Pratite nas

Intervju

Zoran Tomić: SDA i DF u startu su željeli nametnuti svoja pravila i oslabiti poziciju HDZ BiH

Objavljeno

na

Kakav će biti dizajn nove vlasti ne znamo, ali se lagano nadzire. Vjerujem u mudrost političkih lidera. Onaj tko želi dugoročno ostati u političkoj areni morat će biti spreman donositi hrabre odluke, odluke koje će mijenjati ovo neperspektivno stanje u BiH. Trebamo politiku koja će oblikovati budućnost, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba prof.dr. Zoran Tomić, profesor Političke komunikacije i Političkog marketinga i dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

tomićKako pojašnjavate rezultate listopadskih izbora? Jesu li bili očekivani? Šta je najveće iznenađenje?
U određenim segmentima izbori nisu bili iznenađenje i rezultati korenspodiraju s relevantnim istraživanjima javnog mišljenja objavljenih prije izbora. Tu prije svega mislim na pobjede Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića. Za mene u određenoj mjeri jeste iznenađenje pobjeda Mladena Ivanića za srpskog člana Predsjedništva BiH. To ne znači da sam podcijenio izborni kapacitet Ivanića. Jednostavno u strašno medijski i retorički zaoštrenoj kampanji bilo je teško predvidjeti pobjednika. To uostalom potvrđuju rezultati. Moram priznati da za mene jeste i iznenađenje velik pad SDP-a. S druge strane istraživanja su davala prednost DF-u i tijekom kampanje smo se navikli na značajan rejting Komšićeve stranke. Sve u svemu svaki izbori sa sobom nose očekivane i manje očekivane rezultate. Valja nam se naviknuti na novi raspored političkih snaga u BiH i krenuti naprijed.

Novoizabrani članovi Predsjedništva BiH zvanično su preuzeli dužnost. Kakva su vaša očekivanja od trojca Ivanić-Čović-Izetbegović? Većina analitičara suglasna je u ocjeni da prethodni saziv Predsjedništva BiH nije napravio nikakav krupan rezultat, te da je njihov mandat većinom obilježen lošom retorikom, blokadama političkih odluka i zastupanjem interesa stranaka koje u ih delegirale, umjesto državnih interesa. Hoće li to biti slučaj i u naredne četiri godine?
Uglavnom se slažem s ocjenom prošlog saziva Predsjedništva BiH i želio bih naglasiti da su za takvo stanje i odnose u Predsjedništvu BiH isključivo krivi bivši članovi. Očito je da nisu znali ili htjeli voditi politiku u kojoj su suprotstavljeni parcijalni interesi. To je bilo i iz toga izvučimo pouke. Novi saziv je svjestan da BiH zaostaje u brojnim procesima za regijom. Potrebno je puno odlučnosti i hrabrosti novih članova Predsjedništva BiH. Potrebna je politička zrelost za donošenje teških odluka. Osobno vjerujem u novi saziv i njihovu odlučnost. Radi se o iskusnim i pametnim političarima koji su dobili legitimitet, legitimitet za promjene a ne za status quo.

Bh. političke partije uveliko vode pregovore o formiranju vlasti. Mnogo je nepoznanica i neizvjesnosti. Kako će se rasplesti aktualna postizborna kriza u formiranju vlasti u BiH? Hoćemo li imati stabilnu vlast, ili nestabilnu, koja će BiH gurnuti u još dublju krizu?
Kakav će biti dizajn nove vlasti ne znamo, ali se lagano nadzire. Vjerujem u mudrost političkih lidera. Izborni pobjednici moraju biti svjesni da je pred njima faza redizajniranja brojnih procesa od ustava do ključnih sistemskih zakona. Može se reći da će ova generacija političara i redizajnirati Bosnu i Hercegovinu. To je ogromna obveza i politička odgovornost. Na ovim izborima kao i brojnim drugima pokazalo se da je birače (narod) teško prevariti. Onaj tko želi dugoročno ostati u političkoj areni morat će biti spreman donositi hrabre odluke, odluke koje će mijenjati ovo neperspektivno stanje u BiH. Trebamo politiku koja će oblikovati budućnost.

SDA, DF i Savez za promjene potpisali su sporazum o programskim principima i najavljuju formiranje vlasti na državnom nivou. Uputili su poziv i HDZ BiH da stavi svoj potpis na sporazum, ali lider ove stranke Dragan Čović uporno ponavlja da treba sačekati formiranje vlasti u RS. Kakav scenario je moguć kada je u pitanju formiranje državne vlasti? Da HDZ BiH bude partner sa strankama potpisnicama pomenutog sporazuma ili pak da nastavi partnerstvo sa SNSD?
Sama činjenica da su SDA i DF „skrojile“ sporazum bez HDZBiH te potom ucjenjivački uputili poziv HDZ BiH govori koliko su odnosi neiskreni i licemjerni u fazi formiranja vlasti. Moje je mišljenje da Bakiru Izetbegoviću i Željku Komšiću nije Dragan Čović najpoželjniji partner s hrvatske strane. Uvjeren sam da su priželjkivali Martina Raguža i HDZ1990. No kako su svjesni snažnog izbornog legitimiteta HDZBiH i Dragana Čovića svjesni su da ga ne mogu zaobići. Vjerujem kako su svojim ponašanjem htjeli u startu oslabiti poziciju HDZBiH i nametnuti svoja pravila igre. To je pogrešna politika, pogrešna strategija i pogrešna taktika. To je indicija da novoj političkoj većini neće cvjetati ruže. Bit će tu još problema, nezrelih političkih poteza, poteza koji mogu usporavati procese stabilizacije zemlje i njen brži napredak prema Europi

Definitivno je da je HDZ BIH “između dvije vatre”. Ukoliko pristane na sporazum, mnogi će Draganu Čoviću spočitavati da je prekršio svoje načelo da vlast moraju formirati legitimni predstavnici naroda. S druge strane, ukoliko ne pristane na sporazum, je li moguće da se vlast na državnom nivou formira bez HDZ BiH? Šta bi to značilo?
Priča oko „dvije vatre“ tj. odnos Čovića i Dodiga ima svoju povijest, blisku povijest. Moje je mišljenje da je Sarajevo, čitaj SDA i SDP politika „gurnula Dragana Čovića u „zagrljaj“ s Miloradom Dodikom. To je bila politika koja nije bila temeljena ni na kakvim načelima, politika snažnijeg i brojnijeg, ja bi rekao čista uskogrudna i bahata sarajevska politika. To je ona politika koja danas kroji „nova pravila“ i ucjenjuje nove partnere. Takva politika mora prestati jer to nije politika koja može Bosnu i Hercegovinu vratiti i uvesti u EU društvo gdje pripada. A kada je u pitanju vlast na razini BiH gotovo sam uvjeren da SDA s partnerima može napraviti vlast bez HDZBiH da bi to učinili. Samo ovog puta im nije matematika saveznik.

Čeka se formiranje vlasti u RS, no tu je mnogo peripetija. Prema ocjenama analitičara, moguće je da će u konačnici stranke okupljene oko SNSD formirati većinu, no da ona neće biti sigurna. Kakav ishod Vi prognozirate?
Ne znam tko će formirati vlast u Republici Srpskoj, ali je jako bitno. Pogledajmo moguću i vrlo izglednu situaciju. Predsjednik RS-a je Miload Dodik, SNSD i partneri formiraju Vladu RS i imaju većinu u skupštini. Na državnoj razini član Predsjdništva je Mladen Ivanić (PDP), a vlast na BiH razini se formira sa SDS-om kao predstavnikom političke volje srpskog naroda. Nije li ova kombinacija u startu osuđena na politički sukob i nestabilnost. U ovakvoj situaciji očekujem politički „rat“ između Sarajeva i Banja Luke. „Rat“ koji može dodatno destabilizirati političke procese i vratiti BiH na novi početak. Kada vidimo ovakve moguće projekcioje pitam se treba li nam malo više političke mudrosti a manje političkog mudrovanja.

Nakon audio snimka koji je procurio u medijima, a na kojem, navodno, premijerka RS Željka Cvijanović govori o “kupovini” nekih poslanika u NSRS kako bi SNSD osigurao skupštinsku većinu, aktuelizovale su se teme o uticaju tzv. stranačkih “preletača” na formiranje vlasti u BiH. Hoće li oni zaista imati presudnu ulogu u kreiranju vlasti? Koliko je uopšte dobro za BiH da manje stranke odlučuju o tome ko će naredne godine voditi zemlju?
Političkih „preletača“ i „skretničara“ je bilo i bit će. Politčki makijaveli stanuje u bh. političkoj matematici. Politička etika nam je na niskoj razini, kao i društvo u cijelosti. Politika je najunosniji biznis i čemu se čuditi kada netko odluči za dobre novce promijeniti politički dres. Pa na listama nam nisu često ni najpametniji ni najmoralniji. Na listama su nam političke „životinje“ spremi na sve uloge, čast izuzetcima. Ako živimo u zemlji gdje se godinama plaćaju i kupuju glasovi, plaća i kupuje vlast ne treba nas čuditi to što je moguć scenarij kupovine mandata na ovim izborima. Čini mi se da je naš Izborni zakon zreo za temeljite promjene. Neke prakse i odnosi se mogu korigirati izmjenama Izbornog zakona. To je nužno zbog „zdravlja bh. demokracije“.

Vijesti.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Plenković: Rasprava u Saboru pokazala kritizerstvo bez argumenata

Objavljeno

na

Objavio

U povodu prve godine rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom je saboru podnio izvješće.

U jednosatnom govoru spomenuo je mnoge probleme s kojima se Vlada susrela u protekloj godini. Oporbeni klubovi žestoko su kritizirali njegov govor.

U razgovoru za HRT premijer Plenković je rekao kako je rasprava u Saboru pokazala jedno kritizerstvo bez argumenata koje nije bilo na razini jedne konstruktivne rasprave. Meni se čini da smo na sva četiri ključna stožerna programa naše vlade odgovorili. Unijeli smo gospodarsku sigurnost, rast i društvenu solidarnost.

Naglasio je činjenicu da nije bilo trećih izbora u manje od 24 mjeseca, a to bi bilo jako loše i za institucije i za političke stranke. S te strane sam jako zadovoljan da su kolege iz HNS-a prepoznali poruku važnosti stabilnosti, koja je bila poruka međunarodnim financijskim, gospodarskim institucijama.

Pogledajte gospodarski rast, smanjenje javnog duga, proračunskog manjka, najnižu stopu nezaposlenosti, najbolju turističku sezonu… Svi pokazatelji idu u pozitivnom smjeru, istaknuo je Plenković.

Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske, premijer je rekao kako to nije problem nastao 16. listopada 2016. godine, već problem koji traje već nekoliko godina. Naš je cilj demokratska revitalizacija zemlje i u tom smislu smo poduzeli niz mjera. Sve njih sam pobrojio u godišnjem izvješću pred zastupnicima. Od rodiljnih naknada, porezne reforme, sufinanciranja stambenih kredita.

Sve su to mjere koje idu za demografskom obnovom, a sadržane su u našem programu. One će ići za tim da našim mladim obiteljima stvorimo preduvjete da ostanu u Hrvatskoj, kazao je. Istaknuo je kako je jučer na užem kabinetu Vlade odlučeno da će se pronaći sredstva za svih 2400 zahtjeva koji  su podneseni za stambeno sufinanciranje.

Premijer je istaknuo kako su početkom godine prepoznali probleme u Agrokoru i na njih reagirali na najbolji mogući način. To je kompanija koja je u privatnom vlasništvu i koja je imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Nismo imali drugog scenarija nego ići s posebnim zakonom koji bi spriječio gospodarski i financijski krah ne samo te kompanije već i kompanija koje su s njom povezane, rekao je. Dodao je i da je to bila politička odluka i jedini mogući politički odabir.

Kolege iz oporbe ne prepoznaju ono što smo učinili i dobili s Lex Agrokorom. Ispadamo kao netko tko je napravio neki potez koji nije bio dobar. Nismo radili populistički, nismo radili napamet. Na nama je bilo da utvrdimo činjenice, a na savjetnicima da pomognu u dogovoru s vjerovnicima kako napraviti  put prema nagodbi i dugoročnoj održivosti kompanije i očuvanju radnih mjesta, istaknuo je Plenković.

Na pitanje je li potrebno utvrditi političku odgovornost kad je u pitanju Agrokor, premijer je kako im je u interesu da se se rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Hoće li to biti istražno povjerenstvo ili neki drugi način rasprave u Saboru pred nekim saborskim odborom – to je pitanje u vezi kojega smo otvoreni.

Ono što je važno reći je to da samo istražno povjerenstvo regulirano zakonom te da njegov Članak 4 ne ostavlja baš previše mjesta za interpretaciju. Prema mišljenju mnogih pravnih autoriteta ukoliko se pokrene kazneni postupak istražno povjerenstvo prestaje s radom. To ne znači da Vlada i HDZ ne žele da se rasvijetli sve vezano uz Agrokor. Upravo obrnuto, mislim da bi to bilo zdravo za hrvatsko društvo, naglasio je Plenković.

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Todorićev prvi intervju nakon sloma Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić dao je intervju agenciji Bloomberg, kazavši kako vlada sada vodi tvrtku u krivom smjeru.

Ambiciozno širenje Agrokora imalo je smisla gledno iz poslovne perspektive, ustvrdio je Ivica Todorić u intervjuu za Bloomberg, prvom otkad je morao otići sa čela koncerna te poručuje da hrvatska Vlada danas vodi prehrambeni koncern u pogrešnom smjeru.

Todorić ne priznaje bilo kakve strateške greške izuzev nedovoljne komunikacije, ističe Bloomberg. Intervju je vođen elektronskom poštom i naknadnim telefonskim razgovorom.

Todorić tvrdi da bi Agrokorovi planovi, uključujući i najveću akviziciju, onu slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora, polučili željene rezultate da je dobio dovoljno vremena da ih provede u djelo.

“Imali smo jasan plan i strategiju”, tvrdi Todorić, osnivač i još uvijek vlasnik prehrambenog koncerna. “No, Vlada nam nije dozvolila da ga provedemo u djelo.”

Agrokor zapošljava 57 tisuća radnika, a njegov portfelj uključuje, između ostalog, proizvođače hrane i energije i softverske kompanije na čitavom području Balkana.

Todorić je izgradio grupu tijekom desetljeća tranzicije Jugoslavije u tržišno gospodarstvo da bi potom prepustio kontrolu nad kompanijom izvanrednoj upravi koju je imenovala hrvatska Vlada kako bi se provelo restrukturiranje i izbjegao potencijalni slom koji bi uzdrmao gospodarstvo cijele regije, piše Bloomberg.

Nekada je bio najbogatiji građanin Hrvatske a danas spočitava sam sebi da nije pravodobno javno reagirao na bojazni investitora.

Vrijednost Agrokorovih obveznica snažno je pala od siječnja jer kreditori nisu bili sigurni kako će konglomerat riješiti problem sedam milijardi dolara duga, nagomilanog radi financiranja poslovnog širenja.

“Moja je najveća odgovornost što nisam bio prisutan u medijima, nisam komentirao ni opovrgavao određene priče koje su objavljivane ili se o njima pričalo”, kaže Todorić. “Nismo imali vremena objašnjavati nekim ljudima što radimo”, dodaje.

S dolaskom izvanredne uprave, Todorić je formalno ostao vlasnik koncerna, ali ne može sudjelovati u odlučivanju o njegovu restrukturiranju niti o poslovnoj strategiji.

Tvrdi da zbivanja nakon njegova odlaska odražavaju “nekompetentnost i bezakonje”. Kaže da razmišlja o tome kako da se suprotstavi Vladi u pitanju ‘lex Agrokora’, posebnog zakona koji je Hrvatska usvojila kako bi stvorila pravni okvir za preuzimanje njegove kompanije.

Mercator je, po njegovim riječima, bio “logična akvizicija gledano iz poslovne perspektive”.

“Rezultat je bilo drugi po veličini maloprodajni lanac u jugoistočnoj Europi, s prihodima od šest milijardi eura i 2.000 trgovina. Morate razumjesti da tako komplicirani i krupni procesi traju”, ističe Todorić.

Iako su početne istrage u travnju razotkrile “moguće nepravilnosti” u Agrokorovim poslovnim knjigama, Todorić je njihove rezultate otklonio kao nastojanja Vlade da “upotrijebi revizore za svoje političke ciljeve”. “Nema sumnje da sam griješio, svatko tko radi griješi, a ja sam radio dan i noć 40 godina kako bih izgradio Agrokor”, napominje.

“Teško je izdvojiti jednu stvar ali u cjelini gledano, postigli smo nevjerojatan uspjeh. Stvorili smo najveću kompaniju u ovom dijelu Europe”, zaključuje Todorić.

facebook komentari

Nastavi čitati