Pratite nas

Zrinjski eliminiran iz kvalifikacija za Ligu prvaka

Objavljeno

na

maribor zrinjskiMostarski Zrinjski nije se uspio plasirati u 3. kolo Lige prvaka. Nakon 0:0 u Mostaru, Maribor je u uzvratu slavio s 2:0 i prošao u sljedeću fazu gdje ga čega Maccabi iz Tel Aviva.

Nažalost, po tko zna koji put u nizu bh. prvak završava nastup u Ligi prvaka još u srpnju, a kao i prije dvije godine opet je za našeg prvaka bio koban Maribor. Slovenski prvak bio je favorit u ovoj utakmici, a to je potvrdio s ovom pobjedom, iako je oba gola postigao iz prekida.

U prvom poluvremenu iz slobodnjaka je pogodio Dare Vršić, a u drugom dijelu jedanaesterac je realizirao Agim Ibraimi. Zrinjski je imao svoje prilike, no u 180 minuta nije uspio postići pogodak Mariboru i morat će se okrenuti domaćem prvenstvu i obrani naslova.

Iako je Maribor od starta preuzeo inicijativu, prvu priliku imao je Zrinjski, no šut Velibora Đurića zaustavio je Jasmin Handanović. Nakon toga su zaprijetili domaći preko Ibraimija i Tavaresa.

I kada se činilo da će se na odmor otići bez golova, Zrinjski je primio gol – u najgorem mogućem trenutku. Pred kraj poluvremena Graovac je srušio Tavaresa na nekih 20 metara od gola Zrinjskog. Slobodan udarac izveo je Vršič i sjajno pogodio za 1:0.

Šokirani Mostarci mogli su u sudačkoj nadoknadi prvog dijela dobiti još jedan gol, no Ratko Dujković je zaustavio Ibraimija. Početkom drugog dijela Pero Stojkić propustio je dobru priliku za izjednačenje i onda je pao drugi gol.

Dujković je u 56. minuti je srušio Stojanoviča, a ruski sudac je pokazao na bijelu točku. Makedonski reprezentativac Ibraimi bio je neumoljiv.

U 81. minuti Stevo Nikolić našao se u prilici nakon pogreške domaćina, no njegov šut otišao je preko gola. Samo dvije minute kasnije Mendy je mogao povećati na 2:0, ali Dujković je obranio čisti zicer Francuzu.

Do kraja se rezultat nije mijenjao i Mariborčani su ispunili osnovni cilj – najmanje šest utakmica u Europi. Mostarci su u ovoj utakmici imali čak 61 posto u posjedu lopte, ali su uputili samo jedan šut u okvir vrata. Premalo da se izbaci kvalitetniji protivnik.

bljesak.info

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

21. rujna 1991. – “Obadva! Oba su pala!” – riječi koje su obilježile Domovinski rat

Objavljeno

na

Objavio

‘Obadva, obadva, oba su pala!’

Kada se Filip Gaćina 21. rujna 1991. godine glasno zaderao ‘Obadva! Oba su pala’, nije ni slutio koliki će odjek njegov glas ostaviti u glavama brojnih Hrvata, kojima se nakon toga vratila nada da se mogu oduprijeti srpskoj agresiji.

Mnogi ni ne znaju da je Zečevo, malo mjesto između Rogoznice i Vodica, poprište jedne od najpoznatijih scena iz Domovinskog rata.

Naime, upravo je tamo 21. rujna 1991. godine, u trenucima kad se činilo da se Hrvatska neće moći oduprijeti srpskoj agresiji, Filip Gaćina povikao “Obadva, obadva! Oba su pala!”

Rušenje srpskih ratnih aviona kamerom je zabilježio snimatelj amater Ivica Bilan, a snimka je postala moralna vodilja za brojne hrvatske dragovoljce i vojnike.

Kultna snimka koja je isti dan prikazana na HRT-u, izazvala je opće oduševljenje i euforiju, te predstavlja svojevrsnu prekretnicu Domovinskog rata kao jedna od prvih značajnih pobjeda nad tehnički znatno nadmoćnijim neprijateljem.

Uzvik koji je Filipu Gaćini zauvjek donio legendarni status danas ima posebno mjesto u sjećanju hrvatskog naroda, a snimka je jedan od najvažnijih prizora iz tih vremena, koji zorno svjedoče o hrabrosti hrvatskih branitelja.

Filip je preživio cijeli Domovinski rat, da bi 19. rujna 1998. godine. poginuo u miru prilikom razminiravanja terena od eksplozivnih sredstava kao zaposlenik postrojbe za razminiravanje “Mungos”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Mladen Pavković: Ne dozvolimo da se izruguju na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje!

Objavljeno

na

Jednodnevna manifestacija s nazivom Europska noć kazališta ove će se godine, osim u Hrvatskoj, održati i u desetak drugih država.

U tome, na prvi pogled,  nema ništa sporno, osim što je planirano da se u mnogim gradovima i mjestima Hrvatske čitav dan kazališne predstave održavaju 18. studenoga, dakle na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, simbola obrane naše Domovine.

Dakle, dok će se mnogi prisjećati najtežih dana tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskog rata, obilaziti grobove, paliti svijeće i odavati počast nevino stradalim Hrvatima, u većini kazališnih i inih dvorana ljudi će se zabavljati uz neke od kazališnih predstava, među kojima će kao i svake godine biti i onih čiji su autori srbijanski pisci. Na taj dan, kako je predviđeno, mnoge dvorane se neće moći ni iznajmiti za eventualne svečane akademije posvećene Vukovaru i Škabrnji, jer su već rezervirane za – tzv. Noć kazališta.

Odaziv za ovu manifestaciju je već sada iznimno dobar, a čitav program trebao bi biti poznat početkom listopada. Tako bi se vrlo lako moglo dogoditi da toga dana na tv-programima i drugim „velikim“ medijima (s obzirom i na to kakve sve tamo urednike imaju) da mnogobrojne predstave dobiju više prostora nego još jedna tužna obljetnica u Hrvata, o kojoj se i inače piše i govori samo 18., 19. i 20. studenoga!

Srbija i Crna Gora, kako smo saznali, neće odustati od Noći kazališta 18.studenog, već su navodno dale naputak svima kojih se to tiče da toga dana igraju samo „vedre i smiješne“ predstave, jer „kad je bal nek je bal“!

Četnička rock grupa „Riblja čorba“ 18. studenoga u Ljubljani (Slovenija) priprema veliki koncert u čast i slavu „oslobođenja Vukovara“, odnosno 40. obljetnice njihova rada.

Stoga, Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.), traži od Narodnog sveučilišta Dubrava, organizatora ove manifestacije, a poglavito od Ministarstva kulture (pokrovitelja) i Ministarstva hrvatskih branitelja, te od svih Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kao i vlasnika dvorana, da ne dozvole da se na Dane sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje  održi ova manifestacija, tim prije što ima i drugih dana kada se to može ostvariti.

Međunarodna zajednica nije ništa uradila da se zaustavi krvoproliće u Vukovaru i Škabrnji,  pa odakle onda nama „pravo“ da baš na dane najveće tuge i ponosa organiziramo „dane veselja“, kako su si to oni zamislili?

Mladen Pavković

facebook komentari

Nastavi čitati