Connect with us

Naši u svijetu

Zoran Vukman – Vrhunac beščašća

Published

on

Smoke and fire from an Israeli bomb rises into the air ove Gaza CityPolitički i medijski „mainstream” u Hrvatskoj bijedno šuti o velikom zločinu koji se događa u Gazi: izraelska artiljerija masakrira palestinske civile. Na svakoj raketi i granati Obamin je potpis. I cijelog zapadnog svijeta, zemalja EU i SAD. A u tom društvu, jednako tako i potpis V. Pusić, Milanovića, Josipovića…Izrael je granatirao sklonište UN-a u Gazi, stradala su djeca, na televiziji smo mogli vidjeti okrvavljene bebe, očajne majke i ustravljene i uplakane dječake. Glasnogovornik izraelske vojske kaže da nisu namjerno gađali! Ubio dijete, ali sorry, nije namjerno!? Obama je poručivao da minimaliziraju civilne žrtve. Što to znači dobitniče Nobela za mir? Nemojte ubiti baš dvadeset beba nego nekoliko. Nemojte ubiti tisuću djece nego tristo! Kakav cinizam, kakva amoralnost, kakva gadost! Gdje ste sada drugovi komentatori Jutarnjeg i ostalih medija, gdje su sada vaši ogorčeni tekstovi u obranu golih života nedužnih i njihovih prava? Pustimo sada priče o filosemitizmu i antisemitizmu. Onkraj svega toga, vidimo novorođenčad oblivenu krvlju. Čujemo plač nedužnih. Središnji dnevnik HRT-a u srijedu uvečer nije čak ni u najavi vijesti na početku imao informaciju o sramotnom pokolju djece u Gazi! Stidljiva izvješća govore o „nasilju u Gazi”, ne govore o „prekomjernom granatiranju”, ne govore o agresiji na civilno stanovništvo, o etničkom čišćenju i ostalo!

Gdje ste sada vi konfidenti Haaga koji ste izbrojali nekoliko žrtava u Kninu „prekomjernog granatiranja” zbog kojeg su general Gotovina i cijela braniteljska Hrvatska bili na optuženičkoj klupi! Ima li granica ova besramnost i vrijeđanje zdravog razuma? Zar nije logično da sada EU pozove na sankcije protiv Izraela i da se pozove na istragu protiv odgovornih u izraelskom vojnom i političkom vrhu za besraman pokolj palestinske djece? Tko će od njih u Haag? Nitko u Hrvatskoj ne povlači sada analogiju između „prava na samoobranu” Izraela i Hrvatske prije dvadeset godina. Zbog nekoliko stotina ubijenih srpskih civila bili smo kolektivno taoci Haaga petnaest godina, cijeli Tuđmanov državni i vojni vrh bio je inkriminiran, a što ćemo sada? Da, Obama i ekipa imaju sada važnijeg posla: provođenje sankcija protiv Rusije čije će posljedice opet osjetiti glupi Europljani, koji su pristali biti taoci američkog predatorskog ekspanzionizma koji po cijenu novog svjetskog rata želi Rusiju pokoriti i natjerati da se pokloni Novom svjetskom poretku. Nema sada zgražanja u hrvatskim novinama nad ratnim zločinima u Gazi, nema čitavih naslovnicima koje su tome posvećene, ali je sada glavni problem Rusija i njezina ekonomska moć koju treba skršiti. O tomu se piše, Jutarnji samo još što nije objavio tjeralicu za Vladimirom Putinom….zgađen sam nad tim bešćašćem i moralnom bijedom cijelog političkog Zapada. Uostalom, zar nismo taj Zapad dobro upoznali 1991., ali mnogi su u ovom narodu kratkog pamćenja. Jedan HDZ-ov političar nedavno je izjavio da ga situacija u Ukrajini podsjeća na onu u Hrvatskoj 1991. godine. Zar smo mi 1991. imali tada iza sebe SAD, EZ i UN kao što ih danas ima Ukrajina? Jesmo li mi tada imali Kerryja koji lobira za nas kao što to čini za Ukrajinu ili Bakera koji je došao u Beograd i dao Beogradu zeleno svjetlo za početak rata?

velecasnisudac.com

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Published

on

By

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Continue Reading

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Published

on

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Continue Reading