Žrtvovala svoj život za dobrobit Poljica

0

Dani Mile Gojsalić čuvaju spomen na legendarnu poljičku junakinju Milu Gojsalić rodom iz Kostanja koja je 1530. u borbi protiv Turaka žrtvovala svoj život za slobodu Poljica. Kostanje su malo mjesto smješteno u istočnom dijelu Poljica koje vrlo uspješno prkosi migracijama i odljevu stanovništva. Najpoznatije po poljičkoj Juditi, Mili Gojsalić.

Priča kaže da su Turci 1530. prodrli duboko u Poljica te porobili lokalno kršćansko stanovništvo. Mlada, prelijepa djeva je otišla u posjet Ahmed paši te ostala u njegovom šatoru. Potom je unutar šatora bacila barut u vatru žrtvujući svoj život za dobrobit Poljica. Turci vidjevši da im je paša poginuo, uzjahaše na konje te bježeći ispred poljičke vojske strmoglaviše se niz Ilinac. Hvaljena i slavljena među sunarodnjacima, opjevana je u djelima hrvatskih umjetnika poput Jakova Gotovca, Augusta Šenoe, Drage Ivaniševića. Veliki hrvatski kipar Ivan Meštrović joj je zahvalio ovjekovječivši njezin lik u bronci koji je postavljen u Gatima iznad provalije Ilinac da bdije nad nama zauvijek. Sunarodnjaci su joj odali čast nazvavši svoje kulturno ljeto njenim imenom.

SONY DSC
Mila Gojsalić – Spomenik Ivana Meštrović iznad Omiša

Ova višednevna kulturološka manifestacija utemeljena 2003. godine, priređuje se s ciljem turističke prezentacije kulturno-povijesnih, prirodnih, gospodarskih i ljudskih potencijala poljičkog podneblja kako bi se (o)čuvanjem baštine, od baštine i živjelo!

povije5

Spoznajući činjenicu kako se samo kulturom njeguje samosvojnost, a otkrićem izvornosti baštinjenog njeguje i čuva identifikacijska posebnost, KUD »Mila Gojsalić« i mještani Kostanja te brojni Poljičani i njihovi prijatelji, uz pripomoć mnogih zaljubljenika diljem Hrvatske koji štuju tradicijske vrijednosti i identitet ovih povijesnih prostora, s puno entuzijazma organiziraju čitav splet etnografskih, scenskih i glazbenih događanja koje prikazuju sebi i novim poljičkim naraštajima, a napose svojim gostima i sve brojnijim turistima, kako bi u čudesnom krajoliku ove samosvojne starohrvatske poljičke knežije doživjeli nepatvoreno gostoprimstvo domaćina.

Dani Mile Gojsalić kao rijetko koja samonikla manifestacija zasnovana na entuzijazmu poveće skupine zaljubljenika u zavičajno podneblje, može se podičiti nizom programa vlastite produkcije i zavidne izvedbene razine, među kojima se posebno ističu klapska Pripovid o Dalmaciji, koncert koji svake godine okuplja ponajbolje dalmatinske klape vjerne autentičnom klapskom izričaju, zatim tradicionalne Večeri soparnika posvećene autohtonom poljičkom gastro-specijalitetu koji se od 2009. nalazi na Listi nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske te prigodni glazbeno-scenski programi koji čuvaju spomen na legendarnu poljičku heroinu Milu Gojsalić, ali i druge velikane iz poljičke prošlosti.

Dani Mile Gojsalić priređuju se svake godine u srpnju pred više tisuća domaćih i stranih posjetitelja, a vrhunac trodnevnih događanja je dodjela priznanja „Mila Gojsalić“ osobi zaslužnoj za očuvanje baštine i opstojnost identiteta. Ovogodišnji laureat je dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, koji je podrijetlom iz poljičkoga kraja.

mila_gojsalic15-190712
Dani Mile Gojsalić

Dr. sc. Ante Nazor rođen je 15. ožujka 1968. Studirao je Filozofski fakultet – Humanističke i društvene znanosti u Zagrebu (program studija: Povijest i Arheologija), na kojem je diplomirao 1993. godine. U međuvremenu je 1991. bio aktivni sudionik Domovinskog rata u Hrvatskoj.

Radio je kao nastavnik u Dočasničkoj školi HV-a „Ante Starčević” u Jastrebarskom, potom na Katedri za vojnu povijest Hrvatskoga vojnoga učilišta „Petar Zrinski” u Zagrebu.Od 2. ožujka 2005. je u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskoga rata, najprije kao v.d. ravnatelj a zatim kao ravnatelj Centra.

U međuvremenu je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 13. srpnja 1999. obranio magistarski rad na temu Split i Poljica u XIV. i XV. stoljeću: politički odnosi i pitanje međusobnog razgraničenja i stekao titulu magistra. Potom je 16. veljače 2007. obranio doktorski rad na temu Split i Poljica u XIV. i XV. stoljeću: gospodarski, etnički i crkveni odnosi i stekao titulu doktora znanosti. Radio je kao vanjski predavač na Hrvatskim studijima, Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Sudjelovao je kao suradnik u brojnim znanstvenim projektima te stručnim skupovima, domaćim i međunarodnim. Autor je i suautor niza znanstvenih radova. U zvanje „znanstvenog suradnika“ u znanstvenom području humanističkih znanosti – polje povijest, izabran je 10. prosinca 2008., a početkom 2009. postao je „docent”.

Nives Matijević

facebook komentari