Žene i vino ipak idu zajedno

    3

    Nitko u Hercegovini nije vjerovao da će tri žene, nakon smrti oca i muža, preuzeti posao i nastaviti dugogodišnju tradiciju proizvodnje vina Gangaš. Sanja, Olivera i Anđa Juričić, igrom sudbine, uletjele su u neravnopravnu borbu sa predrasudama i unatoč tome, od grožđa iz obiteljskih vinograda pored Međugorja već dvanaest godina proizvode vrhunsko vino. Žene i vino uvijek idu zajedno…..sve dok vino prave muškarci, a žene ga piju. Tako je to barem u Hercegovini, gdje je proizvodnja vina bila izričito muški posao.

    Sve dok  neobični ženski trio iz Čitluka nije razuvjerio okolinu da žene mogu biti uspješne u tom poslu. Olivera Juričić i njezine kćerke Sanja i Anđa nastavile su tamo gdje je njihov muž, odnosno otac stao. Olivera se prisjeća tih vremena:
    [quote] „Nismo toliko toga znale o proizvodnji jer smo bile samo kao pomagači dok je proizvodnju radio moj pokojni muž. Kad smo preuzele posao u podrumu, bilo je jako teško, posebno jer je trebalo naučiti sve o proizvodnji koja jedna cijela znanost. Drugo, kretale smo se u proizvodnji koja je u BiH bila isključivo muški posao.“[/quote]

    Sanja Juričić Franić nije imala ni dvadeset tri kada se kao prva žena – enolog sa zagrebačkih studija, sa statusom najbolje u generaciji, vratila u Hercegovinu. Ona je danas odgovorna za proizvodnju vina:

    „Nakon smrti moga oca – ja sam tada bila između prve i druge godine studija – morala sam rapidno preuzeti obaveze sve obaveze oko proizvodnje vina. Nikad nisam tijekom fakulteta računala na ljetni rok, nego sam uvijek taj deveti mjesec provela u vinogradu i u vinariji i proizvodnji vina“, kaže Sanja.

    Tri žene su se izborile i srušile predrasude, jer je većina očekivala, a posebno  hercegovački vinari, da će vinarija kojom gazduju žene brzo propasti:

    „Nije bilo pitanje da li možemo, već moramo zbog toga što je uloženo strašno puno truda, zalaganja, rada, a naravno i financija.“

    „Uspjeh je već tu i u današnjim vremenima i u BiH je naše vino prepoznatljiv brand i izvan BiH. Kada izvezemo vino činimo na kraju-krajeva jednu kvalitetu Bosni i Hercegovini, jer u biti svaka država koja ima prefiks vinogradarsko-vinarske zemlje je u svijetu percipirana kvalitetnom zemljom.“   

    I najmlađi član ove obitelji, Anđa Juričić, kao diplomirana ekonomistica planira svoju karijeru započeti u vinariji i posvetiti više pažnju na marketingu:

    [quote]„Cijeli moj život je vezan za ovu vinariju i vinu. Svoje djetinjstvo sam provela ovdje s svojim ocem, kasnije sa svojom mamom i sestrom, tako da sam jedva čekala da završim studij, da se vratim ovdje. Nijednog trenutka nisam sumnjala da ću se vratiti. Sada se sve više i više uključujem u posao. Kao što je moja sestra rekla, to je strašno zahtjevan posao i svi u sve uskačemo“, dodaje Anđa. [/quote]

    Žilavka i blatina kao dvije visokokvalitetne, autohtone sorte vina nadaleko su poznate, pa sve više Hercegovaca bavi vinogradarstvom i vinarstvom. Tržište Bosne i Hercegovine je malo, prezasićeno, objašnjava Sanja, pa su se odlučile boriti kvalitetom, modernim pristupom u tehnologiji i cijenom primjerenom standardu potrošača:

    „Ovaj posao sam od sebe je težak, pogotovo u ovakvim vremenima i, nažalost, u ovim našim državama koje su bile pogođene ratom. Međutim, mi se ne predajemo. Hercegovke su žene koje su spremne na borbu i spremne na težak rad, to je nama ušlo već u gene. Težak je ovaj posao i muškarcima, ženama je ponekad i malo teže, ali ne damo se, radimo, mučimo se, trudimo se, ulažemo uvijek 500 posto sebe.“  

    U podruma, koji  je dio stare kuće njihove djedovine, nalazi se obiteljska rezerva na koju je obitelj Juričić posebna ponosna. Tu se nalaze arhivirana vina:

    „Uvijek postoje godine koje su svojom specifičnošću bolja za dozrijevanje. To su, recimo, bile dok je moj otac bio živ godine 1993., 1996. godina, zatim 2000. godina, poslije 2001. Izvrsna je bila godina 2010., iz koje jedan dio naše rezerve trenutačno na tržištu – to je vino koje je dobilo tri zlatne medalje, zaista top kvalitete. Godine koje su specifične po svojoj kvaliteti su godine koje nemaju prenisku kiselost kada govorimo o bijelim vinima, i kada govorimo našim blatinama godine koje nemaju prenisku kiselost i koje imaju zadovoljavajući sadržaj tanina.“

    Vino Gangaš dobilo je ime po hercegovačkoj narodnoj pjesmi gangi. Iako su posljednjih godina u Hercegovini nikle brojne male obiteljske vinarije, ganagaš vino ženske ruke, kako ga mnogi nazivaju, dobro je plasirano i na bh. tržištu i u inozemstvu, sve to zahvaljujući zbog ženskoj upornosti i čvrstini.

    [vsw id=”NQdUkRBwpR0″ source=”youtube” width=”625″ height=”400″ autoplay=”no”]

    BrotnjoOnline

    facebook komentari

    • Herc.Križar

      STOLJETNA HERCEGOVINA

      Stoljećima nije okaljana
      premda je tuđom nogom žigosana.

      Nad kolijevkom škrtom
      rađalo se poštenje
      iako vječno raspeto između
      sreće
      umora
      gladi.

      Hercegovina
      je HRVATSKI ZLATNIK,
      i kad joj podmeću varke
      ona postaje okorjeli ratnik.

      Hercegovina,
      rođena iz dubine
      bez tmine
      s vjerom blagoslovljena
      iz davnina.

    • peppermintt

      svaka čast, bravo
      lipe mlade vrijedne prave kraljice
      🙂 eh te hercegovačke žene ima u njima nešt posebnoga.. 😉

    • Svijet nema što Hercegovina ima!
      Umoznao sam jednog Amerikanca u Houstonu koji je oženio žestoku Hrvaticua još žešću Hercegovku, vjerovali ili ne ta vruća i šarmantna Hercegovka Amerikanca naučila i gangu pjevati, a da o drugim vrlinama kojima ga je okrasila i ne govorim. Tko Hercegovku voli, taj sav svijet voli!