Pratite nas

Intervju

Žestoko radijsko sučeljavanje : Josipović Kolindi rekao da je prošlost koja želi biti budućnost

Objavljeno

na

kolinda-josipovic-drugikrugPREDSJEDNIČKI kandidati Kolinda Grabar Kitarović i Ivo Josipović sučelili su se u programu Hrvatskog radija te su potvrdili dolazak na večerašnju debatu na HRT-u.

Sučeljavanje je počelo pitanjem o ugroženosti Hrvatske od terorističkih napada poput onih u Francuskoj. Grabar Kitarović smatra kako je Hrvatska još uvijek u zaštićenom području, no “ne treba se uspavati”. Napomenula je da trebamo surađivati “s prijateljima u NATO-u i EU”. Josipović je kazao kako službe rade puno i kvalitetno te da su spremne. Istaknu je suradnju s Islamskom zajednicom.

“Eventualne ugroze mogu doći izvana, ne iz naše Islamske zajednice”, kazao je Josipović.

Voditelja Mislava Togonala zanimalo je koja je zemlja kandidatima važniji strateški partner, Velika Britanija ili Njemačka? Kandidati su se složili da je to Njemačka zbog naše dijaspore i ekonomskih veza.

Zajednički stav kandidati nisu imali kada je u pitanju “Lex Perković”. Grabar Kitarović smatra je zakon nanio državi veliku štetu te da se u stranim medijima kontinuirano pisalo o Hrvatskoj kao problemu. Josipović je kazao je bio u kontaktu s visokim dužnosnicima, uključujući Angelu Merkel, te da nitko nije govorio o šteti.

Ubrzo su krenula međusobna optuživanja. Josipović je prvo napao Grabar Kitarović rekavši joj da je “kandidat Karamarka i Brkića”, na što je ona odgovorila da nije “ničija marioneta”.

HDZ-ova kandidatkinja uzvratila mu je napadom da je sukrivac za gospodarsku situaciju u zemlji, a aktualni predsjednik odgovorio je da je ona sjedila “u najgoroj vladi”.

Josipović je program konkurentice nazvao “popisom dobrih želja” te je kazao kako je Grabar Kitarović “prošlost koja želi postati budućnost”.

“Ja sam sadašnjost koja je ostvarila međunarodnu karijeru”, poručila mu je Grabar Kitarović i spotaknula mu da se konstantno vraća u prošlost.

Vojni rok

Josipović smatra da se ne bi ponovno trebalo uvesti vojni rok već da bi se vojska trebala profesionalizirati. Grabar Kitarović želi uvesti “kratki vojni rok” u kojem bi mladi primali i naknadu sličnu onoj za stručno osposobljavanje.

Kandidati su se složili da vjeronauk treba ostati izborni predmet u školama. Složili su se i da zakon treba poštivati kada su komentirali uhićenje bivšeg predsjedničko kandidata Ivana Vilibora Sinčića prilikom snimanja deložacije. Slažu se i da branitelji imaju pravo na prosvjed, no Josipović smatra da bi trebali jasno istaknuti svoje zahtjeve: “Vidi se da imaju i neke političke zahtjeve”.

Kada su u pitanju dvojezične ploče, Grabar Kitarović kazala je kako nije protiv tih ploča, no naglasila je da je “Vukovar specifična sredina”.

“Treba poštivati osjećaje Vukovaraca. Nasilno nametanje ploča bilo je nepotrebno”, kazala je Grabar Kitarović.

Josipović ju je napao da je njena stranka “dala ogroman doprinos narušavanju odnosa”.

Na pitanje o provedbi lustracije HDZ-ova kandidatkinja je kazala kako treba kazniti one koji su osumnjičeni za zločine.

“Treba kazniti one koji su osumnjičeni za zločine, no nisam za lov na vještice. Sramota je da nam Njemačka procesuira one koji su se ogriješili o zakon”, kazala je Grabar Kitarović.

“Ne držim da je svaki član Komunističke partije bio zločinac iako je to bila totalitarna stranka”, objasnila je Grabar Kitarović i dodala da “nema kolektivne krivnje”.

Josipović je za to da u zatvoru završi “svatko tko je počinio zločin, bez obzira o kojoj se stranci ili ideologiji radi”.

Tijek sučeljavanja:

8.55 Sučeljavanje je gotovo, kandidati su potvrdili dolazak na večerašnje sučeljavanje na HRT-u

8.51 Treba li provesti lustraciju?

“Treba kazniti one koji su osumnjičeni za zločine, no nisam za lov na vještice. Sramota je da nam Njemačka procesuira one koji su se ogriješili o zakon”, kazala je Grabar Kitarović.

“Ne držim da je svaki član Komunističke partije bio zločinac iako je to bila totalitarna stranka”, objasnila je Grabar Kitarović i dodala da “nema kolektivne krivnje.

Josipović smatra da svatko tko je počinio zločin mora završiti u zatvoru “bez obzira o kojoj je stranci ili ideologiji riječ”.

8.48 Pitanje ćirilice u Vukovaru

Grabar Kitarović kazala je kako nije protiv ćiriličnih ploča, no “Vukovar je specifična sredina”.

“Treba poštivati osjećaje Vukovaraca. Nasilno nametanje ploča bilo je nepotrebno”, kazala je Grabar Kitarović.

Josipović je kazao kako je “vaša stranka dala ogroman doprinos narušavanju odnosa.

8.45 Treba li vratiti saborsko pokroviteljstvo nad obilježavanjem Bleiburga?

Josipović: Treba obilježiti Bleiburg, no ne na način koji veliča ustaštvo. Bio sam na Bleiburgu s antifašistima i položili smo vijence.

Grabar Kitarović: Treba vratiti to pokroviteljstvo, no treba obilježavati i Bleiburg i Jasenovac. Događaju se incidenti, no svakoj žrtvi treba se pokloniti

8.40 Vjeronauk u školama

Grabar Kitarović: Treba ostati izborni predmet u školama, no voljela bih da se na njemu govori i o drugim religijama

Josipović: Slažem se da treba ostati izborni predmet, no trebalo bi se pobrinuti i o djeci koja ne idu na vjeronauk.

8.37 Braniteljski prosvjedi:

Josipović: Ne bi ih zaustavljao, ljudi imaju pravo prosvjedovati, no treba se znati koji su razlozi prosvjeda. Vidi se da imaju i neke političke zahtjeve

Grabar Kitarović: Branitelji svakako imaju pravo prosvjedovati, traže dignitet Domovinskog rata i da im se zacementiraju prava u Ustavu.

8.34 Komentari na privođenje Ivana Vilibora Sinčića tijekom deložacije:

Grabar Kitarović: Treba poštivati zakon. Bojim se da policija prilikom deložacija primjenjuje veliku silu, uvela bi moratorij na deložacije. Podržavam promjenu ovršnog zakona.

Josipović: Zakon se mora poštivati. Bez kriterija uvesti moratorij na ovrhe je krivo i protuustavno.

8.30 Josipović nije za uvođenje vojnog roka već za profesionalizaciju. Grabar Kitarović smatra da bi se trebalo uvesti “kratki vojni rok” u kojem bi mladi primali i naknadu sličnu onoj za stručno osposobljavanje.

8.27 Josipović: Nisam zadovoljan gospodarskom situacijom i ništa se neće dogoditi bez strukturnih reformi

Grabar Kitarović: Pogledajmo život oko sebe, 318 tisuća nezaposlenih, 320 tisuća u blokadi.

Josipović je kazao kako je program Grabar Kitarović “popis dobrih želja” kazao je i kako je ona “prošlost koja želi postati budućnost”.

Grabar Kitarović mu je odgovorila da je ona “sadašnjost koja je ostvarila međunarodnu karijeru”. Spotaknula mu je da se konstantno vraća u prošlost.

8.20 Kandidati su se počeli svađati oko toga tko je kriv za gospodarsku situaciju:

Grabar Kitarović: Josipović je sukrivac za situaciju u kojoj se nalazi gospodarstvo zemlje

Josipović: Vlada u kojoj je Grabar Kitarović sjedila bila je najgora vlada, tu nema nikakve konkurencije

8.18 Ivo Josipović kazao je kako je Grabar Kitarović kandidat Karamarka i Brkića, a da se on sam izborio za svoju kandidaturu što je podržalo 17 stranaka.

Grabar Kitarović mu je odgovorila da nije ničija marioneta.

8.15 Josipović: Prvi sam iz visoke politike upozorio da je zakon “Lex Perković” štetan i da ga treba povući, no nije bilo neke direktne štete.

Grabar Kitarović: Nanio je veliku štetu, kontinuirano se pisalo o Hrvatskoj kao o problemu. Zbog nekoliko pojedinaca došli smo u sukob s Njemačkom koji je bio potpuno nepotreban.

Josipović je odgovorio: Bio sam u kontaktu s visokim dužnosnicima, uključujući Angelu Merkel i nitko nije govorio o šteti.

8.13 Ujedinjeno Kraljevstvo ili Njemačka, tko je važniji strateški partner?

Grabar Kitarović: Izdvojila bi Njemačku koja je stala uz Hrvatsku kada nam je trebalo, ali i kada je riječ o trgovini.

Ivo Josipović: Puno više smo povezani s Njemačkom gdje je naša dijaspora, a povezani smo i ekonomski.

8.10 Koliko je realna opasnost od napada u Hrvatskoj kao što je ovaj koji se dogodio u Francuskoj?

Grabar Kitarović: Hrvatska je u zaštićenom području, ne treba se uspavati, treba surađivati s prijateljima u NATO-u i EU. Mreža ISIL-a širi se svijetom.

Ivo Josipović: Radi se puno i kvalitetno. Naše službe su spremne. Eventualne ugroze mogle bi doći izvana, ne iz naše islamske zajednice.

8.06 Sučeljavanje je počelo

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Todorićev prvi intervju nakon sloma Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić dao je intervju agenciji Bloomberg, kazavši kako vlada sada vodi tvrtku u krivom smjeru.

Ambiciozno širenje Agrokora imalo je smisla gledno iz poslovne perspektive, ustvrdio je Ivica Todorić u intervjuu za Bloomberg, prvom otkad je morao otići sa čela koncerna te poručuje da hrvatska Vlada danas vodi prehrambeni koncern u pogrešnom smjeru.

Todorić ne priznaje bilo kakve strateške greške izuzev nedovoljne komunikacije, ističe Bloomberg. Intervju je vođen elektronskom poštom i naknadnim telefonskim razgovorom.

Todorić tvrdi da bi Agrokorovi planovi, uključujući i najveću akviziciju, onu slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora, polučili željene rezultate da je dobio dovoljno vremena da ih provede u djelo.

“Imali smo jasan plan i strategiju”, tvrdi Todorić, osnivač i još uvijek vlasnik prehrambenog koncerna. “No, Vlada nam nije dozvolila da ga provedemo u djelo.”

Agrokor zapošljava 57 tisuća radnika, a njegov portfelj uključuje, između ostalog, proizvođače hrane i energije i softverske kompanije na čitavom području Balkana.

Todorić je izgradio grupu tijekom desetljeća tranzicije Jugoslavije u tržišno gospodarstvo da bi potom prepustio kontrolu nad kompanijom izvanrednoj upravi koju je imenovala hrvatska Vlada kako bi se provelo restrukturiranje i izbjegao potencijalni slom koji bi uzdrmao gospodarstvo cijele regije, piše Bloomberg.

Nekada je bio najbogatiji građanin Hrvatske a danas spočitava sam sebi da nije pravodobno javno reagirao na bojazni investitora.

Vrijednost Agrokorovih obveznica snažno je pala od siječnja jer kreditori nisu bili sigurni kako će konglomerat riješiti problem sedam milijardi dolara duga, nagomilanog radi financiranja poslovnog širenja.

“Moja je najveća odgovornost što nisam bio prisutan u medijima, nisam komentirao ni opovrgavao određene priče koje su objavljivane ili se o njima pričalo”, kaže Todorić. “Nismo imali vremena objašnjavati nekim ljudima što radimo”, dodaje.

S dolaskom izvanredne uprave, Todorić je formalno ostao vlasnik koncerna, ali ne može sudjelovati u odlučivanju o njegovu restrukturiranju niti o poslovnoj strategiji.

Tvrdi da zbivanja nakon njegova odlaska odražavaju “nekompetentnost i bezakonje”. Kaže da razmišlja o tome kako da se suprotstavi Vladi u pitanju ‘lex Agrokora’, posebnog zakona koji je Hrvatska usvojila kako bi stvorila pravni okvir za preuzimanje njegove kompanije.

Mercator je, po njegovim riječima, bio “logična akvizicija gledano iz poslovne perspektive”.

“Rezultat je bilo drugi po veličini maloprodajni lanac u jugoistočnoj Europi, s prihodima od šest milijardi eura i 2.000 trgovina. Morate razumjesti da tako komplicirani i krupni procesi traju”, ističe Todorić.

Iako su početne istrage u travnju razotkrile “moguće nepravilnosti” u Agrokorovim poslovnim knjigama, Todorić je njihove rezultate otklonio kao nastojanja Vlade da “upotrijebi revizore za svoje političke ciljeve”. “Nema sumnje da sam griješio, svatko tko radi griješi, a ja sam radio dan i noć 40 godina kako bih izgradio Agrokor”, napominje.

“Teško je izdvojiti jednu stvar ali u cjelini gledano, postigli smo nevjerojatan uspjeh. Stvorili smo najveću kompaniju u ovom dijelu Europe”, zaključuje Todorić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Miroslav Tuđman: Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove!?

Objavljeno

na

Objavio

Prof. dr.sc Miroslav Tuđman, znanstvenik, sveučilišni profesor  i saborski zastupnik HDZ-a, predstavio je u Mostaru monografiju „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“.

O monografiji, otvorenom hrvatskom nacionalnom pitanju u BiH, budućnosti BiH, te načinima za rješavanje jednakopravnosti Hrvata u BiH prof.dr.sc Miroslav Tuđman govori u intervjuu za portal politika24.net.

Možete li nam ukratko objasniti o čemu govori Vaša nova knjiga „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“?

Teško je ukratko objasniti u par rečenica sadržaj ove knjige, jer je to pregled političke strategije Alije Izetbegovća  koja se onda reflektira na njegovu unutarnju i vanjsku politiku, odnosno međunarodnu, koja se potom referira na sve koncepte međunarodne zajednice koja je nudila planove za mirno rješavanje rata i sukoba u Bosni i Hercegovini, a ta se politika onda modificirala odnosno određivala prema svim tim planovima.  Ono što je presudno za razumjevanje te politike jeste da Alija Izetbegović nije poštivao elementarnu činjenicu da je Bosna i Hercegovina tronacionalna država, da u njoj žive tri ravnopravna suverena naroda, već je smatrao da su Muslimani prvenstveno vjerska zajednica,a ne nacija, ( pritom ne smatram da su svi Muslimani- Bošnjaci tog stajališta ), već govorim o Aliji Izetbegoviću i njegovoj službenoj politici  Izetbegović je negirao i srpske i hrvatske nacionalne interese smatrajući da su ti interesi nelegitimni u BiH. To je bilo devedesetih godina, a mislim da je to u velikoj mjeri i danas prisutno u djelu bošnjačke politike.

Rezolucija Europskoga parlamenta jasno je definirala da BiH mora biti uređena po načelima federalizma i jednakosti. Ali, Bošnjaci su izričito protiv?

Doktrina politike Alije Izetbegovića je suprotna demokratizaciji međunarodnog poretka i onoga što se zbivalo devedesetih godina kada je nastalo petnaest novih država na tlu Europe, ali i onoga što smo ovih dana svjedoci. Imate slučaj Katalonaca koji traže autonomiju u Španjolskoj, u Siriji Kurdi jednako tako traže autonomiju. Prema tome svaki narod traži svoje mjesto u međunarodnome poretku i u svijetu, a u Bosni i Hercegovini se ne pristaje, odnosno ne dozvoljava se da Hrvati budu jednakopravnni sa ostala dva naroda.

Kako rješiti otvoreno hrvatsko nacionalno pitanje u BiH?

Za rješavanje hrvatskog nacionalog pitanja u BiH poznato je da bez konsitutivnosti i ravnopravnosti sva tri naroda jednostavno nema sigurne i stabilne Bosne i Hercegovine. Za očekivati je da ako će službena politika Bošnjaka i Srba biti za proces europskih integracija Bosne i Hercegovine, bilo da je riječ o NATO –u ili Europskoj Uniji, da će  morati pristati na federalizaciju i pronalaženje najboljeg oblika suživota sva tri naroda.

Kakav je Vaš stav o Pelješkom mostu? Bošnjački političari se i u ovom slučaju protive

Pelješki most je budućnost, od njega Hrvatska ne može odustati. S druge strane nema nikakvih osnova da se to može osporiti. Možemo navesti primjer Turske. Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove, a Pelješki most koristi gabarite, kao i tamošnji mostovi. Prema tome to su neozbiljne i da tako kažem zločeste prmjedbe.

Kako vidite BiH u bliskoj budućnosti?

Budućnost BiH u velikoj mjeri ovisi o tome kako će Bošnjačka elita definirati identitet svoga naroda; da li će se oni prikloniti tome da budu nacija- u tom slučaju biti će puno lakše doći do usklađivanja nacionalih interesa triju naroda, a ako će inzistirati na vjerskoj komponenti ( pritom ne smatram da vjersku komponentnu treba zanemariti i odbaciti, govorim o tome što je primarno u identifikaciji ) u tom slučaju će taj dogovor o budućnosti BiH biti daleko teži.

( politika24.net )

facebook komentari

Nastavi čitati