Pratite nas

Županijama ukidaju nacionalni kriterij

Objavljeno

na

Zubak, koji je bio zadužen za ustavna pitanja unutar američkog tima za reformu Federacije BiH, objasnio je kako odbijanje sudjelovanja u toj reformi ne pridonosi interesima Hrvata u BiH. 

[dropcap]N[/dropcap]ekadašnji predsjedatelj Predsjedničkog vijeća Hrvatske republike Herceg Bosne, aktualni dužnosnik stranke Hrvatskog narodnog saveza i odvjetnik Krešimir Zubak nedavno je kritizirao hrvatsku politiku u BiH zbog, kako tvrdi, defanzivnog garda za vrijeme vođenja razgovora o provedbi presude “Sejdić – Finci”, ali i odbijanja sudjelovanja u razgovorima o ustavnim promjenama u Federaciji BiH.

Zubak, koji je bio zadužen za ustavna pitanja unutar američkog tima za reformu Federacije BiH, objasnio je kako odbijanje sudjelovanja u toj reformi ne pridonosi interesima Hrvata u BiH. Ova tvrdnja je međutim samo djelomično točna. Kada se analiziraju preporuke stručnoga tima do konačne verzije koja je stigla u obliku amandmana u Parlament FBiH, a čiji je dio upravo on suobličavao ukazuju da bi hrvatski politički predstavnici trebali iz daleko inferiornije pozicije početi pregovore o reformi FBiH, nego što je sada imaju. Uz ukidanje pozicije predsjednika Federacije, slabljenja uloge Doma naroda i mali ustupak kroz mogućnost veta u Vladi, ali ne i osiguravanja nemogućnosti nametanja ministara, posebno zanimljive su izmjene koje se dotiču županija. Prije svega Ustav ne definira od kojih se to županija sastoji Federacija BiH, što automatski sugerira da će se pokušati reducirati njihov broj i uloga.

U predloženom članku 216. Ustava FBiH se ističe da se područje županija utvrđuju federalnim zakonom polazeći od ‘ekonomskih, infrastrukturnih, zemljopisnih, povijesnih, kulturoloških i drugih kriterija koji se primjenjuju pri konstituiranju regija u EU’. Zanimljivo je da se u ovoj formulaciji odustalo od ‘nacionalnog kriterija’. To je najprije u suprotnosti s odredbama sporazuma o uspostavi Federacije BiH, a primjerice moglo bi dovesti do toga da bošnjačka većina donese federalni zakon, kojim će uspostaviti sasvim drukčija područja županija. Tako bi bilo zgodno pripojiti Srednjobosansku, Sarajevsku i Zeničko-dobojsku županiju. Čak bi se formalno na taj način mogla ‘zajamčiti’ prava svim konstitutivnim narodima, kroz ravnomjernu zastupljenost, vitalni interes… No, u takvom slučaju Hrvati bi kao u Goraždu bili samo privjesak ‘multietničkim strankama’.

Zoran Krešić/VL

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

(VIDEO) Verbalni okršaj Marasa i Radina u Saboru: Kaj ćeš ti meni govoriti da sjednem!?

Objavljeno

na

Objavio

Tijekom današnje sjednice Sabora došlo je do svađe SDP-ova Gordana Marasa s Furiom Radinom koji danas predsjeda saborskom sjednicom.

Maras je pokušavao odgovoriti ministru obrane Damiru Krstičeviću, koji ga je, među ostalim, pitao da li je služio vojni rok.

Radin Marasu nije dopuštao da se za to koristi institutom povrede Poslovnika tvrdeći da to ne može učiniti na izlaganje ministra.

Maras je odbijao sjesti nakon što mu je Radin uskratio riječ i dao riječ Željku Glasnoviću.

I HDZ-ovi zastupnici su Marasu  iz klupa također dovikivali da sjedne. “Neću sjesti! Kaj ćeš mi ti govoriti da sjednem?”, govorio je Maras no na kraju je sjeo. Iako je još jednom dignuo ruku da se javi za riječ, to mu nije bilo dozvoljeno.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevom

Objavljeno

na

Objavio

Na početku drugog dana posjeta Rusiji, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s premijerom Dmitrijem Medvedevom.

Nakon što se jučer sastala s kolegom Vladimirom Putinom, koji je prihvatio poziv da posjeti Hrvatsku, danas je očekuje i niz drugih susreta. Tako će se sastati s predsjednicom gornjeg doma ruskog parlamenta Valentinom Matvijenko i poglavarom Ruske Pravoslavne Crkve Kirilom.

“Rusija i Hrvatska prepoznaju značaj dijaloga naših crkava i nužnost zaštite kršćana u svijetu. U vjerskim zajednicama vidim partnere u jačanju pozitivnih društvenih vrijednosti u današnjem svijetu, izloženom posljedicama ratnih razaranja i migracija, ali i s krizama koje proizlaze iz gubitka univerzalnih duhovnih vrijednosti”, rekla je predsjednica uoči susreta s Kirilom.

Na forumu u Moskvi 90 hrvatskih i 245 ruskih tvrtki

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović predvodi delegaciju od 90-ak hrvatskih tvrtki koje će sudjelovati na rusko-hrvatskom gospodarskom forumu u četvrtak poslijepodne u Moskvi u sklopu službenog posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Ruskoj Federaciji.

Burilović je izjavio uoči puta u Moskvu da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016.

Prema njegovim riječima, najveći dio tog izvoza odnosio se na lijekove, kozmetiku, strojeve i opremu, električne transformatore i neke vrste brodova. Međutim, upozorio je da unatoč rastu izvoza hrvatsko gospodarstvo još ne ostvaruje potencijale na ruskom tržištu te da sankcije EU Rusiji donose poteškoće u poslovanju, posebice za prehrambene i poljoprivredne proizvode.

Velik dio razgovora hrvatske predsjednice i ruskog čelnika Vladimira Putina u srijedu u Sočiju bio je posvećen upravo unapređenju gospodarskih odnosa. Putin je izvijestio da su na sastanku razmatrali konkretne mjere za unapređenje suradnje, posebice na području gospodarstva.

Prošle godine je robna razmjena iznosila 807 milijuna dolara, a u prvoj polovici ove godine porasla je za 64 posto, rekao je Putin. “Smatramo da ove godine imamo priliku vratiti robnu razmjenu na razinu kakva je bila prije krize”, kazao je ruski predsjednik.

Predsjednica je istaknula nakon sastanka s Putinom da je Rusija Hrvatskoj važan gospodarski partner te svakako želi nastaviti jačati bilateralnu gospodarsku suradnju. S obzirom na to da Rusija pokazuje velik interes za ulaganja u području energetike, upoznala je Putina s nizom zakonodavnih promjena u Hrvatskoj koji je omogućio lakše i sigurnije investiranje liberalizacijom tržišta električne energije, nafte i plina.

Jučer potpisani Nacrt memoranduma o razumijevanju u području gospodarske suradnje na tržištima trećih država također će pridonijeti unapređenju suradnje, izjavio je Putin i dodao da su velika očekivanja i od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada velik interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati.

Riječ je o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje je dosad pratilo predsjednicu. Uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane potvrđeno je sudjelovanje njih 245.

Predsjednica: Predstavila sam Putinu Inicijativu triju mora i pozvala ga u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati