Pratite nas

BiH

Zločini u Prozoru: Naredba za čišćenje Uzdola

Objavljeno

na

Na suđenju za zločine počinjene u Prozoru, svjedok Tužiteljstva BiH je izjavio da je u rujnu 1993. godine zapovjednik Buza priopćio da idu u akciju na Uzdol s ciljem da se selo očisti.

Safet Mujezinović, bivši pripadnik Jelečke čete Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), ispričao je da je u kolovozu 1993. sa svojim suborcima otišao u Dobro Polje (općina Prozor). Tu ih je, kako je kazao, dočekao Buza, zapovjednik Samostalnog bataljona ABiH.

Prema svjedočenju, Mujezinović je 14. rujna 1993. sudjelovao u akciji na selo Uzdol. Rekao je da se u Dobrom Polju okupilo dosta vojske, gdje im je zapovjednik Buza priopćio da idu u akciju. Pojasnio je da im je tada, prilikom držanja govora, kazao da mu zarobljenici ne trebaju.

“Cilj akcije je bio da se očisti selo Uzdol. Od čega, ne znam, osim što su civili bili tamo… Buza je u Dobrom Polju rekao da mu zarobljenici ne trebaju – to sam shvatio kao da mu ne trebaju i da se pobiju. Nema šta drugo”, izjavio je svjedok.

U jutarnjim satima, kako je ispričao svjedok, ušli su u Uzdol, rasporedili su se u strijelce i počela je pucnjava. Dodao je da je komandant kazao da se puca po kućama kako bi se napravila panika i ljudi počeli izlaziti iz kuća.

Ubrzo nakon ulaska u selo, rekao je Mujezinović, nepoznati mladić ga je iz automatske puške ranio u predjelu ramena. U tom trenutku, dok je ležao, kako tvrdi, mogao je čuti zapomaganje žena iz okolnih kuća, navodi BIRN.

Svjedok je izjavio da je, nakon ranjavanja, prebačen u selo Here (općina Prozor). Odgovarajući na unakrsna pitanja, svjedok je kazao da Buza na bilo koji način nije rekao da se zarobljenici pobiju.

Ovaj svjedok je iskaz dao na suđenju Enveru Buzi, koji je optužen da je, kao zapovjednik Samostalnog bataljona Prozor ABiH, počinio zločin protiv civilnog stanovništva u Uzdolu. U optužnici se navodi da su pripadnici Samostalnog bataljona, pod kontrolom optuženog, u rujnu 1993. izvršili napad na stanovništvo sela Uzdol i zaselaka Križe, Zelenika i Raiči, te ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti.

Svjedok Ante Šimunović je ispričao da je, kao pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), 14. rujna 1993. dobio informaciju da je Uzdol napadnut, te je sa svojom brigadom otišao u ispomoć.

Po ulasku u selo, prema školi, rekao je svjedok, bilo je jasno da su opkoljeni od ABiH i tu je nastala razmjena vatre. Pojasnio je da se ABiH počela povlačiti, te je tada mogao ući u školu u kojoj su bili pripadnici Treće bojne HVO-a.

“Vidjeli smo žrtve, pripadnike HVO-a koji su poginuli u školi. Pored škole ležao je jedan pripadnik ABiH… Kasnije smo došli do kuće gdje smo našli prve ubijene civile, dva civila. Ušli smo u kuću, ležali su starac i starica… Informaciju da će Uzdol biti napadnut nismo imali”, kazao je svjedok.

Dodao je da je kasnije saznao da su napad izvršili pripadnici Samostalnog prozorskog bataljona, čiji je zapovjednik bio Buza. Suđenje se nastavlja 9. svibnja.

>>> (VIDEO) Uzdol 41 – dokumentarni film

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Klub Hrvata u Domu naroda oštro osuđuje konstantno kriminaliziranje hrvatskih dužnosnika

Objavljeno

na

Objavio

Izaslanici Doma naroda Parlamenta FBIH su izabrani dužnosnici sa dvostrukim legitimitetom i kao takvi prvenstveno odgovaraju narodima i građanima koji su ih  birali. S obzirom na kompleksnu političku situaciju, smatramo krajnje neprimjerenom i neodgovornom ovu višemjesečnu medijsku hajku na ovaj Dom, prvenstveno hrvatske izaslanike ali i sve druge.

Kao Klub Hrvata, oštro osuđujemo konstantno kriminaliziranje hrvatskih dužnosnika općenito, posebice izaslanika, predsjedateljice Bradara te članova njenog ureda.

Pojedini mediji su u posljednjih nekoliko mjeseci, više puta iznosili netočne, neprovjerene a posebice nedokazanetvrdnje koje krajnje diskriminiraju gore navedene osobe očito s ciljem krajnjeg narušavanja njihova integriteta.

Posebno zabrinjava korištenje informacija točnije navoda od „neimenovanih izvora“  koji dolaze iz Parlamenta FBIH ili konkretnije Doma naroda. Krajnje je neprimjereno, pa čak i nedozvoljeno iznošenje bilo kakvih osobnih podataka vezanih za izaslanike bez njihova dopuštenja pa čak i znanja a posebice namjerno puštanje određenih službenih akata u javnost.

S tim u vezi, glede posljednjih u nizu napada koji se dogodio prije nekoliko dana, odgovorno tvrdimo da ni jedan izaslanik iz Kluba Hrvata ne prima dupli paušal, nadalje, kako bi preduhitrili sve buduće napade kojih će ne sumnjamo biti jer je kampanja za pojedine očito počela, odgovorno tvrdimo da ni jedan član ovoga Kluba ne zloupotrebljava niti jedno od svojih, zakonom mu pripadajućih prava.

I na kraju, glede unitarističke koncepcije i želja određenih izaslanika da se Dom naroda ukine, pozivamo ih da vrate mandate u istom jer nije u redu da predstavljaju i sjede u instituciji za koju smatraju da nije potrebna. Klub Hrvata vrlo dobro zna koja je svrha ovog Doma, koga i zašto naši izaslanici predstavljaju i to će odgovorno činiti i dalje, stoji u priopćenju Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BIH.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Parlament Federacije BiH: Jedinstveni registar branitelja dobio zakonski okvir

Objavljeno

na

Objavio

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji danas je dobio podršku izaslanika Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, čime je usvojen u oba doma ovog parlamenta.

Između ostalog, tim zakonom je data definicija jedinstvenog registra branitelja za koji federalni ministar za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata Salko Bukvarević kaže da je neophodan kako bi se uredila ta oblast, a da ga traže i branitelji.

– Smatramo da je opravdan zahtjev branitelja i da javnost mora znati tko, šta i na osnovu čega prima. Želimo da znamo tko je šta dobio, stan, prostor, bespovratna sredstva da možemo pomoći onima koji nisu dobili pomoć, zato nam treba zakonski okvir uspostave registra – rekao je Bukvarević na sjednici Doma naroda.

Istaknuo je da će podaci iz registra biti dostupni svim institucijama da bi se došlo do branitelja koji su u stanju potrebe. Federalna vlada krajem travnja ove godine utvrdila je i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, čime je omogućena i provedba presuda Ustavnog suda FBiH od 4. svibnja 2005. i 1.  listopada 2013. godine.

Ujedno, u objašnjenju stoji da je ovim izvršena preporuka Komiteta za ljudska prava UN-a koji je BiH naložio ukidanje obaveze članovima porodice da svoje nestale srodnike proglase mrtvim kako bi imali pravo na socijalne naknade ili bilo koji drugi oblik kompenzacije. Brisana je odredba prema kojoj su članovi porodice nestalog borca bili dužni da nestalog proglase umrlim kako bi imali pravo na socijalne naknade ili bilo koji drugi oblik kompenzacije. Izmjene i dopune definiraju ko se smatra braniteljem, organizatorom otpora, dobrovoljcem, veteranom Domovinskog rata, jer su ovi pojmovi presudom Ustavnog suda FBiH proglašeni neustavnim.

Propisani su uvjeti pod kojim se stiče status ratnog i mirnodopskog vojnog invalida.   Date su i definicije obitelji poginulog, umrlog ili nestalog branitelja i obitelji umrlog vojnog invalida.   S 15 na 30 dana je produžen rok za pokretanje postupka po nastaloj promjeni, a propisana je mogućnost dokazivanja činjenica okolnosti stradanja u upravnom postupku.   Dopunjen je član 44. Zakona tako da se, pored vojne dokumentacije, uvjerenje izdaje i na osnovu pravosnažnog rješenja donesenog u skladu sa članom 43. Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji.   Nova je i odredba da okolnosti nastanka ili pogoršanja oboljenja utvrđuje Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja.

Podršku izaslanika Doma naroda Parlamenta FBiH dobio je i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji.   Izmjena je predložena jer je Ustavni sud Federacije BiH presudom od 7. studenog 2012. godine utvrdio da prvi član ovog zakona, kojim je propisan cenzus za korisnike prava na mjesečni novčani dodatak po osnovu ratnog priznanja ili odlikovanja, nije u suglasnosti s Ustavom FBiH.

Prijedlogom zakona brisana je osporena odredba po kojoj je ostvarivanje prava bilo uvjetovano prihodovnim cenzusom, čija je primjena počela 1. svibnja 2010. godine. (Fena)

facebook komentari

Nastavi čitati