Pratite nas

Događaji

U Zvonimirovu gradu obilježen Dan logora Knin

Objavljeno

na

U Zvonimirovu gradu obilježava se Dan logora Knin – u spomen na stradanja zarobljenih hrvatskih vojnika koji su bili zatočeni i zlostavljani u staroj kninskoj bolnici.

Svečanom akademijom u Kninu je u nedjelju obilježen “Dan sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora tijekom Domovinskog rata,” odnosno “Dan logoraša,” a sudionici su istaknuli kako je hrvatska država treba kvalitetnije skrbiti o logoraškoj populaciji.

Jožek Štignjedec, izaslanik predsjednice Republike koja je pokroviteljica “Dana logoraša,” istaknuo je kako su logoraši “najrizičnija skupina proizišla iz Domovinskog rata.”

“Svjedoci ste sustavnog zanemarivanja problema vaše populacije, niste imali priliku u proteklim desetljećima u hrvatskoj javnosti i u Hrvatskom saboru kad se govorilo o Domovinskom ratu iz usta govornika čuti da vas itko spominje, iako ste po svim relevantnim statistikama najrizičnija skupina proizišla iz Domovinskog rata. Došlo je vrijeme da se promijeni odnos prema vama i svim ostalim braniteljima koji su na bilo koji način dali obol u obrani suvereniteta Hrvatske”, rekao je Štignjedec.

Prema njegovim riječima kroz 70-ak srpskih logora prošlo je više od 30.000 logoraša od kojih je više od 500 malodobne djece, te više od 3000 žena od kojih su mnoge seksualno zlostavljane, a sada trpe poniženje, rekao je, susrećući svoje silovatelje.

“Da stvar bude još gora ti isti zločinci su djelatnici naših institucija, a za te zločine nitko nije odgovara, a tko je od njih nekim slučajem i dospio do suda – aboliran je,” kazao je Štignjedec. On je pozvao hrvatske institucije da poduzmu “sve korake u progonu zločinaca da bi žrtve dobile svoju pravdu, a ne da im se njihovi krvnici izruguju.”

Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku i izaslanik predsjednika Sabora Miro Kovač je istaknuo kako ej današnji skup u Kninu iznimno važan jer se njime pokazuje da Hrvatska država skrbi o sebi i Domovinskom ratu i njeguje uspomene na žrtve.

“U prošlosti nismo bili dovoljno učinkoviti na tom planu i moramo puno više raditi na razvijanju kulture sjećanja,” poručio je Kovač. Naglasio je kako ranije nismo dovoljno njegovali uspomenu na patnje logoraša koji su mučeni i ubijani u logorima ili su preživjeli u njima. Po njegovim riječima na državnim je institucijama i civilnom društvu obveza da šire istinu o Domovinskom ratu.

Kovač je također istaknuo kako hrvatski logoraši i njihove obitelji imaju pravo od Srbije tražiti odštetu za pretrpljene patnje u srpskim logorima.

Podsjetio je da se Hrvatska izborila izborila za to da jedan od kriterija koji Srbija mora ispuniti za ulazak u EU, a to je stajalište i EU-a, da Srbija ima obvezu osigurati prava žrtava i pristup pravosuđu bez diskriminacije. “Znači svatko tko je bio u srpskim logorima ima pravo tražiti odštetu na sudovima za vrijeme koje je pretrpio u tim logorima. Podrazumijeva se da hrvatska država ima obvezu poduprijeti to,” kazao je Kovač.

Izaslanik predsjednika Vlade Nikola Blažević je istaknuo kako se nikad ne smiju zaboraviti patnje logoraša te da je nužno zajedničko djelovanje hrvatskih institucija radi poboljšanja položaja logoraša u društvu.

Posebice je istaknuo angažman ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda i državnog tajnika Ivana Vukića u zauzimanju za prava branitelja i logoraša. “Siguran sam da ćemo još bolje promicati interese hrvatskih logoraša koji zaslužuju kvalitetniju skrb,”poručio je Blažević.

 

Dan sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora tijekom Domovinskog rata – Dan logoraša!

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Obilježena 26. obljetnica stradanja mještana Lovasa u minskom polju

Objavljeno

na

Objavio

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen obilježja, mještani srijemskog mjesta Lovas prisjetili su se 18. listopada 1991. godine, kada su pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi nakon okupacije mjesta izdvojili skupinu od 51 mještana i natjerali ih u minsko polje, pri čemu je poginula 21 osoba, 14 ih je ranjeno, a za zločine dosad nitko nije odgovarao.

“Strašno smo ogorčeni i frustrirani što i nakon 26 godina od zločina pravda nije zadovoljena, a krivci nisu odgovarali za počinjene zločine u Lovasu. Gotovo je to nemoguće objasniti obiteljima žrtava, koje već pomalo gube nadu da će pravda ikada biti zadovoljena.

Iako je tu ne treba niti očekivati i nikada neće biti postignuta, jer ubijenih više jednostavno nema i ne postoji ništa što bi obiteljima bol moglo ublažiti”, kazala je načelnica Općine Lovas Tanja Cirba.

U spomen na ta tragična zbivanja vijence su podno spomen obilježja u nekadašnjem minskom polju na ulazu u Lovas položila i svijeće zapalila brojna izaslanstva. Kod spomen križa u središtu mjesta moljena je molitva, dok je u Župnoj crkvi sv. Mihaela arkanđela služena misa zadušnica.

Navečer će u Domu kulture biti prikazan dokumentarni film “Krvava berba grožđa” Silvija Mirošničenka koji je nedavno premijerno prikazan u Zagrebu, a govori upravo o okupaciji Lovasa i stradanju mještana.

Za ratni zločin u Lovasu 1991. godine, u kojem je ubijeno 85 Lovaščana, vođeni su i još uvijek se vode kazneni postupci pred pravosudnim tijelima u Hrvatskoj i Srbiji te pred Međunarodnim kaznenim sudom.

Povodom 26. obljetnice stradanja Lovščana oglasio se Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, koji podsjeća da je Okružno državno odvjetništvo u Osijeku (danas ŽDO Osijek) 19. prosinca 1994. podiglo optužnicu protiv 18 osoba za zločin u Lovasu.

Nakon potpisivanja Sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, Državno odvjetništvo RH je kazneni predmet ustupilo Tužilaštvu za ratne zločine u Srbiji, jer većina optuženika nije ni danas dostupna hrvatskom pravosuđu.

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je 28. studenoga 2007. optužnicu protiv 14 okrivljenika zbog ratnog zločina u Lovasu protiv civilnog stanovništva, a 26. lipnja 2012. godine Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu donijelo je presudu kojom je sve okrivljenike proglasilo krivima i osudilo na bezuvjetne kazne zatvora.

Međutim, 9. prosinca 2013. godine presuda je ukinuta i postupak je vraćen na ponovno raspravljanje. Do danas prvostupanjski postupak nije završen.

Krvava berba grožđa – ‘Morali smo se primiti za ruke, a zatim šetati minskim poljem’

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Pretisak knjige „Južnoslavensko pitanje“, Ive Pilara, predstavljen  u Vinkovcima i Nuštru.

Objavljeno

na

Objavio

U okviru Dana matice hrvatske u Vukovarsko –  srijemskoj županiji  u prostorijama Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima, predstavljen je pretisak hrvatskog izdanja knjige Južnoslavensko pitanje, autora Ive Pilara.

Sutradan, 16. 10. 2017. predstavljanje je nastavljeno u dvorani  vinkovačke Gimnazije Matije Antuna Reljkovića , te  uvečer istog dana u prostorima Doma kulture u Nuštru.

Pretisak knjige i predstavljanje, organizirali su Ogranak Matice hrvatske Vinkovci i Građanska inicijativa Ivo Pilar.

Knjigu su predstavili prof. Stjepan Šterc, Dražen Švagelj, predsjednik ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima i novinar Marko Ljubić.

Sudeći prema odazivu građana,  ovo je knjiga za  koju  hrvatska javnost pokazuje snažan interes, budući govori o Pilarovim predviđanjima o stanju u Hrvatskoj, analizira i osvjetljava povijest velikosrpskog posezanja za hrvatskim nacionalnim teritorijem te jasno oslikava genezu tih pojava. Iako izdana prije stotinu godina, u knjizi se  najavljuju  masovna iseljavanja  iz zemlje. Zbog kristalno jasne dijagnostike navedenih pojava i problema, knjiga je zabranjivana tijekom obje južnoslavenske kraljevine te tijekom SFRJ. Autor, dr. Ivo Pilar ubijen je od velikosrpskih organizatora, 1933., u Zagrebu.  Hvale vrijedan pretisak iz 1990., organiziran od Hrvatske demokratske stranke, pomalo se izgubio u vihoru ratnih događanja koja su uslijedila u Hrvatskoj.

„Čitajući Ivu Pilara imate osjećaj da se gotovo ništa nije promijenilo. Ivo Pilar i njegovo djelo je ostalo izvan kolektivne svijesti Hrvatske  jako dugo i ja bih rekao da je to usud svih ljudi koji su imali izraženu, vrlo jasnu, hrvatsku suverenističku ideju, koji su tu ideju htjeli maknut iz tog istočnog okruženja i usmjeriti Hrvatsku prema zapadu.“ – izjavio je na predstavljanju Stjepan Šterc.


Organizatori predstavljanja posebno zahvaljuju ravnatelju vinkovačke gimnazije prof. Stipi Tomiću, načelniku Općine Nuštar Hrvoju Drinovcu te svim nazočnima na predstavljanjima.

Građanska Inicijativa Ivo Pilar

Više o knjizi možete saznati ovdje:

http://juznoslavensko-pitanje.hr/

 

facebook komentari

Nastavi čitati