Pratite nas

Povijesnice

01. studenog 1992. – Osnovana 9. gardijska brigada ‘Vukovi’

Objavljeno

na

Na današnji dan 1992. godine ustrojena je 9. gardijska brigada “Vukovi“, a za prvog zapovjednika imenovan je pukovnik Mirko Norac.

9. gardijska brigada “Vukovi” stvorena je iz postrojbi koje su tijekom 1991.-1992. godine obranile Liku i zaustavile neprijateljsko nadiranje prema “kralježnici Hrvatske”. Bile su to 118. i 133. brigada HV-a, a dio gardista došao je iz ostalih krajeva Hrvatske. Brigada je službeno zaživjela 1. studenog 1992. godine kao 6. gardijska brigada. Prvi zapovjednik bio je general – bojnik Mirko Norac.

Nedugo po osnutku, brigadu već u siječnju 1993. god. očekuju prve veće zadaće u akciji Operacija Maslenica gdje ovladava pravcem Rovanjska – Jasenice – Tulove grede. Bez gubitaka, u rekordnom vremenu, ovaj pravac je zapravo pokazatelj da je protivnik za takmaca dobio respektabilnu vojnu silu u svim njenim segmentima. Za odličan rad tijekom akcije general zbora Janko Bobetko je zasebno pohvalio oklopnu bojnu 6. gbr. Po povratku brigadu čekaju dnevni okršaji s četnicima duž cijele bojišnice od Gospića do Otočca. Unatoč stalnom angažiranju na crti bojišnice, od skupine dragovoljaca 9. gbr. srastava u modernu postrojbu osposobljenu za izvršavanje najsloženijih zadaća.

To se ubrzo i pokazalo u operaciji Medački džep, 9. rujna 1993. god. kada je konačno otklonjena izravna opasnost za opstanak Gospića i okolnih mjesta, što je i bio krajnji cilj četnika od prvih ratnih dana. Povijest je zapisala da Divoselo, Čitluk i okolna mjesta nikada nisu priznavali hrvatsku državu i vlast, te su uvijek važila kao svojevrsni simboli srpstva u srcu Hrvatske.

U svega nekoliko sati skršen je otpor četnika u području koje je obuhvaćalo potez od Divosela, paralelno s Velebitom do visine mjesta Medak, što je iznosilo cca 7 km dubine. U ovoj akciji sudjelovali su svi dijelovi 133. brigade te specijalne postrojbe MUP-a Hrvatske, dok je glavni nositelj udara bila 9. gbr.

Akcija “Oluja” svakako je kruna rada 9. gardijske brigade. Prvog dana akcije 4. kolovoza 1995. godine snage su naišle na iznimno jak otpor četnika, ali se uspijeva izbiti na komunikaciju Lički Osik – Bunić. Dijelovi 9. gbr. ulaze u Bunić i desnim pravcem u Svračkovo selo 6. kolovoza. Toga dana sasvim je oslobođeno Krbavsko polje: Bunić – Krbava – Svračkovo Selo – Podlapača.

Dana 7. kolovoza 9. gbr. oslobađa Udbinu, nastavlja u smjeru Donjeg Lapca u koji ulazi, te se sjedinjuje sa 118. domobranskom pukovnijom oko 17.00 sati, te izbija na državnu granicu prema BiH. Složen pravac u akciji “Oluja” imao je dio postrojbe koji je nakon ovladavanja neprijateljskih položaja na Velebitu dana 7. kolovoza izmješten na područje Gračaca. Nakon toga postrojba napreduje prema Srbu, te ovladava kanjonom rijeke Une uz suradnju s postrojbama 4. i 7. gbr. HV. Nakon akcije “Oluja” postrojbe 9. gbr. vrše smjene na južnom bojištu.

Nakon uspješnog završetka akcije “Oluja” 9. gardijska brigada sudjeluje na učvršćenju državne granice sa susjednom BiH, a također je i dijelom bila angažirana na dubrovačkom području koncem 1995. godine i po potrebi 1996. i 1997. godine, da bi svojim prisustvom na navedenom području smekšala aspiracije Crne Gore i SRJ za poluotok Prevlaku.

Deveta gardijska brigada pretrpjela je i ljudske gubitke. 160 pripadnika postrojbe je ranjeno, a 56 je položilo živote za slobodu Hrvatske. 9. gbr. skrbi o njihovim obiteljima i dostojanstvo obilježava godišnjice pogibija svojim pripadnika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 2012. – Oslobođeni hrvatski heroji Gotovina i Markač

Objavljeno

na

Objavio

Dana 16.11. 2012. u 09:33 sudac Haškog suda Theodor Meron izgovorio je povijesne riječi: “Izričem oslobađajuću presudu Anti Gotovini i Mladenu Markaču te naređujem da se obojica odmah puste na slobodu”.

Pravomoćnom presudom Međunarodnog Kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) utvrđeno je da dvojica hrvatskih generala Ante Gotovina i Mladen Markač nisu bili članovi nikakvog udruženog zločinačkog pothvata i da nisu krivi za topničke napade na civilne ciljeve tijekom oslobodilačke akcije Oluja, a što je bio temelj prve nepravedne presude ICTY-a.

Val neopisive radosti i ushita zahvatio je cijeli hrvatski narod od Konavala do Vukovara, suze radosnice bile su na licima svih domoljuba i hrvatskih ljudi.

Emocije se nisu mogle obuzdati jer je pravda donešena: hrvatski ratni generali i heroji Domovinskog rata nevini su ljudi, a Hrvatska je slobodna zemlja bez ljage na oslobodilačkom ratu.

Iako su mnoge međunarodne i domaće strukture, pa i pojedini domaći mediji, trudili dokazati krivnju dvojice generala, te time i Hrvatske vojske i hrvatskog naroda – pravda je pobijedila!

Povijesnom presudom skinuta je bilo kakva mogućnost ucjene prošlošću i političkog pozicioniranja na patnji hrvatskog naroda što su mnogi domaći i strani krugovi itekako priželjkivali nadajući se zatvoru za hrvatske junake.

Srbija je bila šokirana, a na licima nekih poznatih ljudi sa domaće političke scene nije se mogla sakriti razočaranost odlukom.

Na drugoj strani, tisuće Hrvata pohrlili su na trgove proslaviti ovu radosnu vijest, a crkve su bile ispunjenje vjernicima i molitvama zahvalnosti Bogu na uslišanju dugogodišnjih molitava za svoje generale.

Generali, heroji, naši osloboditelji, konačno su odahnuli čista obraza, a hrvatski narod je sa nadom krenuo u svjetliju budućnost!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

15. studenoga 1991. Kostrići (Banovina) – Srpske paravojne postrojbe ubile su sve stanovnike tog malenog mjesta

Objavljeno

na

Objavio

Stravični zločin dogodio se samo tri dana prije pada Vukovara, a danas se to smatra jednim od najgorih ratnih zločina Domovinskog rata.

Na današnji dan 15. studenog 1991. pripadnici paravojnih srpskih milicija Kaline sa Banovine ubili su sve preostale stanovnike Hrvate u zaseoka Kostrići pored Hrvatske Kostajnice. Najmlađe žrtve bila su mala djeca od 2 i 4 godine, a najstariji starac od 93 godine. Ukupno je ubijeno 16 staraca i djece. U selu nije ostao nitko živ.

Ista srpska postrojba počinila je i veliki pokolj Hrvata u Baćinu koji su tamo dovedeni iz Hrvatske Dubice.
O ovom strašnom događaju hrvatska javnost i danas malo zna.

Ratni zločin u Kostrićima počinili pripadnici Jedinice za posebne namjene MUP-a tzv. “SAO Krajine“ pod nazivom “Kaline” iz Komogovine s područja Dvora, kojom je zapovijedao ratni zločinac Stevan Borojević.

Ušli su u selo i pobili svih šesnaest stanovnika, dragocjenosti otuđili, a selo zapalili. Prema iskazu Stevana Borojevića Ćuka, on je zajedno s „jednim borcem Medićem i jednim dobrovoljcem srbijancem“, dobio naredbu o „čišćenju“ sela Kostrića.

Navodi da su u selu već naišli na srpske borce, od kojih mu je jedan rekao da u jednoj kući postoji jedna mlađa žena s dvoje djece i dvije starije osobe, nakon čega su se skupili kod te kuće, a ulaskom u kuću je vidio da čitava obitelj uplašena sjedi na krevetu, dok se mlađa žena tresla i plakala uz dvoje djece od 2 i 4 godine. Navodi da je tek sutradan saznao da je cijela obitelj pobijena.

Suprug ubijene žene i otac pobijenih dječaka koji je tog dana izbivao iz sela, u posve “mrtvom” selu, pronašao je i svoju obitelj, pa pojurio sve prijaviti. Tada su ubili i njega.

Stravično, gotovo kao i sam ovaj pokolj, je i to da se Kostrići prešućuju. Svjesni svoje sramote o nepokretanju postupka unatoč činjenici da su i sami Srbi ovaj zločin osudili, hrvatske vlasti ne vole izgovarati ime najtužnijeg sela u Hrvatskoj. Kako ih ne bi zaboravili, evo popisa žrtava:

1. Bašić Mije Petar, rođen 1898. godine
2. Bašić Franje Marija, rođena 1907. godine
3. Bašić Vilka Petar, rođen 1940. godine
4. Bašić Franje Jelka, rođena 1938. Godine
5. Bunjevac Mate Kata, rođena 1905. godine
6. Jurić Josipa Milka, rođena 1929. godine
7. Jurić Antuna Zlatko, rođen 1956. godine
8. Jurić Jure Vera, rođena 1959. godine
9. Jurić Zlatka Dario, rođen 1987. godine (dijete)
10. Jurić Zlatka Tomislav, rođen 1989. godine (dijete)
11. Jurić Josipa Marija, rođena 1930. godine
12. Kostrić Petra Marija, rođena 1924. godine
13. Kozić Mate Jure, rođen 1939. godine
14. Kozić Ive Anka rođena, 1942. godine
15. Krizman Filipa Ferdinand, rođen 1925. godine
16. Krizman Petra Marija, rođena 1928. godine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari