Pratite nas

Gospodarstvo

Zlatne medalje za tri sira iz BiH na izložbi u Austriji

Objavljeno

na

Na 12. Međunarodnoj izložbi sira u Austriji (Die internationale Käsiade), koja je održana od 6 do 8. studenog u mjestu Hopfgarten im Brixental u austrijskoj pokrajini Tirol, bosanskohercegovački sirevi osvojili su zlatne medalje.

Udruženje proizvođača sira u Bosni i Hercegovini u suradnji s Poljoprivredno-prehrambenim fakultetom Univerziteta u Sarajevu, a uz podršku USAID/Sida FARMA projekta, predstavilo je na 12. Međunarodnoj izložbi sira u Austriji tri sira iz naše zemlje: Livanjski sir (mljekara Eko-Puđa), Vlašićki sir (ZZ Eko Vlašić / Katun) i Prozorski sir (ZZ ProMilk).

Sirevi iz Bosne i Hercegovine predstavljeni su među ukupno 409 sireva iz Austrije, Švicarske, Njemačke, Nizozemske, Španjolske, Francuske, Mađarske, Italije i Luksemburga, uključujući Sloveniju i Hrvatsku.

Natjecali su se u kategoriji ‘Seljački sirevi’, odnosno neindustrijski sirevi, u kojoj su bila 192 sira.

sirevi

Po odluci žirija koji je brojao 42 člana, sva tri sira iz Bosne i Hercegovine nagrađena su zlatnom medaljom – Vlašićki sir od ovčjeg mlijeka zemljoradničke zadruge Eko Vlašić, Livanjski sir mljekare Eko-Puđa i Prozorski sir mljekare ZZ ProMilk.

”Dobiti zlatnu medalju u ovako jakoj konkurenciji je jako dobro, a dobiti tri je odlična je promocija za naše sireve”, izjavio je Omer Mrakić, predsjednik Udruženja proizvođača sira u BiH.

Naveo je kako je Bosna i Hercegovina jedina zemlja na ovoj izložbi koja je osvojila tri zlata.

”Moram spomenuti da je ovo prvi put da izlažemo ovdje pa je time naš uspjeh neočekivan i posebno značajan. Sirevi iz Bosne i Hercegovine predstavljeni su prvi put na ovoj međunarodnoj izložbi koja se održava svake dvije godine od 1992. godine. Bodovanje je vršeno na osnovu standardiziranih karakteristika za pojedini sir, uključujući vanjski i unutrašnji izgled, teksturu, miris i okus”, dodao je Mraić.

Uz pomoć USAID/Sida FARMA projekta uradili su mnogo na standardizaciji kvaliteta sira, a rezultat potvrđuju i ove zlatne medalje.

”Proći će, čini se, još neko vrijeme prije nego što sireve iz Bosne i Hercegovine mognemo izvoziti na tržište Europske unije, ali vjerujem da nadležne institucije čine sve što mogu da se to pitanje riješi”, izjavio je Mrakić.

Tijekom ove izložbe, uspostavljen je veliki broj kontakata s proizvođačima i distributerima sira u Austriji.

”Promoviran je i Katalog proizvođača sira iz Bosne i Hercegovina, s informacijama o 15 proizvođača. Za Vlašićki sir od ranije postoji i interes kupaca iz Turske, ali se još mora riješiti pitanje kopnenog prijevoza sira preko teritorije EU. Vlašićki sir odlično se prodaje na domaćem tržištu, ali bi se izvozom mogla povećati proizvodnja i zaposliti još ljudi”, priopćeno je iz Udruženja proizvođača sira u BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Za gradnju Pelješkog mosta pristigle tri ponude

Objavljeno

na

Objavio

U Hrvatskim cestama su otvorene ponude tri ponuditelja za izgradnju prve faze Pelješkog mosta – talijanskog Astaldija i turske tvrtke IC Ictas, njemačkog Strabaga te kineskog konzorcija pod imenom “China road and bridge Corporation”.

Od mogućih osam ponuditelja koji su prošli prvu pretkvalifikacijsku fazu, tri su navedena ponuditelja predali svoje ponude za izgradnju prve faze Pelješkog mosta, čija je vrijednost zajedno sa pristupnim cestama procijenjena na 1,8 milijardi kuna.

Zajednička ponuda Astaldija i turske tvrtke iznosi 2,55 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,19 milijardi kuna s PDV-om. Stragabova doseže 2,62 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,28 milijardi kuna s PDV-om.

Kineski konzorcij “China road and bridge Corporation” dao je ponudu od 2,08 milijardi kuna bez PDV-a odnosno 2,6 milijardi s PDV-om. U tom su konzorciju CCCC Higway Consultants, CCCC Second Higway Engineering i CCCC Second Harbour Engineering.

Talijanski Astaldi već je u Hrvatskoj izvodio radove na autocesti Zagreb Goričan, dok je njegov turski partner gradio jedan od mostova preko Bospora. Prva faza izgradnje mosta obuhvaća izgradnju samog mosta i pristupnih cesta. Rok za evaluaciju ponuda iznosi 120 dana no, kako je istaknuto u Hrvatskim cestama, s pregledom ponuda krenuti će se odmah kako bi se što ranije odredio izvođač.

Projekt “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom” predviđa izgradnju mosta preko Jadranskog mora u Malostonskom zaljevu, čime će se povezati Dubrovačko-neretvanska županija s ostatkom zemlje. Most će olakšati neometan protok roba i ljudi tijekom cijele godine, posebice tijekom turističke sezone.

Pelješki most proglašen je projektom od iznimnog strateškog značaja za zemlju. Ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om,  vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Europske unije sufinancira 85 posto, dakle sa 357 milijmilijuna eura. Odluku o sufinanciranju najvećeg hrvatskog projekta ikad Europska komisija donijela je u lipnju ove godine.

Izgradnja samog mosta, dugog 2,4 kilometra, i visokog 55 metara, trebala bi trajati 36 mjeseci od početka radova. Most će imati četiri prometna traka.
Europska unija financira i popratnu infrastrukturu: pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte kao i obilaznicu kod grada Stona dužine 8 kilometara. Isto tako, poboljšat će se postojeća cesta D414. Svi radovi trebali bi završiti do 2022. godine.

Prvu fazu pretkvalifikacijskog natječaja zadovoljilo je  osam tvrtki koju su u drugoj fazi trebali dati obvezujuće financijske ponude. Hrvatske ceste kao investitor u drugi krug natječaja pozvale su osam tvrtki odnosno konzorcija koji su zadovoljili uvjete tehničke, pravne i financijske sposobnosti. Ukupno je u prvom krugu natječaja interes za gradnju Pelješkog mosta iskazalo 12 tvrtki, no četiri nisu zadovoljile uvjetima.

Svi uvjeti za izgradnju mosta trebali bi se ostvariti najkasnije do kraja ove godine.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Od danas i službeno: Poreza na nekretnine neće biti

Objavljeno

na

Objavio

Vlada je u saborsku proceduru poslala izmjene Zakona o lokalnim porezima kojima odgađa početak uvođenja poreza na nekretnine, koji je u sklopu porezne reforme bio predviđen za početak iduće godine.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako se putem poreza na nekretnine htjelo ujediniti komunalnu naknadu, porez na kuće za odmor i spomeničku rentu radi troškovnog i administrativnog rasterećenja jedinica lokalne samouprave.

No, ističe, “predstavljanje toga zakona prema građanima nije najsjajnije provedeno”. Pojedini gradovi i općine prema građanima djelovali su pomalo zbunjujuće i procijenjeno je da ne bismo bili kadri promijeniti percepciju stvorenu da je riječ o novom nametu, objasnio je Marić razloge odustajanja od uvođenja poreza na nekretnine.

Odredbe koje se tiču poreza na nekretnine se stoga brišu i uklanjaju iz ovoga zakona, rekao je. Porez neće stupiti na snagu s 1. siječnja 2018., a na snazi ostaju odredbe vezane uz porez na kuće za odmor, dodao je. U obrazloženju izmjena stoji kako se uvođenje poreza na nekretnine ukida radi omogućavanja da se i nadalje razmatraju te traže najbolja rješenja financiranja jedinica lokalne samouprave te da se i nadalje provode analize ukupnih učinaka prikupljanja prihoda lokalnih jedinica na sve segmente društva.

Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković najavio je da će se problematika poreza na nekretnine riješiti preko Zakona o komunalnom gospodarstvu. Po njegovim riječima, on će proći prvo izmjene koje su nužne zbog usklađivanja s pravnom stečevinom EU, a potom će uz temeljitu analizu obuhvata načela pravednosti i načela razmjernosti te temeljitu procjenu fiskalnog učinka biti u javnoj raspravi. Ova tema, prema premijerovim riječima, bit će stavljena na dnevni red tijekom sljedećih mjeseci.

A predloženim izmjenama Zakona o lokalnim porezima uvodi se i promjena kod obuhvata poreza na cestovna motorna vozila. Za osobne automobile porez na cestovna motorna plaća se za ona mlađa od deset godina, a za motocikle nema starosnog ograničenja.

Odgoda primjene zakona nije moj poraz

Uoči sjednice Vlade odgovarajući na pitanja novinara, ministar Marić je rekao da ni u kojem slučaju ne smatra porazom to što se porez na nekretnine odgađa. 

Osvrnuo se i na rezultate proračuna u prvih šest mjeseci te istaknuo kako su hrvatsko gospodarstvo i građani rasterećeni za više od 2 milijarde kuna godišnje te da su napravili dobar iskorak. Dodao je kako to “ni na koji način ne utječe na poreznu reformu, jer je više od 90 posto onoga što su originalno zamislili u poreznoj reformi stupilo na snagu”.

Naglasio je i kako nema osobnih emocija kada se neki dio porezne reforme ne uvede odnosno dovede u pitanje. “Ja sam taj koji je sa svojim timom radio na poreznoj reformi i predložio ga Vladi koja ga je uputila u Sabor, a koji ga je na kraju usvojio. Pojedini segmenti ili kompromisi koje je bilo potrebno napraviti ne utječu na to. Nije to nikakva utakmica i nije to nikakav poraz”, rekao je Marić.

facebook komentari

Nastavi čitati