Pratite nas

Reagiranja

Zoki, u čem’ je problem?

Objavljeno

na

Zoki, zašto, ali zašto, nisi čestitao?

Jezik i običaji su temelji kulture još od Herodota, preko Taylora, pa do suvremenih istraživača. Predsjednik Vlade RH Milanović nije čestitao izabranoj Predsjednici RH što je nedvojbeno nekulturno.

[mom_video type=”youtube” id=”R7tTMtZqFmU” width=”750″ height=”400″]

To je pojasnio na sljedeći način: „Ne znam što to znači čestitati.“ (…) „Ja sam joj izrazio dobrodošlicu.“ (…) „Ne želim čestitati nekome koga nisam htio i ne želim glumiti da sam zbog tih rezultata izbora sretan.“. U odgovoru zastupniku HDZ-a neki dan kazao je sljedeće: „Aj-jaj-jaj, šta vam ovo treba. Kampanja je gotova.“ (…) „Ja ne izvitoperim svoje riječi. Ja djecu učim da budu iskrena. Naravno, u okviru pristojnosti.“ (…) „Vi znate kakav kućni odgoj ja imam. Solidan.“ (…) „I naprosto nešto što ja želim da se hrvatska djeca ponašaju.“ (…) „Predsjednicu koja je izabrana prihvaćamo.“ Itd. Iz rečenog jasno slijedi kako Zoki nije čestitao Barbie na izbornoj pobjedi. To ne bi bilo strašno kad bi bilo samo izraz određenog političkog stila ili nedostatka političke kulture, no tome nije tako. Stvar je puno gora.

Što je sve Zoki svojim ne-čestitanjem počinio?

Čestitati rođendan i čestitati na pobjedi nisu iste stvari, osim u slučaju ako je rođendan pobjeda nad nekrstom, nečastivim i svim nedjelima njegovim, što se u pravilu počinje činiti krštenjem. U svim ostalim situacijama hrvatski glagol „čestitati“ rabi se u dva značenja. (1) Čestitati znači izraziti dobre želje o kakvu danu ili ugodnu događaju (npr. čestitati rođendan). (2) Čestitati također znači odati priznanje za uspjeh (npr. čestitati pobjedu). To su dva ravnopravna i valjana značenja glagola „čestitati“.

Prvo, Zoki je pokazao kako ne zna što u hrvatskom jeziku znači riječ „čestitati“. Čovjek koji to zna ujedno zna oba načina uporabe riječi, tj. (1) i (2) i to kako su to različiti načini uporabe. Štoviše, čovjek koji obavlja javnu službu i u javnoj prilici u svojstvu javnog službenika treba govoriti književnim jezikom. On rabi riječi kao što su „šta“ i „naprosto“ i to redovito, a što nisu hrvatske riječi i kao takav ne može biti uzet za kompetentnog govornika hrvatskog književnog jezika koji poznaje riječi kao što su „zaista“ i „što“. Zoki vjeruje kako (2), npr. čestitati na pobjedi implicira (1), npr. izraziti dobre želje, što nije točno. Čak i ako bi razlika između (1) i (2) bila u stupnju, a ne u vrsti, što nije, još uvijek bismo jasno razlikovali ta dva stupnja. Uporabe (1) i (2) razlikuju se u vrsti. Čak i ako bi se (1) i (2) izrazile istim riječima bez referiranja na predmet čestitke iz konteksta situacije, intonacije, gesti, pokreta, itd. jasno bi se razlikovale govorne situacije (1) i (2). Dakle, Zoki ne samo da ne zna značenje riječi „čestitati“, nego ne zna niti hrvatski jezik. Pitanje je kojim jezikom on govori? To vodi drugom otkriću, još čudnovatijem od prvog.

Drugo, moguće je kako je želio kazati nešto drugo za razliku od onoga što je rekao. Tad je pitanje – zašto to nije rekao? Želio je ispasti učeniji nego što jest, no ispao je vrlo neuk što je poražavajuće za Predsjednika Vlade RH. No, stvar je još gora. Možda je želio kazati kako je čestitanje na pobjedi, pa tako i ne-čestitanje na pobjedi, dio kampanje. I ovdje griješi. Pobjeda na izborima jest kraj kampanje. Čestitanje slijedi nakon pobjede kao konca ne samo kampanje, nego cijelih izbora i eo ipso nije dio kampanje. Time je prekršio pravila koja vrijede izvan kampanje. On je, čini se, mislio kako je čestitanje dio kampanje i tim slijedom nije čestitao vodeći se pravilom kako je u kampanji dopušteno mnogo toga što izvan kampanje nije dopušteno. Ako čestitanje nije dio kampanje, tad je pogriješio. No, koja to pravila vrijede izvan kampanje? Predmnijevam kako se radi o pravilima opće političke pristojnosti. Ta pravila kažu kako je pristojno čestitati pobjedniku na pobjedi, tj. u značenju (2) i time se ne čestita u značenju (1), tj. (2) ne implicira (1). To se može dokazati time što je moguće čestitati na način (2) i unutar čestitke se ograditi od značenja čestitanja na način (1). No, Zoki to nije učinio. Time je prekršio pravilo opće političke pristojnosti i kulture. Možda smo dosad slutili kako je politički nekulturan, neuljudan i nepristojan, ali sad imamo i dokaz.

Treće i posljednje je zastrašujuće. Čestitati na pobjedi, tj. u značenju (2) i pri tome jasno izbjeći značenje (1) nije samo pravilo opće političke kulture, nego čak i opće kulture. Čak i borci u tzv. „kavezu“ nerijetko si čestitaju prije i nakon borbi koje su redovito krajnje nasilne i krvoločne. Također i boksači koji se bave plemenitim športom. Na koncu, čak i vojnici u pravednom ratu. Čestitanje pobjedniku nakon poraza je dakle stvar opće kulture i onome tko to ne učini može se pripisati nedostatak opće kulture. Zokiju dakle nedostaje opće kulture.

Gdje su korijeni Zokijevih poteškoća?

Zoki je svojim propustom čestitanja kao propustom djelovanja počinio cijeli niz neprihvatljivih stvari koje mu se smiju opravdano stavljati na teret. Štoviše, dodatnim objašnjenjima pokazao je kako je svjestan toga što je učinio i kako je to učinio namjerno i s predumišljajem. Ipak, propusti uzeti zajedno podosta zbunjuju. Stoga, navedimo ih. Zoki dakle: (a) Ne razlikuje zdravorazumske uporabe riječi „čestitati“ na način „čestitati rođendan“ i „čestitati na pobjedi“, tj. ne razlikuje čestitanje kao „izražavanje dobrih želja“ i „čestitanje kao priznavanje uspjeha“. Vjeruje kako drugo uključuje prvo. (b) Iz uporabe drugih riječi jasno je kako ne zna hrvatski književni jezik. (c) Ne zna otkad i dokad traje politička kampanja. (d) Ne zna razliku između „zaželjeti dobrodošlicu“ ili „priznati“ i „čestitati“. (e) Ne zna pravila opće političke kulture. (f) Ne zna pravila opće kulture. Propusti (a) i (b) su nepojmljivi, jer to djeca nauče do puberteta i tijekom istog. Propusti (c), (d) i (e) su također neshvatljivi, jer su dio temeljne političke edukacije. Propust (f) je skandalozan.

Korijen svih Zokijevih propusta s obzirom na ovu temu nalazi se u dvostrukom miješanju. Prvo, miješa dva značenja uporabe glagola „čestitati“, tj. (1) i (2), a zatim miješa razliku između (3) „iskrenosti“ i (4) „licemjerja“. Drugo, pogrešno poistovjećuje čestitanje kao (1) „izražavanje dobrih želja“ s (3) „iskrenošću“, te čestitanje kao (2) „čestitanje na pobjedi“ s (4) „licemjerjem“. Sasvim je prirodno jednako „iskreno“ čestitati kako na pobjedi tako i rođendan, tj. bez imalo licemjerja. Iskrenost ne treba miješati s autentičnošću kao pozitivnom emotivnom osobnom privrženošću i pristankom uz nekoga kome se čestita bilo na pobjedi, bilo rođendan. Tu je korijen.

Naime, Zoki se nastoji prikazati učenijim nego što zaista jest i u tom nastojanju u kojem pretjeruje pokazuje kako je zaista vrlo neuk i priučen, jer griješi u elementarnim stvarima, ne samo u elementarnim stvarima političke abecede i političke kulture, nego i u elementarnim stvarima hrvatskog jezika i opće kulture. Pokazao se nekulturnim ne samo kao političar, nego i kao čovjek. Možda je s obzirom na uporabu riječi „gard“ želio pokazati kako je kulturan na neki drugi način. No i oko toga treba dvojiti, jer ljudi kojima je „gard“ profesija nerijetko su puno kulturniji nego što je to on pokazao u navedenoj situaciji. Načelno, pokazao se puno gorim nego što smo dosad uopće mogli i zamisliti. Neka to naciji bude pouka s obzirom na sve buduće potencijalne Predsjednike Vlade RH ako ne želi počiniti istu pogrešku kao što je počinila izborom Zokija.

Za ovu priliku samo za Zokija Killing Joke sa skladbom Love Like Blood.

[mom_video type=”youtube” id=”TnpwuRlXbhk” width=”750″ height=”400″]

[ad id=”40551″]

Kristijan Krkač

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Ivica Todorić: Aktivaciju zakona potpisao sam pod ucjenom i prijetnjama

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić oglasio se u petak objavom na svojem novom blogu koji je otvorio danas i na kojem će idućih dana objavljivati tekstove na dnevnoj bazi.

U priopćenju Todorić prijeti da će poduzeti sve pravne korake koji su mu na raspolaganju kako bi dokazao da je donošenje lex Agrokor bilo neustavno i usmjereno prema nacionalizaciji privatne imovine. Za njega je to slučaj otimanja privatnog vlasništva kakav nije zabilježen u suvremenoj Europi.

Tvrdi i da su on i Uprava Agrokora potpisali aktivaciju zakona “pod ucjenom, prisilom, prijetnjama, manipulacijama zakonskim odredbama i neviđenim medijskim linčem”. Navodi i da su protiv Agrokora pokrenute brojne sudske tužbe, da je prihod pao za oko 20 posto, a sinergije koje vrijede milijarde nesmiljeno se uništavaju.

Priopćenje donosimo u cijelosti.

Nakon nevjerojatnih događaja oko Agrokora po prvi put izlazim u javnost s činjenicama vezanim uz kompaniju i mene osobno. Vjerujem kako se očekuje da ću rasvijetliti sve događaje, a upravo mi je i cilj da u narednim danima i tjednima baš niti jedno pitanje ne ostane neodgovoreno. Razlog mojeg dosadašnjeg neistupanja u javnosti je želja da ne učinim nikakvu štetu Agrokoru, zaposlenicima, investitorima niti drugim dionicima dok s timom pravnih, financijskih i drugih stručnjaka ne utvrdim  činjenice oko ovog, pokazat će se, najvećeg skandala u novijoj hrvatskoj povijesti.

Na početku 2017. godine, kad smo Agrokor vodili moj management i ja, kompanija je imala čvrst plan za napredak i uspješan rast te isplatu vjerovnika u skladu sa zakonskim obvezama. To je bila politika Agrokora i svih desetljeća postojanja i uspješnog poslovanja.

Vlada Republike Hrvatske u to vrijeme povlači političke poteze želeći steći kontrolu nad Agrokorom kroz, očito, unaprijed pripreman plan. Ciljano širenje dezinformacija i negativnih glasina kroz izjave najviših dužnosnika zakonodavne i izvršne vlasti tijekom prvih mjeseci 2017. godine destabiliziralo je Agrokor. Lažima i manipulacijama Vlada u zabludu dovodi i cjelokupnu javnost.  Služeći se konstrukcijama, te potpuno neprimjerenim medijskim djelovanjem, stvoren je okvir za pridobivanje političkih saveznika. Umjesto činjenica i istine Agrokor su htjeli prikazati kao slučaj Parmalat sugerirajući otuđenje ogromnih suma novaca, no danas, sedam mjeseci kasnije, slučaja Parmalat nema.

Cilj takvog djelovanja najviših dužnosnika Vlade i Sabora, kroz izravni politički intervencionizam, bio je donošenje neustavnog zakona  Lex Agrokor i nacionalizacija privatne imovine, a ovakav slučaj otimanja privatnog vlasništva nije zabilježen u suvremenoj Europi. Ja i Uprava Agrokora potpisali smo aktivaciju zakona, a sada posebno naglašavam, pod ucjenom, prisilom, prijetnjama, manipulacijama zakonskim odredbama i neviđenim medijskim linčem.

Gdje su drugi rušili, mi smo gradili mostove – ulagali smo MILIJARDE – kako u Hrvatsku, tako i u susjedne zemlje, opremali ljude najmodernijim znanjima i tehnologijama. Gdje su političari svojim nedjelovanjem i neznanjem raseljavali stanovnike, mi smo stvarali pretpostavke za ostanak i prosperitet uspješnih i zadovoljnih ljudi, svojih na svome.

U našem ambicioznom razvoju, uvijek smo se, kao i brojne druge tvrtke, osobito u tranzicijskim zemljama, susretali s izazovima. Međutim, uvijek smo ih i uspješno rješavali. Početkom 2017. g niti jedan izvanredni događaj nije bio prisutan u poslovanju Agrokora. Dapače,  stajali smo bolje nego ranije i imali velike perspektive.

Naši su rezultati mjerljivi, a mjerljivi su i rezultati izvanredne uprave koja danas upravlja otetom kompanijom.

Pod izvanrednom upravom značajan dio Agrokorove imovine je blokiran i izgubljena je kontrola nad dijelom operacija u susjednim zemljama. Protiv Agrokora su pokrenute brojne sudske tužbe koje prijete ukupnoj stabilnosti i održivosti kompanije. Prihod je pao za otprilike 20% , a sinergije, u koje su uložene, a i koje vrijede milijarde, se nesmiljeno uništavaju. Izvanredna uprava dobavljače tretira nejednako. Agrokor je opterećen nepotrebnim i nelegalnim kreditom, koji su za sebe dizajnirali strvinarski fondovi, a založena je i sva ključna strateška imovina, i to trustu Madison Pacific ltd sa sjedištem u Hong Kongu.

Ako se ovakvo stanje nastavi svi će vjerovnici, osim Ramljakovih povlaštenih fondova, njemu bliskih dobavljača, partnera, savjetnika i suradnika izgubiti ogromne vrijednosti. To je prava istina. Sve ostalo su laži i obmane izvanredne uprave i njezinih političkih sponzora, što će budućnost i činjenice vrlo brzo pokazati.

U trenutku kada je Agrokor napadnut najprljavijom političkom i medijskom kampanjom u povijesti naše zemlje, Vlada Republike Hrvatske nije, kao što to čine vlade svih svjetskih država, od SAD-a do Njemačke, nije podržala svoje ključne industrije i najvećeg poduzetnika. Dapače, Vlada je bila ključni sudionik te kampanje i provoditelj protuustavne i nezakonite nacionalizacije, koja će, uvjeravam vas (pokazat će vrijeme), po posljedicama za hrvatsko gospodarstvo i industriju biti ravna veleizdaji.

Danas se kula od karata, koju su lažima izgradili Martina Dalić, Ante Ramljak i njihovi partneri i pomagači, ruši.

Ostaju još bilance Agrokora i njegovih društava u kojima izvanredna uprava na čelu s Antom Ramljakom konstrukcijama i pritiscima omogućuje ljudima iz fonda Knigthead da direktno upravljaju i manipuliraju bilancama. To čine kako bi stvorili pretpostavke za stjecanje  stotina milijuna eura nepripadajuće financijske koristi.  Agrokorove milijarde doista su izgubljene. No ne mojom, niti krivnjom  mojih suradnika, nego vladinim aktivnostima uoči i nakon donošenja  Lex Agrokora. O tome  ću uskoro javno govoriti.

Građani Hrvatske i regije uvjerit će se da je nacionalizacija Agrokora koju je dizajnirala Vlada politički projekt koji je u potpunoj suprotnosti s interesima Republike Hrvatske.

Vladinom odlukom o nacionalizaciji Agrokora prouzročene su dalekosežne gospodarske i financijske štete koje se već mjere u mlijardama kuna. Uništava se industrija i njezina tržišna pozicija u Europskoj uniji. Hrvatska i regija pritom gube sinergijske učinke u EU. Takve odluke Vlade Republike Hrvatske zemlju  su uvukle u poziciju visokog društvenog i političkog rizika za što neće moći izbjeći odgovornost jer iza svakog protupravnog otimanja, iza svakog kriminala, uvijek stoje pojedinci s konkretnim imenima i prezimenima.

Stoga ću u narednom vremenu, a u cilju zaštite vrijednosti ulaganja u Agrokor, radnih mjesta i gospodarstava država u kojima poslujemo te svih naših dionika, pokrenuti sve pravne radnje koje su mi a raspolaganju, kako u Hrvatskoj, tako i pred međunarodnim tijelima. Pritom ću javnim istupima i objavom relevantnih dokumenata u potpunosti razotkriti spregu politike, privatnih interesa čelnika fondova i važnih ljudi iz samog Agrokora, a koja je stvarni razlog donošenja neustavnog Lex Agrokora.

Ivica Todorić na svojoj je službenoj stranici kasno popodne objavio i kako podržava osnivanje saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor. Zasad je uz tu objavu navedeno samo kako će uskoro o tome pisati opširnije

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Tuđman o prisluškivanju iz BiH: “Oni naprosto ne žele uspostaviti prijateljske odnose s Hrvatskom”

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatske Ranko Ostojić u četvrtak je izvijestio javnost kako je to tijelo zatražilo očitovanje sigurnosno-obavještajnih-agencija vezano uz navodno prisluškivanje hrvatskih dužnosnika od strane BiH.

“Odbor je zatražio očitovanje Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) i očitovanje hrvatskih sigurnosno-obavještajnih agencija vezano za izjave ministra sigurnosti BiH o tome da se prisluškuju dužnosnici Republike Hrvatske.

To je bio i povod za traženje dodatnog izvješća ima li takvih slučajeva i s drugim zemljama i imat ćemo zatvorenu sjednicu odmah po primitku očitovanja naših sigurnosnih službi”, rekao je Ostojić, javlja Dnevnik.hr.

“Nedopustivo je da se dogodi, a pogotovo da netko tako javno navodi, da se prisluškuju dužnosnici. Bez obzira na opravdanje i kasnije demantije tražimo da naše sigurnosne službe izvijeste ovaj Odbor o tome što se konkretno događa i koje su mjere poduzete s naše strane. Mislim da na to treba imati adekvatan odgovor i izvršna vlast”, kazao je Ostojić.

Agrokor i širenje HEP-a, ali i odnosi hrvatske vlade i mađarskog mol-a, teme su koje, piše tjednik, zanimaju tajnu službu susjedne države. Miroslava Tuđmana, brinu izjave koje stižu iz BiH.

“Prvi zaključak koji se može izvući jest da se tamo radi po interesima pojedinih grupacija ili političkih opcija”, smatra Miroslav Tuđman iz HDZ-a.

Hrvati u BiH, jedno su od ključnih vanjskopolitičkih ciljeva vlade Andreja Plenkovića. U toj je zemlji bio već nekoliko puta pa ovakvi postupci tajne službe BiH, za Tuđmana, su jasna poruka.

Podsjetimo, mediji u BiH su prenijeli u srijedu riječi ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića koji je potvrdio da je Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH, u skladu sa zakonima i Ustavom BiH, prisluškivala određene hrvatske dužnosnike s ciljem zaštite ekonomskih interesa BIH i njenih građana.

facebook komentari

Nastavi čitati