Pratite nas

Događaji

Zračnim napadom na Banske dvore Milošević je želio ubiti dr. Tuđmana

Objavljeno

na

SUTRA 23 GODINE OD RAKETIRANJA BANSKIH DVORA

Sutra se obilježava 23 godine od kada su  zrakoplovi Jugoslavenske narodne armije (JNA) raketirali Banske dvore, ondašnje sjedište prvog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana, koji je u trenutku napada (7. listopada 1991.) u Banskim dvorima pregovarao s predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem i predsjednikom Saveznoga izvršnog vijeća (SIV) Antom Markovićem.

Zračnim napadom na Banske dvore trebalo je ubiti hrvatskog predsjednika Tuđmana, ali ne samo njega, već i veliki dio zastupnika Hrvatskog sabora i vlade te time politički obezglaviti Hrvatsku, kazao je za narod.hr  Vladimir Šeks, koji je tada bio potpredsjednik Sabora.

Dva bojna zrakoplova JNA raketirala su 7. listopada 1991. nešto poslije 15 sati Banske dvore, a objavljeno je kako su od šest ispaljenih raketa dvije pogodile zgradu Banskih dvora dok su ostale pogodile zgrade u njihovoj blizini. Dio krova Banskih dvora bio je razrušen, oštećeno je pročelje i gotovo sve prostorije. Posebno je bilo oštećeno predsjednikovo krilo zgrade, u kojem su bile njegove radne prostorije i dvorana za konferencije, u kojoj se 200 kilograma težak kristalni luster srušio na stol.

“7. listopada 1991. godine istjecao je moratorij koji su Hrvatska i Slovenija zajednički dale, pod pritiskom trojke Europske zajednice, na oživotvorenje svojih odluka o suverenosti i samostalnosti. Hrvatski sabor je 25. lipnja donio odluku o suverenosti i samostalnosti, jednako kada i Slovenski državni zbor o samostalnosti Slovenije”, podsjetio je Šeks.

Europska trojka u ime Europske zajednice tražila je da se te odluke suspendiraju na tri mjeseca kako bi se dale šanse spašavanju Jugoslavije, kazao je Šeks dodavši kako bi Hrvatska i Slovenija moguće pristale na snažnu konfederaciju.

U međuvremenu srpska imperijalna politika, Slobodan Milošević te potpuno posrbljen vrh JNA, su s figom u džepu sabotirale mirno rješenje jugoslavenske državne krize te su se od rujna, kada je na Brijunima donesena odluka o moratoriju, nastavili agresivni napadi zločinačke JNA i srpskih terorističkih odmetničkih skupina na Hrvatsku, ispričao je Šeks.

Spomen-ploca_Raketiranje_Banskih_dvora

Diljem Hrvatske događala su se brojna ubojstva hrvatskih redarstvenika, napadi, ubijanja i razaranja, u što se JNA uključila u punoj mjeri, djelujući rame uz rame s četnicima i teroristima svih vrsta- parasrpskih, srpskih ili bilo kojih drugih, kazao je Šeks istaknuvši kako je to bila pojačana agresija Srbije, Crne Gore i JNA protiv Hrvatske.

Protiv Hrvatske je na taj način pokrenut agresivni rat, izvršena oružana agresija na Hrvatsku, a isticanjem moratorija 7. listopada, stupile bi na snagu odluke Hrvatskog sabora i Slovenskog parlamenta o suverenosti i samostalnosti, kazao je.

Tada se JNA odlučila atentatom ukloniti hrvatski državni vrh i ubiti predsjednika Tuđmana, istaknuo je Šeks.

“Precizno navođenim raketnim udarima na Banske dvore, htjeli su ubiti i predsjednika Tuđmana, a drugim dvjema raketama htjeli su likvidirati hrvatsku vladu i Sabor. Taj dan u Saboru se održavao Klub zastupnika HDZ, a raketa koja nam je bila namijenjena promašila je za milimetar svoj cilj i udarila u dvorište kuće na Gornjem gradu te na Dubravkin put, pri čemu je nekoliko ljudi poginulo”, kazao je Šeks.

Samo je Božja providnost spasila Tuđmana jer je samo nekoliko trenutaka prije raketiranja napustio prostoriju u kojoj je trebao ostati i to mu je spasilo glavu, a danas se vrlo precizno zna tko je bio nalogodavac i izvršitelj, istaknuo je Šeks.

Šeks je već 5. i 6. listopada pripremio nacrt temeljnih akata za pripremu potpune nezavisnosti Hrvatska, da budu spremni ako istekom moratorija ne dođe do dogovora, a bilo je očito da neće doći ništa, a 7. listopada, prije raketnog udara, se oko temeljnih akata konzultirao i s Tuđmanom.

Na diskretan način, u podrumu Inine  zgrade u Šubićevoj ulici, održana je sjednica Sabora i na kojoj je donijeta povijesna odluka o raskidu državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom SFRJ , a temelj te odluke je referendum o neovisnosti od 19. svibnja 1991. i Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja, ispričao je Šeks.

“Hrvatska je 8. listopada definitivno, konačno i neopozivo proglasila neovisnost, a ta odluka ima isti karakter kakav je imala i odluka iz 9. listopada 1918. godine kada je Sabor donio odluku o raskidu državnopravnih veza s Austro-Ugarskom”, naglasio je Šeks.

U tim večernjim satima, 8. listopada 1991. godine, donijeti su zaključci prema kojima se Hrvatska odriče legitimiteta i legaliteta svih tijela bivše SFRJ i zaključak da je na Hrvatsku izvršena oružana agresija od strane Srbije, Crne Gore i JNA, koja se proglašava okupatorskom vojskom, zaključio je Šeks.

Izvor: narod.hr

kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

‘Krema hrvatskog domoljublja’ na komemoraciji za Slavka Goldsteina

Objavljeno

na

Objavio

CROPIX

Komemoracija za nedavno preminuloga spisatelja, urednika i nakladnika Slavka Goldsteina održana je u ponedjeljak navečer u prostoru zagrebačke Koncertne dvorani Vatroslav Lisinski, a o Goldsteinu i njegovu radu govorili su Stjepan Mesić, u ime Antifašističke lige Zoran Pusić, a u ime Srpskoga narodnog vijeća Milorad Pupovac.

Goldstein mi je bio suborac u borbi za demokratsku Hrvatsku, istaknuo je Mesić ocijenivši kako je bio i stup hrvatske i jugoslavenske žurnalistike te scenarist, novinar, urednik i osnivač “lista Vjesnik u srijedu”.

Ustvrdio je kako Slavko Goldstein u epohalnoj knjizi “1941. – godina koja se vraća”, predviđa ono što se danas događa. Tim svojim djelom Goldstein je zadužio Hrvatsku, rekao je Mesić. “Borili smo se za iste ideale”, a Goldstein je ispisao jednu od slavnih stranica političke povijesti Hrvatske, dodao je.

Po Pusićevim riječima Goldstein je nastojao od ‘demokrature Hrvatsku napraviti otvorenim društvom’. Njegova smrt je, istaknuo je Pusić, gubitak za sve nas, a on će nastaviti živjeti onako kako se mi budemo odnosili prema njegovoj duhovnoj ostavštini.

Pupovac je naglasio kako je Goldstein oko sebe okupljao ljude različitih mišljenja, a svoja životna svjedočanstva vješto je utkao u svoju knjigu “1941. – godina koja se vraća”. To je za nas Srbe ostavština po kojoj ćemo ga poštovati, zaključio je Pupovac.

Slavko Goldstein rođen je 22. kolovoza 1928. u Sarajevu. Bio je osnivač redakcije i urednik Vjesnika u srijedu, urednik na Radio-Zagrebu, filmski scenarist, glavni urednik izdavačke kuće Stvarnost i časopisa Erasmus. Objavio je knjigu “1941. – godina koja se vraća” za koju je 2007. godine dobio nagradu Kiklop za publicističko djelo godine. Bio je i predsjednik Židovske općine Zagreb, a kasnije i član židovske vjerske zajednice Beth Israel u Zagrebu. Uredio je više od 150 knjiga, a koscenarist je bio za filmove “Signali nad gradom”, “Prometej s otoka Viševice”, “Četvrti suputnik” i “Akcija Stadion”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Ministar Krstičević sa zapovjednikom SACT-a u Splitu

Objavljeno

na

Objavio

General Mercier koji se nalazi se u službenom posjetu Splitu, gdje je sudjelovao na svečanom obilježavanju 26. obljetnice Hrvatske ratne mornarice OS RH

Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Republike Hrvatske Damir Krstičević sastao se u ponedjeljak, 18. rujna 2017., u vojarni “Admiral flote Sveto Letica – Barba” u Splitu sa zapovjednikom Savezničkog zapovjedništva za transformaciju generalom zbora Denisom Mercierom.

Tijekom susreta ministra Krstičevića i gernerala Merciera naglašena je izvrsna suradnja između Ministarstva obrane RH i Savezničkog zapovjedništva za trasnformaciju u Norfolku (SAD), kao i općenito NATO saveza.

Zahvalivši generalu Mercieru na dolasku i zaželjevši mu dobrodošlicu u Hrvatsku i Split, ministar ga je upoznao s aktivnostima MORH-a u protekla dva mjeseca u području sigurnosti i obrane. Istaknuo je usvajanje nove Strategije nacionalne sigurnosti, rad na izradi Zakona o sustavu domovinske sigurnosti s ciljem bolje koordinacije i sinergije svih institucija i sposobnosti u prepoznavanju, prevenciji i pravodobnom i učinkovitom odgovoru na sigurnosne izazove i rizike u sigurnosno-obrambenim sektoru.

Naveo je također i ogroman angažman OS RH u pomoći civilnoj zajednici u borbi protiv požara na hrvatskoj obali, kao i trenutnoj pomoći u gradovima i naseljima koji su zahvaćeni poplavama, a upoznao je generala Merciera i s doprinosom OS RH u UN, NATO i EU operacijama i misijama.

General Mercier je zahvalivši na gostoprimstvu obavijestio ministra Krstičevića o projektima i aktivnostima savezničkog zapovjedništva za transformaciju koji su u tijeku, istaknuvši također potrebu za boljom koordinacijom između upravljačke i zapovjedne strukture NATO-a, pri čemu i hrvatska iskustva u izradi sustava domovinske sigurnosti mogu biti od pomoći Savezu.

Najavio je reorganizaciju kako svog zapovjedništva u Norfolku, tako i cijele zapovjedne strukture NATO-a s ciljem uspješnijeg djelovanja cijelog Saveza, a što će rezultirati potrebom za raščlambom strateških snaga, razvojem novih sposobnosti te provedbom vježbovnih i obučnih aktivnosti.

Suglasivši se s generalom Mercierom, ministar Krstičević je izrazio punu potporu Republike Hrvatske najavljenim promjenama u NATO-u i uvjerenje u uspješnu implementaciju istih.

Naglasio je da se zbog kompleksnosti izazova s kojima je u današnje vrijeme suočena međunarodna zajednica i demokratski svijet, kao i drastične promjene sigurnosne paradigme, razvoj nove strukture i prilagođavanje na svim razinama u skladu s vremenom, izazovim i potrebama, postavlja kao imperativ, a s ciljem bržeg, spremnijeg i učinkovitijeg odgovora na prijetnje i ugroze.

General Mercier koji se nalazi se u službenom posjetu Splitu, gdje je sudjelovao na svečanom obilježavanju 26. obljetnice Hrvatske ratne mornarice OS RH, tijekom dana razgovaro je i s predsjednicom RH Kolindom Grabar-Kitarović, kao i s načelnikom Glavnog stožera OS RH generalom zbora Mirkom Šundovom.

Hrvatska ratna mornarica slavi 26. obljetnicu osnutka

facebook komentari

Nastavi čitati