Pratite nas

Naši u svijetu

˝Želimo biti vidljivi i nazočni u donošenju odluka koje se tiču nacionalnih pitanja i interesa naše Domovine˝

Objavljeno

na

Intervju s dugogodišnjim članom Hrvatskog svjetskog kongresa, te aktualnim predsjednikom Vinkom Sabljom koji govori o prošlosti, sadašnjosti, ali i budućnosti djelovanja HSK-a. HSK je planetarna organizacija koja je bitna kako za njezine članove u izvandomovinstvu, tako i za hrvatsku naciju u cjelini. Nešto o samome sebi, svome životu i uključenosti u HSK-a, gospodin Sabljo ispričao je u sljedećim pitanjima…

Gospodine Sabljo, s obzirom da ste već godinama u djelovanju Hrvatskog svjetskog kongresa, a ujedno i aktualni predsjednik, možete li u kratkim crtama predstaviti sebe, svoju obitelj te svoj život u izvandomovinstvu?

Kako sam odgojen u domoljubnom i kršćanskom duhu u meni je, već kao u djetetu, rastao otpor prema komunizmu i Jugoslaviji. Kao srednjoškolac u BiH doživio sam puno neugodnosti zbog svoje hrvatske pripadnosti, zbog čega sam i dobio želju za napuštanjem nametnutog bratstva i jedinstva, srpskohrvatskoga jezika i sličnih stvari. Tako sam sredinom 1973. godine odlučio otići u Švicarsku. Moja supruga Finkinja i ja, upoznali smo se u Švicarskoj te smo od 1975. godine postali nerazdvojni. Osnovali smo obitelj, u kojoj pored kćeri i tri sina imamo još i trinaestero unučadi. Mi uživamo u mirovini, a djeca u radu za egzistenciju koji im, Bogu hvala, ide jako dobro. Upravo radimo na tome da naša unučad pored švicarskog i finskog dobiju i hrvatsko državljanstvo. Djeca su nam odrasla trojezično, tako da se u našoj obitelji komunicira na hrvatskom, finskom i njemačkom jeziku.

Kako biste ukratko mogli opisati početke HSK-a?

HSK osnovan je 1993. godine s glavnim ciljem povezivanja svih Hrvata i Hrvatica, njihovih organizacija i udruga diljem svijeta. Iako postojimo već punih 25 godina, nas se, promjenom vlasti, naročito 2001. godine počelo marginalizirati. Nije u pitanju samo Hrvatski svjetski kongres, već cijelo izvandomovinstvo. Takav odbacujući trend osjetili smo kod vladajućih struktura, ali i medija, kao i kod bivših predsjednika Republike Hrvatske, Mesića i Josipovića. HSK je tijekom godina napravio puno, kako na športskom planu tako i na humanitarnom, društvenom, ali i na gospodarskom. Svoje godišnje skupštine redovno održava u Hrvatskoj, skoro uvijek u Zagrebu. Na njima su nazočni izaslanici sa svih kontinenata, iz više od 35 zemalja. Od samih početaka HSK je nastojao ojačati veze Hrvata u svijetu s Hrvatskom, kao središnjom stvaralačkom snagom, i ojačati solidarnost među hrvatskim zajednicama u svijetu.

Bitan događaj za HSK u 2018. godini bilo je otvaranje Ureda u gradu Zagrebu. Koji je pravi značaj njegova otvorenja?

Tako je, to je bio bitan događaj koji se odvio u nazočnosti velikog broja uglednika iz Hrvatske, BiH te hrvatskih iseljenika koji su doputovali iz različitih dijelova svijeta. Ured je otvoren na adresi fra Grge Martića 14c, u samom centru grada Zagreba čime se želi istaknuti da je on novo središte i mjesto susreta i okupljanja Hrvata iz domovine i svijeta. Drago nam je što je otvoren upravo na toj adresi jer ona nosi ime najplodnijeg hrvatskog književnika 19. stoljeća, koji se zalagao za sjedinjenje BiH s Hrvatskom što se ističe i njegovim citatom ˝Teško domu bez ljubavi bratske, k’o i Bosni bez zemlje Hrvatske!˝. Otvorenje Ureda definitivno je i simbol zaokreta u radu HSK-a.

Kakvi su daljnji planovi HSK-a? Što se želi postići u budućnosti? Što treba popraviti, na što se fokusirati kako bi se ostvarilo što bolje djelovanje?

Mi se domovini želimo nametnuti, želimo da domovina iskoristi potencijal koji posjedujemo. Postojimo kao planetarna organizacija već 25 godina, radimo volonterski, a to polako iscrpljuje. Imamo svoj arhiv, izdavačku djelatnost, humanitarni, gospodarski, kulturno- športski i društveno-politički odbor. Smatram da će se kroz novootvoreni ured lakše raditi, te da će i država polako shvatiti da smo jedno, da smo snažna i velika organizacija. Cilj nam je barem u nekim dijelovima profesionalizirati našu djelatnost. Recimo, Izrael je svoj Židovski svjetski kongres institucionalizirao, a nešto slično i mi očekujemo od naše države. Ono što svakako treba popraviti jest nazočnost u javnom, društvenom i političkom životu naše zemlje. Želimo biti vidljivi i nazočni u donošenju odluka koje se tiču nacionalnih pitanja i interesa naše domovine.

Budući da smo u razdoblju trajanja Svjetskoga prvenstva kao hrvatski narod živjeli u pravoj slozi i zajedništvu, vjerujete li da takvo ujedinjenje Hrvata može stvari za Republiku Hrvatsku okrenuti na bolje?

Kako sam po prirodi optimist uvijek vjerujem u bolje dane. Na žalost, kako je i sam Dalić rekao, pjesma o ljubavi prema domovini iritira pet posto ljudi, međutim sa čvrstim stavom je izrazio i da mu takvi ljudi neće odlučivati o tome koje će pjesme njegovi Vatreni slušati. Ono što možemo s time povezati jest gola istina da nam takva manjina u državi i odlučuje o puno toga. Takvoj skupini ljudi, koja ima ogroman politički utjecaj, Hrvatska nije na prvome mjestu, jer oni su ti koji ju u prošlosti nisu ni htjeli te danas čine sve da i mi koji ju volimo počnemo u nju sumnjati. No, sada su se takvi glasovi malo pritajili, a ja zbog toga živim u nadi da će ostati u tišini i bez snage. U tom slučaju, i politika bi polučila veliki uspjeh.

Pripremila: Ana Martinić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Kolinda Grabar-Kitarović u Berlinu otvorila Njemačko-hrvatski gospodarski forum

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica u Berlinu s hrvatskim veleposlanikom Gordanom Grlić Radman (desno) i Mariom Šuškom predsjednikom Hrvatskoga gospodarskog saveza u Njemačkoj (lijevo)/Foto: Fenix-magazin.de

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović otvorila je u utorak u Berlinu Njemačko-hrvatski gospodarski forum, a tom prilikom je još jednom njemačke poduzetnike pozvala na pojačane investicije u Hrvatsku.

„Gospodarski odnosi Njemačke i Hrvatske su dobri, no postoji mnogo prostora za njihovo poboljšanje. To se posebice odnosi na hrvatski izvoz na njemačko tržište“, rekla je hrvatska predsjednica otvarajući Njemačko-hrvatski gospodarski forum u organizaciji njemačke Udruge manjih i srednjih poduzetnika te Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Osim povećanja izvoza, Grabar-Kitarović je istaknula i mogućnost povećanja direktnih njemačkih investicija za što, kako je rekla, Hrvatska u posljednje vrijeme pojačano stvara uvjete.

„Samo u ovoj godini mi ćemo ukinuti ili pojednostaviti nekoliko stotina administrativnih procedura i obveza što će poduzetnicima uštedjeti mnogo novca i omogućiti bolje poslovanje“, rekla je Grabar-Kitarović.

Ona je naglasila kako su još ostale mnoge reforme posebice u području javne uprave i pravosuđa.

„Ja ohrabrujem i potičem svoju vladu da otkloni preostale prepreke kako bi se manjim i srednjim poduzetnicima pomoglo pri ostvarivanju svojih ideja i osnivanju poduzeća“, rekla je hrvatska predsjednica.

Predsjednik njemačke Udruge manjih i srednjih poduzetnika Mario Ohoven je ukazao na nedovoljnu zastupljenost njemačkog manjeg i srednjeg sektora u Hrvatskoj.

„Mi činimo 99 posto svih poduzeća u Njemačkoj, a u Hrvatskoj nas gotovo i nema. Tu se nešto mora promijeniti“, rekao je Ohoven i dodao kako se nada da će sudjelovanje hrvatske predsjednice u gospodarskim aktivnostima poput današnjeg foruma, doprinijeti povećanju svijesti o važnosti srednjeg i manjeg poduzetničkog sektora.

„Moja udruga će uvijek biti otvorena za hrvatske poduzetnike i pomoći će u stvaranju kontakata i pripremanju terena za poslovne projekte“, rekao je Ohoven.

Predsjednik HGK-a Luka Burilović ukazao je na potrebu produbljivanja gospodarskih odnosa, posebice u sektoru trgovine i prehrambene industrije.

„Mi moramo učiniti korake koji bi hrvatskoj prehrambenoj industriji, koja uživa ugled i u inozemstvu, omogućili distribuciju i u njemačkim lancima maloprodaje“, rekao je Burilović na početku foruma.

Jedna od glavnih tema Njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma je i digitalizacija i mogućnosti koje tzv. „Industrija 4.0“ pruža manjim i srednjim poduzetnicima.

Hrvatska predsjednica boravak u Berlinu je nastavila susretom s parlamentarnom grupom Sjeverni Jadran i predsjednikom Bundestaga Wolfgangom Schaeubleom, a navečer bi se trebala susresti i s predstavnicima hrvatskih iseljenika u Njemačkoj.

(Hina)

 

Predsjednica: Moramo se mijenjati, moramo usvajati navike iz razvijenih država

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Hrvatske zastave: Pogledi djeteta iz ‘hrvatske dijaspore’

Objavljeno

na

Objavio

foto: Ivan Grbešić, privatni arhiv

Nedavno su ponovno započele rasprave o hrvatskim zastavama. Kao dijete iz “hrvatske dijaspore”, “povijesna hrvatska zastava” ima posebno značaj / značenje…

Odrastajući u hrvatskim zajednicama diljem Kanade, povijesna hrvatska zastava općenito je stajala pokraj oltara naših hrvatskih katoličkih crkava i na pozornicama naših hrvatskih dvorana, a visjela je u hrvatskim sportskim centrima i parkovima. Bila je to zastava pod kojom sam prvi put izveo hrvatski folklor i grb koji sam nosio na prsima kad sam zabio prvi gol u nogometu, piše Ivan Grbešić.

Bila je to zastava koja je visjela ispred naših gradskih skupština u Kanadi dok smo slavili našu hrvatsku baštinu i prosvjedovali protiv komunizma u Jugoslaviji. Bila je to zastava kojom smo mahali kada smo tražili pravo na samoopredjeljenje i hrvatsku domovinu neovisnu od Jugoslavije, a potom i marširajući i protestirajući protiv agresije srpske i jugoslavenske narodne armije i rata koji je se u ranim devedesetima vodio protiv Hrvatske.

To je bila povijesna hrvatska zastava koja se radosno mahala ulicama diljem Hrvatske nakon prvih višestranačkih izbora održanih u svibnju 1990. Povijesni hrvatski grb (prvo bijelo polje) zamijenio je komunističku crvenu zvijezdu na zastavi “Socijalističke Republike Hrvatska “koja je vijorila ispred Hrvatskog sabora u srpnju 1990. godine. Bila je to i zastava koja je ispunjavala polja Norvala kada su desetke tisuća Hrvata dočekali dr. Franju Tuđmana u Kanadi u rujnu 1990. godine.

Povijesna hrvatska zastava i grb predstavlja (a) Hrvate iz cijelog svijeta (uključujući one iz današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine) koji su sanjali o neovisnoj, demokratskoj i suverenoj Hrvatskoj i (b) njihovu borbu za taj san.

Moj prvi nastup gdje sam svirao tamburicu i plesao kolo u Hrvatskom centru u Sudbury (Kanada)

Hrvatska vlada usvojila je sadašnju državnu zastavu i grb Republike Hrvatske u prosincu 1990. godine. Osim što je zadržala tradicionalni šahovnicu (s crvenim poljem), dodata je kruna koja predstavlja pet hrvatskih povijesnih regija – Hrvatska, Dubrovnik, Dalmacija, Istra i Slavonija.

Dok se novi grb (a posebno “kruna”) u početku susreo s mješovitim osjećajima (uključujući i onih rođeni izvan granica Republike Hrvatske koji su se osjećali isključenim kao ravnopravni članovi hrvatske obitelji), Hrvati diljem svijeta su se radovali nakon priznanja neovisne Hrvatske, a Hrvati u RH i izvan nje s ponosom ističu lijepu hrvatsku himnu, grb i zastavu kao simbole hrvatske državnosti i vezu između nove države i njezinog naroda.

Hrvatska katolička župa u Norvalu (Kanada) ponosno ističe državne zastave Kanade i Republike Hrvatske, povijesnu hrvatsku zastavu i zastavu Vatikana

Bez obzira na osjećaj nejednakosti koju osjećaju mnogi članovi hrvatske obitelji koji žive u inozemstvu, što je dodatno pogoršano tijekom godina – posebice jer se odnosi na prepreke koje se nameću Hrvatima koji žive u inozemstvu u dobivanju hrvatskog državljanstva i ostvarivanju prava glasovanja – imaju i nastavljaju pokazivati ​​poštovanje koje se očekuje prema državnoj zastavi i grbu Republike Hrvatske.

Iako bi bilo najbolje (iz perspektive jedinstva) imati jednu hrvatsku zastavu i grb koji bi predstavljali hrvatsku državu i hrvatski narod gdje god se nalazili, to nije naša trenutna stvarnost, a Hrvatska i hrvatski narod imaju važnija pitanja za riješavati. Uvođenje promjena u zakonu o hrvatskom državljanstvu (koje se trenutno nalazi pred Hrvatskim saborom) i hrvatskom izbornom zakonu (kako bi se omogućilo glasovanje poštom ili elektroničkim glasovanjem) svakako bi bili važni koraci prema jedinstvu, kao i rasvjetljavanje prošlosti i zločina koje je počinio komunistički režim – čak i više od jedne jedinstvene hrvatske zastave i grba.

U našim hrvatskim zajednicama u Kanadi povijesna hrvatska zastava često stoji uz zastavu Republike Hrvatske jer su oboje legitimni simboli hrvatskog naroda.

Napomena: zbog jasnoće i izbjegavanja manipulacija i dezinformacija, upotreba povijesne hrvatske zastave i grba nema nikakve veze sa zastavom i simbolima koje je ustaški režim koristio tijekom Drugog svjetskog rata, uključujući i slovo “U” u gorenjem lijevom kutu od njegove zastave i slovo “U” iznad i oko šahovnice. Austrijsko Federalno ministarstvo unutarnjih poslova nedavno je proširilo popis zabranjenih političkih simbola na dva ustaška simbola – a ne na povijesne hrvatske simbole na koje je nekoliko medija u Hrvatskoj pogrešno upućivalo.

Ivan Grbešić/Kanada

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari