Zločini nad civilima u srpsko-crnogorskog agresiji na Republiku Hrvatsku

    0

    Knjigu sam napisao da bi demantirao nametnute laži koje se svakodnevno šire u medijima i javnosti, rekao je Hebrang. Neki bi danas htjeli preokrenuti povijest jer ih peče savjest jer nisu branili Domovinu, a uz tezu o izjednačavanju krivnje uvijek se može čuti da su i Hrvati činili zločine.

    Knjiga “Zločini nad civilima u srpsko-crnogorskog agresiji na Republiku Hrvatsku” morala je biti napisana, ako radi ničeg drugog onda zbog 345 ubijene djece i njih 108 koji su ostali trajnim invalidima, rekao je na promociji knjige ratnog ministra obrane Andrije Hebranga, njezin recenzent i član ratnog sanitetskog stožera Željko Reiner.

    Na temelju višestruko provjerenih podataka o svakoj civilnoj žrtvi, Hebrang iznosi podatak da je u agresiji na Hrvatsku ubijeno više civila 7263, negoli vojnika 6891, a da su civili ginuli u svojim domovima u gradovima i naseljima, koje je agresor bjesomučno rušio kako bi mogao reći da Hrvati tamo nisu nikad živjeli. To im je bio cilj, srušiti i istjerati Hrvate, a danas neki političari pokušavju izjednačiti krivnju. I zato je ovu knjigu trebalo napisati, rekao je Reiner, poručivši da istina treba izaći na vidjelo, da treba ovladati prošlošću, jer tko ne ovlada prošlošću neće ovladati ni budućnošću.

    Knjigu sam napisao da bi demantirao nametnute laži koje se svakodnevno šire u medijima i javnosti, rekao je Hebrang. Neki bi danas htjeli preokrenuti povijest jer ih peče savjest jer nisu branili Domovinu, a uz tezu o izjednačavanju krivnje uvijek se može čuti da su i Hrvati činili zločine.

    Pa to mi je bio motiv da pobrojim žrtve na obje strane i to koristeći više izvora, a da sam to dobro učinio govori podatak, da me od prvog iznošenja brojki u javnosti, još nitko nije demantirao, rekao je Hebrang.

    U knjizi iznosi podatak da su u Domovinskom ratu ukupno ubijene 14.154 osobe, a da do svibnja 2012. nije riješena sudbina 1.759 nestalih. Prikazani podaci govore da je u agresiji na Hrvatsku ubijeno više civila 7.263 nego vojnika 6.891. Među ubijenim civilima je 43,8 posto žena, i 345 ubijene djece ili 4,8 posto svih ubijenih civila. Među ranjenom djecom ostalo je 90 potpunih invalida, dok je po evidenciji Glavnog stožera saniteta 108 djece ostalo trajnim invalidima. Najbrojnije žrtve rata su prognana djeca. Od 325.806 prognanih Hrvata sredinom 1992. godine gotovo polovina su bila djeca. Bez jednog roditelja ostalo je 4.285, a bez oba 54 djece.

    Hebrang podsjeća i na nedostatak evidencija, jer u njima nisu zabilježene vukovarske žrtve. Njihove grobove agresorska strana nije otkrila pa je stoga ukupan broj civilnih žrtava na hrvatskoj strani podcijenjen. Kroz srpske koncentracijske logore prošlo je oko 30 000 ljudi svih dobnih skupina, uključivši i najmanju djecu. Međutim, priznato je i popisano samo 8000 robijaša, a izvori potvrđuju da je u srpskim logorima ubijeno preko tisuću ljudi.

    Prema podacima udruge Žena u Domovinskom ratu pripadnici JNA i srpsko-crnogorskih paravojnih formacija silovali su oko 3.000 žena pa Hebrang pita – tko i zašto ne želi organizirati istragu o tolikom broju poniženja, strahova, psihičkih slomova, tragedija.

    Govoreći o nastojanjima nekih da se izjednači krivnja za rat obje strane, Hebrang je naveo da je po najpoznatijem srpskom izvoru Veritasu i Savi Štrbcu bilo 80 civilnih srpskih žrtava, a da i za njih ne mogu tvrditi je su li doista civili, jer su to malo bili, a malo nosili pušku. Dakle, 80 srpskih žrtava, prema 8000 hrvatskih, a to je grad veličine američkog Bostona.

    Kako se baratalo brojkama, Hebrang je podsjetio na podatke HHO-a koje je u Haagu iznio Žarko Puhovski, o 667 srpskih civilnih žrtava. Od toga je, rekao je Hebrang, dokazano ubojstvo za njih 47, a Državno odvjetništvo RH istražilo je i utvrdilo da ih je je ukupno bilo 42. Počinitelji su procesuirani, rekao je.

    U knjizi također navodi da je u ratu potpuno ili djelomično uništeno 17 hrvatskih bolnica i preko stotinu ambulanti, a da ni 22 godine kasnije nikad nitko nije odgovarao za taj zločin.

    Namjera knjige nije da mijenja povijest već da ostane kao izvor čitateljima i onima koji će objektivno pisati o Domovinskom ratu, poručio je ratni ministar Andrija Hebrang.

    Recenzenti knjige su i članovi sanitetskog stožera, dragovoljci Domovinskog rata Ivica Kostović i Ante Čorušić.

    hina

    facebook komentari