je s lica mjesta uputio i svojevrsni ukor Europskoj uniji, koje smo odnedavno i mi članovi, kako se neredi možda ne bi dogodili da je EU imala jasniju politiku što ovdje želi. “S ovom zemljom se šuta i napucava, što svjesno što nesvjesno, što namjerno, što nenamjerno, što zbog neznanja već sto godina”, kazao je hrvatski premijer, a slično misli i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, koji je izjavio kako međunarodna zajednica ne samo da nije pomogla situaciji u BiH, nego je i kumovala eskalaciji nasilja.

Kako bilo da bilo, daytonski ustroj Bosne i Hercegovine zahtijeva temeljitu rekonstrukciju, osobito glede položaja hrvatskog kao jednog od tri konstitutivna naroda, tim više što smo baš mi Hrvati od pamtivijeka stvarali temelje zemljice Bosne, a preko leđa naših sunarodnjaka u susjednoj državi netko bi danas i dalje provodio svoju unitarnu politiku. Bez mirne BiH sa sva tri naroda, nema mira nikome, i na to trebaju računati i u Londonu, Moskvi, Ankari i Washingtonu.

Ivan Ugrin

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

SDP: Nećemo dići ruke za Zakon o braniteljima

Published

on

By

Premda je saborski Odbor za ratne veterane prije mjesec dana jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima, zastupnici iz redova SDP-a za njega neće glasovati.

U najvećoj opozicijskoj stranci proteklih su mjeseci radili na stručnoj analizi zakona te su, kako kažu, uočili cijeli niz nelogičnosti, pa i nepravilnosti vezano uz brojne odredbe budućeg zakona koji bi se idućeg tjedna trebao naći u saborskim klupama na drugom čitanju, uskoro i na izglasavanju. Osnovne zamjerke, sažete u nekoliko ključnih kritičnih točaka, za Večernji list iznosi Franko Vidović, jedan od istaknutijih hrvatskih branitelja iz redova SDP-a.

Koliko je nezaposlenih?

S obzirom na to da su se nakon izvjesnog vremena promijenile potrebe, pa i starosna dob populacije, dobro je da se počelo s izradom zakona, premda mislim da se to moglo regulirati i izmjenama i dopunama postojećeg. No, kada je već pred nama, treba reći da se prijedlogom zakona broj branitelja povećava, dok se istodobno Registar branitelja zatvara. Evo, 25 godina nakon rata mi nalazimo nove branitelje i to će povećati populaciju za 100, možda i 150 tisuća ljudi. Sada ih je 505 tisuća, a na ovaj način taj će broj otići u nebesa, što će se negativno odraziti i na državni proračun RH – upozorava Franko Vidović.

Nadalje, podsjeća na riječi ministra Medveda kojima je najavio naknade za oko 82 tisuće nezaposlenih hrvatskih branitelja.

– Ako svi ti branitelji prime naknadu za nezaposlene kao što je predviđeno, u tu ćemo svrhu potrošiti milijardu i pol do dvije milijarde kuna više nego što to ministar prezentira u javnosti. Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, imamo “samo” 19 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja! Doista ne znam odakle ministru tolika brojka, očito veliča lik i djelo te želi napuhati sposobnosti Plenkovićeve Vlade – kaže Franko Vidović.

Potom je istaknuo da pozdravlja mogućnost da branitelji mogu raditi nakon što odu u mirovinu jer u stvarnosti dobar dio njih i radi “na razne načine pa je u redu da se to na koncu i legalizira”.

U rangu nacionalne izdaje

No, ne pozdravljam uvjete pod kojima ovaj prijedlog zakona to nudi: bez odbijanja i jedne kune od mirovine, branitelj će primati i mirovinu i plaću. Nijedan drugi građanin nema takvu mogućnost i zato bi bilo pošteno da se skine određeni postotak od mirovine, deset posto, što bi bilo primjerenije u odnosu na druge građane, osobito umirovljenike iz sektora rada – kaže.

Ostvare li se ovakve prognoze, iz SDP-a upozoravaju na uzročno-posljedični pad mirovinskog sustava, što bi ugrozilo milijun građana a to je onda, poručuju, u rangu nacionalne izdaje.

Renata Rašović/večernji.hr

facebook komentari

Continue Reading