Pratite nas

Naši u svijetu

˝Želimo biti vidljivi i nazočni u donošenju odluka koje se tiču nacionalnih pitanja i interesa naše Domovine˝

Objavljeno

na

Intervju s dugogodišnjim članom Hrvatskog svjetskog kongresa, te aktualnim predsjednikom Vinkom Sabljom koji govori o prošlosti, sadašnjosti, ali i budućnosti djelovanja HSK-a. HSK je planetarna organizacija koja je bitna kako za njezine članove u izvandomovinstvu, tako i za hrvatsku naciju u cjelini. Nešto o samome sebi, svome životu i uključenosti u HSK-a, gospodin Sabljo ispričao je u sljedećim pitanjima…

Gospodine Sabljo, s obzirom da ste već godinama u djelovanju Hrvatskog svjetskog kongresa, a ujedno i aktualni predsjednik, možete li u kratkim crtama predstaviti sebe, svoju obitelj te svoj život u izvandomovinstvu?

Kako sam odgojen u domoljubnom i kršćanskom duhu u meni je, već kao u djetetu, rastao otpor prema komunizmu i Jugoslaviji. Kao srednjoškolac u BiH doživio sam puno neugodnosti zbog svoje hrvatske pripadnosti, zbog čega sam i dobio želju za napuštanjem nametnutog bratstva i jedinstva, srpskohrvatskoga jezika i sličnih stvari. Tako sam sredinom 1973. godine odlučio otići u Švicarsku. Moja supruga Finkinja i ja, upoznali smo se u Švicarskoj te smo od 1975. godine postali nerazdvojni. Osnovali smo obitelj, u kojoj pored kćeri i tri sina imamo još i trinaestero unučadi. Mi uživamo u mirovini, a djeca u radu za egzistenciju koji im, Bogu hvala, ide jako dobro. Upravo radimo na tome da naša unučad pored švicarskog i finskog dobiju i hrvatsko državljanstvo. Djeca su nam odrasla trojezično, tako da se u našoj obitelji komunicira na hrvatskom, finskom i njemačkom jeziku.

Kako biste ukratko mogli opisati početke HSK-a?

HSK osnovan je 1993. godine s glavnim ciljem povezivanja svih Hrvata i Hrvatica, njihovih organizacija i udruga diljem svijeta. Iako postojimo već punih 25 godina, nas se, promjenom vlasti, naročito 2001. godine počelo marginalizirati. Nije u pitanju samo Hrvatski svjetski kongres, već cijelo izvandomovinstvo. Takav odbacujući trend osjetili smo kod vladajućih struktura, ali i medija, kao i kod bivših predsjednika Republike Hrvatske, Mesića i Josipovića. HSK je tijekom godina napravio puno, kako na športskom planu tako i na humanitarnom, društvenom, ali i na gospodarskom. Svoje godišnje skupštine redovno održava u Hrvatskoj, skoro uvijek u Zagrebu. Na njima su nazočni izaslanici sa svih kontinenata, iz više od 35 zemalja. Od samih početaka HSK je nastojao ojačati veze Hrvata u svijetu s Hrvatskom, kao središnjom stvaralačkom snagom, i ojačati solidarnost među hrvatskim zajednicama u svijetu.

Bitan događaj za HSK u 2018. godini bilo je otvaranje Ureda u gradu Zagrebu. Koji je pravi značaj njegova otvorenja?

Tako je, to je bio bitan događaj koji se odvio u nazočnosti velikog broja uglednika iz Hrvatske, BiH te hrvatskih iseljenika koji su doputovali iz različitih dijelova svijeta. Ured je otvoren na adresi fra Grge Martića 14c, u samom centru grada Zagreba čime se želi istaknuti da je on novo središte i mjesto susreta i okupljanja Hrvata iz domovine i svijeta. Drago nam je što je otvoren upravo na toj adresi jer ona nosi ime najplodnijeg hrvatskog književnika 19. stoljeća, koji se zalagao za sjedinjenje BiH s Hrvatskom što se ističe i njegovim citatom ˝Teško domu bez ljubavi bratske, k’o i Bosni bez zemlje Hrvatske!˝. Otvorenje Ureda definitivno je i simbol zaokreta u radu HSK-a.

Kakvi su daljnji planovi HSK-a? Što se želi postići u budućnosti? Što treba popraviti, na što se fokusirati kako bi se ostvarilo što bolje djelovanje?

Mi se domovini želimo nametnuti, želimo da domovina iskoristi potencijal koji posjedujemo. Postojimo kao planetarna organizacija već 25 godina, radimo volonterski, a to polako iscrpljuje. Imamo svoj arhiv, izdavačku djelatnost, humanitarni, gospodarski, kulturno- športski i društveno-politički odbor. Smatram da će se kroz novootvoreni ured lakše raditi, te da će i država polako shvatiti da smo jedno, da smo snažna i velika organizacija. Cilj nam je barem u nekim dijelovima profesionalizirati našu djelatnost. Recimo, Izrael je svoj Židovski svjetski kongres institucionalizirao, a nešto slično i mi očekujemo od naše države. Ono što svakako treba popraviti jest nazočnost u javnom, društvenom i političkom životu naše zemlje. Želimo biti vidljivi i nazočni u donošenju odluka koje se tiču nacionalnih pitanja i interesa naše domovine.

Budući da smo u razdoblju trajanja Svjetskoga prvenstva kao hrvatski narod živjeli u pravoj slozi i zajedništvu, vjerujete li da takvo ujedinjenje Hrvata može stvari za Republiku Hrvatsku okrenuti na bolje?

Kako sam po prirodi optimist uvijek vjerujem u bolje dane. Na žalost, kako je i sam Dalić rekao, pjesma o ljubavi prema domovini iritira pet posto ljudi, međutim sa čvrstim stavom je izrazio i da mu takvi ljudi neće odlučivati o tome koje će pjesme njegovi Vatreni slušati. Ono što možemo s time povezati jest gola istina da nam takva manjina u državi i odlučuje o puno toga. Takvoj skupini ljudi, koja ima ogroman politički utjecaj, Hrvatska nije na prvome mjestu, jer oni su ti koji ju u prošlosti nisu ni htjeli te danas čine sve da i mi koji ju volimo počnemo u nju sumnjati. No, sada su se takvi glasovi malo pritajili, a ja zbog toga živim u nadi da će ostati u tišini i bez snage. U tom slučaju, i politika bi polučila veliki uspjeh.

Pripremila: Ana Martinić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Hrvati u Srbiji obilježili obljetnicu rođenja bana Jelačića, vlada najavila nastavak potpore

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska zajednica u Srbiji obilježila je svečanim programom u Novome Sadu i Petrovaradinu dan rođenja bana Josipa Jelačića, a predsjednik vojvođanske vlade Igor Mirović tom je prilikom istaknuo veliki značaj koji hrvatska manjina ima za vojvođansko društvo te je najavio veću financijsku potporu njezinim aktivnostima, prenijeli su u srijedu regionalni i hrvatski mediji u Vojvodini.

“U širokom nacionalnom, konfesionalnom i kulturnom spektru, koji nazivamo skladom vojvođanskih različitosti, hrvatska nacionalna manjina je izuzetno važna nijansa. I to nije samo politička fraza, već iskreno i trajno opredjeljenje pokrajinske vlade i izraz demokratičnosti društva u kojem živimo”, rekao je Mirović na svečanosti održanoj u utorak navečer, prenosi agencija Beta.

Dodao je da pokrajinska vlada, kroz svoje mehanizme, pruža značajnu potporu očuvanju i razvoju identiteta hrvatske manjine u cjelini.

“Pokrajinska vlada izdvaja značajna sredstva za funkcioniranje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, kao i za kulturno stvaralaštvo i izdavaštvo na hrvatskom jeziku i s tim ćemo nastaviti i u budućnosti, u značajnije većem obujmu”, istaknuo Mirović i dodao da su povećana i godišnja izdvajanja za tjednik na hrvatskom jeziku “Hrvatska riječ”.

Podsjetio je da je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu otvoren Lektorat za hrvatski jezik i istaknuo zadovoljstvo radovima na obnovi rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu, koja će biti ustupljena Hrvatskom nacionalnom vijeću, za što je Srbija izdvojila više od pola milijuna eura.

“Položaj pripadnika hrvatske manjine u Srbiji, odnosno srpske manjine u Hrvatskoj od ključnog je značaja i zato je važno da radimo više na onom što nas spaja i da tražimo nove putove suradnje”, rekao je Mirović.

Proslava obljetnice rođenja hrvatskog bana, koju Hrvati u Srbiji slave kao jedan od svoja četiri nacionalna blagdana, počela je misom u njegovoj krsnoj župi Svetoga Jurja u Petrovaradinu.

Svečanost je nastavljena u Sportskom i poslovnom centru “Vojvodina” (Spens) u Novom Sadu, i njoj su uz čelnika vojvođanske vlade prisustvovali hrvatski veleposlanik u Srbiji Gordan Bakota, predstavnici Grada Novoga Sada i Zagreba, te predsjednik Hrvatskog nacionalnog veća u Srbiji Slaven Bačić.

Dolazak na proslavu Dana hrvatske zajednice predsjednika pokrajinske vlade pozdravio je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.

„Takve poruke naravno da hrabre pripadnike hrvatske zajednice, jer s najviših instanci pokrajinskih vlasti čuli smo kako će se nastaviti programi podrške našim inicijativama. Dodatno smo zadovoljni jer su njegove riječi na izravnom tragu javno iznijetih obećanja Hrvatima u Srbiji predsjednika Aleksandra Vučića“, izjavio je Žigmanov.

Pokrajinsku vladu, kao i upravu Grada Novoga Sada, od sredine 2016. vodi Srpska napredna stranka (SNS) Aleksandra Vučića, u koaliciji sa Savezom vojvođanskih Mađara i Socijalističkom partijom Srbije.

(Hina)

 

16. listopada 1990. – Povratak bana Jelačića na Trg

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Udruge u Austriji tražit će zabranu koncerta Dine Merlina

Objavljeno

na

Objavio

Amar Češljar

Nakon što je Saša Češljar, bubnjar Dine Merlina, zgrozio javnost komentarom na Facebooku da treba tenk poslati na više tisuća ljudi u Mostaru koji su mirno prosvjedovali protiv izbora Željka Komšića za predstavnika hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH, nekoliko nevladinih udruga u Austriji, kako doznaje kroativ.at, zatražit će zabranu koncerta Dine Merlina planiranog za kraj studenoga.

Prema riječima predstavnika tih udruga, nedopustivo je da čovjek koji otvoreno poziva na slanje tenkova i ubijanje ljudi, nastupi u demokratskoj i pravnoj državi kakva je Austrija.

Oni najavljuju kako će iskoristiti sva pravna sredstva da spriječe nastup čovjeka koji zagovara ubijanje nevinih ljudi koji su iskoristili svoje demokratsko pravo da prosvjeduju.

Ma tenk poslat i opleti. Ovo je ba ludilo. Nema tu glave za razgovore“, napisao je Češljar, komentirajući tekst portala Klix.ba pod naslovom “Protesti u Mostaru: Okupljeni poručili da Komšić nije njihov predsjednik”.

Na mirnim i dostojanstvenim prosvjedima održanim u četvrtak u Mostaru, u organizaciji Hrvatske mladosti, građani su prosvjedovali nezadovoljni činjenicom da je za hrvatskog člana Predsjedništva izabran Željko Komšić, koji je izabran bošnjačkim glasovima. Deset tisuća građana mirno je i dostojanstveno, pod sloganom “RIP Democracy”, prošetalo Mostarom i iskazalo nezadovoljstvo činjenicom da je hrvatski član Predsjedništva izabran bošnjačkim glasovima, čime su direktno narušena prava Hrvata da biraju svog predstavnika.

Saša Češljar je jedan od najpoznatiji bosanskohercegovačkih bubnjara, a s Dinom Merlinom surađuje više od 15 godina.

kroativ.at

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari