Pratite nas

Pregled

Zlatko Hasanbegović: Sve što baštini zločin i nijekanju ljudskih prava ne treba biti utkano u temelje hrvatske države

Objavljeno

na

Protekli su se tjedan obilježili idološki prijepori – od obilježavanja Dana antifašističke borbe do promjene imena zagrebačkog Trga maršala Tita te konfuzije obilježavanja drugih državnih praznika i blagdana.

“Zbog nepotrebne promjene datuma, većina hrvatskih građana ne zna kad je Dan državnosti, a kada Dan neovisnosti. Hrvatska državna neovisnost nije nastala jednokratnim državnopravnim aktom, nego jednom procesom začetim 30. svibnja, konstituiranjem prvog višestranačkog Sabora”, rekao je Zlatko Hasanbegović,  gost HRT Studija 4 te rekao da misli kako je 30. svibnja najbolji nadnevak za obilježavanje Dana državnosti.

Kontroverze oko antifašizma

Hasanbegović tvrdi da se u ovom slučaju pojmovi pogrešno tumače ili da je riječ o zlouporabi pojma antifašizam u pokušaju sustavne rehabilitacije jugoslavenskog, komunističkog, totalitarističkog naslijeđa, koji je u suprotnosti s naslijeđima hrvatske države i demokratskim parlamentarnim poretkom nasuprot dikaturi.

“Sve što baštini zločin i nijekanju ljudskih prava ne treba biti utkano u temelje hrvatske države. Što se tiče obilježja za dom spremni ne vidim ih osim u slučaju službeno registriranog grba ratne postrojbe HOS-a i činjenice da je kao takva – koja je sudjelovala u ratu, čini potpuno irelevantnim”, rekao je Hasanbegović.

Kada govorimo o isticanju simbola u prosvjedima protiv promjene imena Trga maršala Tita vidimo jake snage ljudi koji su izdanci toga naslijeđa i koji imaju presudan utjecaj u hrvatskom javnom životu koji je u nesrazmjeru njihovu stvarnom utjecaju u hrvatskom narodu.

“Očekujem da HDZ i Milan Bandić podupru našu inicijativu za promjenu imena kako bi se ona i provela. Tražimo jamstva da će se u redovitoj proceduri, nakon konstituiranja Skuštine Grada Zagreba, zastupnici koji će činiti skupštinsku većinu morati obvezati da će do toga i doći. Riječ je o političkom sporazumu”, rekao je Hasanbegović.

“Očekujemo poziv Bandića i HDZ-a da razriješimo ovo pitanje bez novinske polemike. Referendum je potpuno neprihvatljiv jer dovodi u pitanje legitimitet izabrane gradske skupštine. Osim toga, nijedna ulica nije promijenjena referendumom, a Bandić u karijeri nikada nije inicirao referendum za druga pitanja ključna za grad”, zaključio je.

Željka Markić: Tito je vodio egzekucije, ubijao ljude, bacao djecu u jame i to se ne može pravdati

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Predsjednica: Predstavila sam Putinu Inicijativu triju mora i pozvala ga u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i ruski predsjednik Vladimir Putin danas su izrazili želju dati novi zamah zapostavljenim odnosima Hrvatske i Rusije, “na temelju jednakopravnosti i međusobnog poštovanja”.

“Završili su naši pregovori s predsjednicom Republike Hrvatske i prošli su u konstruktivnom smjeru i potvrdili su usmjerenje dviju zemalja za razvitak suradnje. Hrvatska je važan partner Rusiji na Balkanu. Tijekom ovog vremena odnosi su dobili raznovrstan karakter. Danas smo ja i predsjednica Hrvatske razmotrili konkretne mjere za suradnju.

Posebnu pozornost usmjerili smo na gospodarsku suradnju. Smatramo da ove godine imamo dobru mogućnost da vratimo robnu razmjenu na pretkrizno razdoblje. Velike nade u smislu proširivanja kontakata vežemo za poslovni forum koji će se održati sutra u Moskvi, rekao je Putin nakon sastanka s Grabar-Kitarović u Sočiju.

Grabar-Kitarović je istaknula da Hrvatska, kao odgovorna članica EU-a i NATO-a, ali i zemlja koja uvažava međunarodni značaj Rusije, želi bilateralnim odnosima dati novi zamah nakon značajnog razdoblja posustajanja. “Ovo mjesto mnogi uspoređuju s kolijevkom hrvatskog turizma, Opatijom.

Razgovarali smo o nizu tema. Širina tema naših razgovora potvrđena je i potpisivanjem nizom akata o suradnji. Hrvatska kao odgovorna članica EU i NATO-a, ali i zemlja koja uvažava međunarodni značaj Rusije, želi bilateralnim odnosima dati novi zamah. Izražena je obostrana želja za nastavak suradnje. U tom duhu Putina sam pozvala na uzvratni posjet Republici Hrvatskoj i nadamo se da će se taj posjet ostvariti sljedeće godine, prenosi N1.

Raspravili smo manja otvorena pitanja u našim odnosima i utvrdili primjere uspješne suradnje, koji u oživjeli rusko-hrvatske gospodarske odnose. Rusija je Hrvatskoj značajan gospodarski partner i želimo nastaviti jačati bilateralnu gospodarsku suradnju.

Pozdravila sam sva ruska ulaganja i spremna sam zalagati se za svaki oblik uzajamnih ulaganja koja su u skladu s postojećim okvirom. Upoznala sam Putina s nizom zakonskih promjena u Hrvatskoj. Iako i Hrvatska nastoji ostvariti diverzifikaciju, suradnja s ruskim tvrtkama se nastavlja.

Predsjedniku Putinu predstavila sam i inicijativu triju mora. Ovo je inicijativa za koheziju srednje Europe i EU u cjelini, a ne protiv. Ona nije usmjerena protiv Rusije ili Njemačke, nego je usmjerena na suradnju s drugim državama na pojedinim projektima. Razgovarali smo i o jačanju kulturne i znanstvene suradnje. Rusija i Hrvatska prepoznaju značaj dijaloga naših crkava i nužne zaštite kršćana u svijetu.

Obnovom crkve u Crikvenici mogla bi se početi služiti i liturgija”, rekla je Grabar Kitarović. Pozvala je Putina u Hrvatsku nadajući se da bi se to moglo dogoditi iduće godine, a HRT ekskluzivno doznaje da će Vladimir Putin prihvatiti poziv predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i posjetiti Hrvatsku.

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Potvrđeno: Presuda Ratku Mladiću 22. studenog

Objavljeno

na

Objavio

Haški sud objavio je da će 22. studenog izreći prvostupanjsku presudu generalu Vojske Srbije Ratku Mladiću.

Proces protiv Mladića počeo je 2012. godine, a optužen je za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata diljem BiH, dugotrajnu opsadu i teror nad građanima Sarajeva i uzimanje pripadnika međunarodnih snaga UN-a za taoce tijekom rata u BiH 1992-1995.

Tužitelji su u završnoj riječi tvrdili kako je tijekom suđenja dokazano sudjelovanje Mladića u udruženom zločinačkom pothvatu nasilnog stvaranja srpske države na teritoriju BiH, čiji je bio jedan od protagonista, a za zlodjela zatražili kaznu doživotnog zatvora.

Mladić je uhićen 2011. godine nakon što je proveo gotovo 12 godina u bijegu.

Suđenje mu je počelo u svibnju 2012., a završeno u prosincu 2016. Tužiteljstvo ICTY-ja zatražilo je za Mladića kaznu doživotnog zatvora.

“Bilo kakva kazna manja od maksimalno predviđene zakonom, a to je kazna doživotnog zatvora, bila bi uvreda i živim i mrtvim žrtvama, kao i udarac pravdi”, rekao je u prosincu prošle godine Alan Tieger, tužitelj Haškog suda u Den Haagu.

Početkom listopada Srbija je dala jamstva za Mladićevo privremeno puštanje na slobodu.

Dječak iz Srebrenice: Ratko Mladić me je štitio, kako bi me sam ubio

facebook komentari

Nastavi čitati