Žigmanov: Biti Bunjevac je poželjniji društveni status nego biti Hrvat u Srbiji

0

REAKCIJA NA NIKOLIĆEVU DONACIJU – Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov komentirao je za narod.hr donaciju ćiriličnih udžbenika na bunjevačkom govoru predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, te kazao kako je u toj gesti vidimo izravani upliv u identitetski prijepor između Bunjevačkih Hrvata, tj. onih Bunjevaca koji sebe smatraju Hrvatima, i hrvatske strane.

“Prijepor se odvija na način da se jedna strana favorizira aktivnim pomaganjem, s druge strane hrvatska zajednica diskriminira na način da se njezini zahtjevi ignoriraju i na njih se ne reagira pozitivno”, istaknuo je Žigmanov.

zigmanov-GK-580x325Takav potez u kojem je Nikolićeva savjetnica djeci koja pohađaju nastavu na bunjevačkom govoru, donirala udžbenike dok slična gesta nije pratila djecu koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku je izravno svrstavanje u identitetskim prijeporima među ovdašnjim Hrvatima, zaključio je Žigmanov.

Žigmanov je istaknuo kako udžbenike za nastavu djece na hrvatskom jeziku nije platila niti jednim dinarom Republika Srbija, već ih je osiguralo Hrvatsko nacionalno vijeće iz svojih redovitih sredstava te donacijama iz Hrvatske.

Hrvatska sigurno putem diplomatskih mehanizama i pravila ponašanja može očitovati određenu vrstu, ne samo interese, kad je u pitanju taj proces dug više od 20 država i djelovati kad je u pitanju zaštita interesa hrvatskog naroda, istaknuo je Žigmanov te dodao da bi veći interes i djelovanje trebala pokazati i kulturna i znanstvena javnost.

Žigmanov ističe kako ne samo da se Republika Srbija miješa izravno ovakvim ili sličnim gestama, u hrvatska pitanja i odnose nego i Hrvati u Vojvodini imaju relativno veliki broj problema kada je u pitanju ostvarenje njihovih prava.

Hrvati su i dalje na državnoj razini političke participacije, isključeni, nisu razmjerno zastupljeni u tijelima državne uprave, neriješena su pitanja udžbenika, licenci za izvođenje nastave na hrvatskom jeziku te pitanje statusa učitelja iz RH koji dolaze držati nastavu, naveo je Žigmanov neke od problema, gdje je često država instanca koja sprječava ostvarivanje zakonom zajamčenih prava.

“Četiri stotine je djece kojima su donirani udžbenici na “bunjevačkom govoru”, kazao je Žigmanov.

U Srbiji 500 djece pohađa cjelokupnu nastavu na hrvatskom jeziku, a nastava se provodi u Subotici i okolnim selima na razini od osnovnoškolske do srednjoškolske , rekao je Žigmanov navevši kako se za 1000 djece nastava odvija na srpskom jeziku, a jednom tjedno, slušaju sat ili dva hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture.

Broj djece koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku nije veći od 10 posto, istaknuo je Žigmanov kazavši kako je sigurno jedan od razloga to što sve do prošle godine nisu postojali udžbenici na hrvatskom jeziku.

“Tko bi danas slao djecu bez udžbenika u školu, da se školuju kao u srednjem vijeku”, pita Žigmanov.

Pored teritorijalne disperziranosti, jedan od razloga slabog pohađanja nastave na hrvatskom jeziku je i strah, smatra Žigmanov.

Postoji strah Hrvata u Srbiji da se očituje hrvatski identitet i to u manjim sredinama i tamo gdje je bilo etnički motiviranog nasilja te etničkog čišćenja 90 -ih godina, a još uvijek se ljudi straše izjašnjavati Hrvatima i onda prakticirati prava koja su im zakonom zajamčena, naglasio je.

“Biti Bunjevac je poželjniji društveni status”, istaknuo je Žigmanov.

“To je jedan od mehanizama za etničku mimikriju koja je posljedica činjenice da u Srbiji još uvijek i kontinuirano, više od 50 posto građana misli negativno o Hrvatima”, rekao je Žigmanov.

“Hrvati su u Srbiji druga nacionalna zajednica, nakon Albanaca, spram koje većinsko stanovništvo ima izuzetno negativne stereotipe”, navodi Žigmanov te zaključuje kako je to cijeli splet okolnosti i rizika zbog kojih se onda roditelji ne odlučuju slati djecu na nastavu na hrvatskom jeziku.

Izvor: narod.hr

facebook komentari