Pratite nas

Politika

08.09.1995.g., započela je operacija MAESTRAL

Objavljeno

na

Nakon vojno – redarstvene operacije OLUJA, u ljeto 1995., a na osnovu postignutog dogovora o vojnoj suradnji između HV-a i ABiH, te dvije vojske započele su planiranje i izvođenje vojnih operacija na širem prostoru Bosne i Hercegovine, a s ciljem potpunog slamanja neprijateljske vojske, odsnosno VRS-a.

Operacija MAESTRAL

08.09.1995. g., započela je operacija MAESTRAL, združena operacija dvaju vojski koja je za cilj imala ne dopustiti utvrđivanje protivnika na novo uspostavljenoj bojišnici. Potisnuti protivničke snage od Grahova, Glamoča i Kupresa. Osloboditi Šipovo, Jajce i Drvar. Uspostaviti novu bojišnicu, ispred Petrovca, Ključa i Mrkonjić Grada. Omogućiti napredovanje 5. K ABiH prema Sanskom Mostu i 7. K ABiH prema Kotor Varošu. 15.09.1995., operacija je završila s oslobođenim područjem ukupne površine 2 500 četvornih kilometara. Oslobođena su bila tri velika grada Šipovo, Jajce i Drvar.

Operacija Maestral je bila prva značajnija operacija združenih snaga HV-a, HVO-a i Armije BiH u zapadnoj BiH, u kojoj su zauzeti veći prostori zapadne Bosne uključujući gradove Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Ključ. Operacija Maestral zapravo se sastojala od dvije povezane ofenzive. Trajala je od 8. rujna do 15. rujna 1995.

Western_bosnia_frontsTemeljem Splitskog sporazuma Hrvatske i Federacije BiH od 22. srpnja 1995., nekoliko tjedana nakon operacije Oluja i nakon odbijenog protunapada Vojske Republike Srpske iz pravca Drvara, tijekom kojega su HV i HVO zauzele dodatne kvadratne kilometre u smjeru Drvara, težište djelovanja Hrvatske vojske ponovno je vraćeno u Bosnu i Hercegovinu.

Međunarodna zajednica nije pravila probleme jer je to bio najbolji način da se bosanskohercegovački Srbi prisile da bez traženja dodatnih uvjeta sjednu za pregovarački stol. Zajedno sa snagama Armije BiH, Hrvatske snage su počele planiranje oslobađanja i zauzimanja što većeg područja u jugozapadnoj Bosni. 4. i 7. gardijska brigada se pripremaju za nastavka napredovanja prema Banja Luci. Zamisao operacije bila je smjela i predviđala je prodore na dva operativna pravca od Bosanskog Grahova prema Drvaru i od Glamoča prema Jajcu.

Zbog ponavljanja masakra na sarajevskoj tržnici Markale, 28. kolovoza 1995., zračne snage NATO-a tijekom noći 30. kolovoza 1995. godine pokreću snažnu kampanju zračnih udara na bosanske Srbe pod nazivom Operacija Namjerna sila. Vojska bosanskih Srba biva snažno rastrojena. U tom olakotnom trenutku dok su oči svijeta bile uprte u nebo i dok su se brojale štete Srba oko Sarajeva, vojni stožeri ABiH, HV-a i HVO-a iskorištavaju trenutak nemoći VRS i pokreću združenu ofenzivu.

Na kraju operacije, neprijatelj je odbačen i počeo se utvrđivati na rijeci Sani kod Ključa, dok su južno od Mrkonjić grada i Bočca prema cestama za Banja Luku krenuli organizirati obranu. Na taj način je potpuno razbijen 2. korpus Vojske RS ( VRS ), (Drvar) te su sve ostale snage završile u 1. korpusu Vojske RS koji je branio šire područje oko Banja Luke.

Operacija Maestral počela je na današnji dan 8. rujna 1995. To je bila prva značajnija operacija združenih snaga HV-a, HVO-a i Armije BiH u zapadnoj BiH, u kojoj su zauzeti veći prostori zapadne Bosne uključujući gradove Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac i Donji Vakuf.
Trajala je od 8. rujna do 17. rujna 1995., a oslobođeno je oko 2500 četvornih kilometara teritorija.

Temeljem Splitskog sporazuma Hrvatske i Federacije BiH od 22. srpnja 1995. o zajedničkom vojnom djelovanju protiv srpske vojske, nekoliko tjedana nakon operacije Oluja i nakon odbijenog protunapada Vojske Republike Srpske iz pravca Drvara, tijekom kojega su HV i HVO zauzele dodatne kvadratne kilometre u smjeru Drvara, težište djelovanja Hrvatske vojske ponovno je vraćeno u Bosnu i Hercegovinu.

To je početak velikih oslobodilačkih akcija Maestral i Južni potez u listopadu 1995.

I. faza akcije

Na istočnom dijelu bojišnice nalazile su se postrojbe 4. i 7. gbr HV, 1. HGZ, 1., 2., i 3. gbr HVO, 60. gardijska diverzantska bojna, 22. diverzantski odred i specijalna policija MUP-a HR Herceg Bosne. Cilj je bio osloboditi planinska područja Vitorog, Jastrebnjak i Demirovac.

08.09. probijene su linije obrane te su 4. i 7. gbr HV i 1. HGZ oslobodili selo Pribelj.
09.09. 7. gbr HV oslobodila je Mlinište, prijevoj na cesti prema Šipovu, 4. gbr HV izbila je na Jastrebnjak, a 1. HGZ na planinu Vitorog.
10.09. 2. gbr HVO oslobodila je planinsko područje Demirovac, iznad Kupresa.

Time je prva faza akcije završena.

Rezime: trajala je ukupno 3 dana, a oslobođeno je područje 675 četvornih kilometara (širina 45 km, dubina oko 15 km).

II. faza akcije

mrkonjicU drugoj fazi akcije 11.09. 7. i 4. gbr HV izvučene su iz borbi s time da je jedna bojna 7. gbr HV ostala u Halapićima kod Glamoča za slučaj potrebe. Isto tako bojna 4. gbr HV ostala je u Kninu.

12.09. u područje djelovanja prema Šipovu došla je 81. gardijska bojna, 1. i 2. gbr HVO, specijalna policija MUP HR Herceg Bosne, 60. dgb i 22. do. Na tom dijelu neprijatelj je pružao žestoki otpor, djelovao je tenkovima tako da su u borbu uvedeni helikopteri za protuoklopnu borbu Mi-24. Ipak je akcija tekla prema planu, tako da su istog dana Šipovo oslobodile 1. gardijska brigada Hrvatskoga vijeća obrane i 60. gardijska diverzantska bojna te nastavile napad na sela Trnovo i Majdan. 1. hrvatski gardijski zdrug oslobodio je sela Čitluk i Gornje Volare, 2. gardijska brigada Hrvatskoga vijeća obrane, 22. diverzantski odred i specijalna policija MUP-a Hrvatske Republike Herceg Bosne oslobodili su sela Ljušu i Kasume a 3. gardijska brigada Hrvatskoga vijeća obrane ovladala je Gornjim Baraćima.
13.09. sve su snage usmjerene na Jajce koje je osvojeno pred kraj dana i utvrđena je nova linija bojišnice.
Rezime: oslobođen je prostor ukupno oko 524 četvornih kilometra (35 kilometara u širinu i 15 kilometara u dubinu). Istočno od Jajca u Pougarju djelovao je 7. korpus Armije BiH.
HV i HVO oslobodili Šipovo i Jajce, a Armija BiH Donji Vakuf.

III. faza akcije

14.09-17.09. Prenošenje težišta na smjer prema Drvaru i planinskom prijevoju Oštrelj. Na smjeru su bile grupirane postrojbe Zbornoga područja Split, snage Operativne grupe Zapad (112. i 113. brigada, 7., 15., 142. i 134. domobranska pukovnija) te snage Operativne grupe Jug (126. i 6. domobranska pukovnija, 141. brigada). Postrojbe su bile pojačane 2. bojnom 7. gardijske brigade, a na njihov smjer napada poslana su i znatna topničko-raketna pojačanja iz Šipova i Jajca. 14.09. neprijatelj je počeo napuštati liniju obrane izvrgnut pritisku HV, te je uzmicao preko Oštrelja prema Bosanskom Petrovcu. Istovremeno, 5. korpus Armije BiH iz Bihaća je napredovao prema Bosanskom Petrovcu, što je ubrzalo uzmicanje neprijatelja kako ne bi ostao u okruženju. Planina Klekovača na istoku bila je pod kontrolom 3. gbr HVO. Isti dan snage HV ušle su u Drvar i dospjele do Oštrelja gdje su se spojile s postrojbama 5. korpusa Armije BiH. Dana 15.09. završeno je uspostavljanje nove crte obrane i time je akcija “Maestral” završena. Neprijatelj se počeo utvrđivati na rijeci Sani kod Ključa, dok su južno od Mrkonjić grada i Bočca prema cestama za Banja Luku krenuli organizirati obranu. Na taj način je potpuno razbijen 2. korpus Vojske RS ( VRS ), (Drvar) te su sve ostale snage završile u 1. korpusu Vojske RS koji je branio šire područje oko Banja Luke.
Rezime: Oslobođeno 1350 četvornih kilometara. HV i HVO oslobodile Drvar, a Armija BiH Bosanski Petrovac

Strahovit poraz srpske vojke

Vojna ofenziva Maestral, koju je u listopadu nastavila akcija Južni potez, značila je kraj snova o Velikoj Srbiji. Strahovit poraz srpske vojske bio je takav da se međunarodna zajednica nije umiješala značio bi potpuni krah srpske vojske i bijeg prema Srbiji.
Još jednom se pokazalo da koliko-toliko ravnopravno naoružan i motiviran hrvatski vojnik predstavlja nepobjedivog protivnika.

Desetinama godina građen mit o ‘srpskom junaštvu’ i ‘nepobedivosti Srba’ moćna Hrvatska vojska je raskrinkala i pretvorila u ono što je i oduvijek samo i bio – mit utemeljen na laži.

Tako je hrvatski vojnik osigurao mir za svoju domovinu i temelje za budući prosperitet svog naroda.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Ministar Aladrović potvrdio da Vlada u lipnju ide u skraćivanje radnog vremena

Objavljeno

na

Objavio

Ministar rada Josip Aladrović u Dnevniku Nove TV rekao je da će oko između 80.000 i 100.000 radnika u srpnju moći koristiti sredstva propisana mjerama pomoći za očuvanje radnih mjesta.

Objasnio je da će se odluka o broju radnika kojima će se isplaćivati potpora donositi iz mjeseca u mjesec. ”Odlučili smo mjesec po mjesec donositi odluke kako bi pratili cijelo vrijeme situaciju. Kada govorimo financijskom učinku, govorimo o do 400 milijuna kuna sredstava za lipanj koja će se iskoristiti u srpnju”, rekao je Aladrović.

Neće dirati proračun

Dodao je da se za te mjere neće dirati novac u proračunu. ”Na neki način smo precijenili broj korisnika u travnju i svibnju. Očekujemo da će biti nešto manje korisnika jer se u svibnju počela otvarati ekonomija, tako da ćemo iz tih internih rezervi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje moći isfinancirati tu mjeru”, objasnio je Josip Aladrović.

Istaknuo je da se iz dana u dan prate kretanja na tržištu rada i dodao da će se, ukoliko bude potrebno, povećati iznos pomoći gospodarstvu. ”Ako bude procjena takva da moramo pomoći gospodarstvu da se očuva, pogotovo u najkritičnijim granama, da, bit će dodaci”, rekao je.

Ne očekuje masovna otpuštanja

Ministar rada je kazao i da ne očekuje masovni dolazak ljudi na burzu. ”Svaki dan pratimo što se događa na burzi. Ono što ćemo u sljedećem periodu, osim ove mjere, otvorili smo na prošloj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća temu skraćivanja radnog vremena. To bi moglo biti vrlo zanimljivo poslodavcima u prerađivačkoj i prehrambenoj industriji”, rekao je.

Kaže da se, bez obzira što je na snazi tehnička Vlada, mogu donositi uredbe koje će ”korigirati postupak skraćenja radnog vremena”. ”Dapače, sljedeći tjedan ćemo početi razgovore i sa sindikatima i poslodavcima i očekujem da ćemo u lipnju regulirati ovu mjeru”, otkrio je Aladrović.

Reguliranje radnog vremena

Objasnio je da bi se radno vrijeme reguliralo na način da bi građani radili skraćeno, a država bi snosila trošak za onaj dio radnog vremena ”koji zaposlenici ne mogu biti efikasni”. ”Načelan koncept je takav da ne bi došlo do smanjenja plaća”, ističe ministar rada.

”Novac za takve mjere je predviđen programom Europske komisije. Za Hrvatsku je bezicirano u ovom trenutku 400 milijuna eura. Taj novac bi EK trebao predstaviti tijekom idućeg tjedna i više ćemo znati o tome. Taj novac je inače zamišljen kao zajam i brzina dobivanja tog novca će biti dovoljna da možemo utjecati na gospodarstvo”, poručuje.

Kada je riječ o 100 milijuna eura koje Hrvatska iz EU-a još uvijek nije dobila, Aladrović je rekao da je Hrvatska predala svu potrebnu dokumentaciju i zatražila i dodatnih 100 milijuna eura. ”Za ovu mjeru ćemo iz EU fondova iskoristiti oko 200 milijuna eura. Novac će doći vrlo brzo, tako da neće biti problema likvidnosti”, rekao je ministar Aladrović u Dnevniku Nove TV

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Raspudić: Neću podići ruku za Vladu čiji će premijer biti Andrej Plenković ili netko iz te klike

Objavljeno

na

Objavio

Pet je tjedana do izbora, a kampanja koja još nije službena, puna je udaraca ispod pojasa. Čak i uhićenja poznatih i manje poznatih HDZ-ovaca dovode se u predizborni kontekst.

Dok gotovo poravnati u anketama i HDZ i SDP tvrde da će pobijediti, na desnici se formira fronta oko Škore, a i Most zbija redove.

U studiju RTL-a Danas gostovao je novi Mostovac Nino Raspudić s kojim je razgovarao Adrian De Vrgna.

“Počelo je kako inače počinju kampanje, ali rekao bihda su koprupcijske afere koje su isplivale zadnjih dana nešto stvarno neuobičajeno. To vidim kao završni šlag na torti. Bilo je afera i prije, ali da vam izađu ovakve stvari. Jesam li ja povrijeđen ili ne, to građane ne zanima. Problem je što Jandroković, Plenković i klika sustavno vrijeđaju građane tijekom cijelog svog mandata”, kaže Raspudić.

“Najprije zbog prevarantske trgovine u Saboru, degradacije u žetončiće i prebjege, ljudi su glasali za jednu opciju, a dobili su drugu i obrnuto. Preko sprečavanja izražavanja referendumske volje građana u promjeni izbornog zakona vidjelo se kojim se ljudima Plenković poslužio u tom prljavom poslu. Gospodin Kuščević i gospođa Rimac su to odradli. Pa do činjenice da izbore naguravaju na početak ljeta dok je još vrijedila zabrana okupljanja. Postoji nešto što prelazi mjeru korektnostii dobro ukusa. U situaciji kada ne možete iz Zagreba otići do Karlovca, izaći na teren okupiti ljude, oni raspisuju izbore”, govori Raspudić.

Ističe da poštuje rad Stožera, ali je isto tako uvjeren da iza njega stoji politički PR što je na kraju i izašlo na vidjelo.

Osvrnuo se i na aferu vjetroelektraa u kojoj je kao prvoosumnjičena uhićema Josipa Rimac.

“Apsolutno, presumpcija nevisnosti se poštuje, ali premijeru su dvije trećine ministara otišle zbog afera, a on ih je birao”.

Upitan je li planirano nastupao s agendom nevisnog analitičara dok je istovremeno planirao ulaz na političku scenu, Raspudić odgovara: ”Moja kolumna je počela izlaziti šest godina prije nego je Most osnovan. Most je puno mlađi od moje figure. Ja sam javno rekao da sam se odlučio angažirati kada sam shvatio da iza Stožera stoji PR koji želi nagurati izbore pred ljeto. To je bio taj trenutak”.

Raspudić je rekao kako na izbore izlazi jer ne želite biti idiot. Pojasnio je što je pod tim mislio:

“U antičkoj demokraciji idiotes su bili ljudi koji dopuštaju da im drugi određuju život. To je bila igra riječi. Ne želim više pasivno promatrati i nositi crv sumnje još četiri godine gledajući što se događa, a da to nešto simboličkog kapitala što imam u javnosti nisam pokušao testirati da se nešto promijeni. Naravno da ne mislim da su birači idioti i to će pokazati na izborima. Idem se boriti za mandat, sam ga moram izboriti. Supruga će ići na drugu. Moja supruga i ja smo već bili javne osobe i prije nego smo se upznali. Bit ćemo u minusu, ali taj osjećaj da smo išli nešto riješiti, nito ne može platiti Kad sam prelomio prije nekoliko tjedana, gdje sam žrtvovao dosta privatnog života i financijske situacije, ja sam sjetio kao da mi se neki teret skinuo s leđa koji sam nosio godinama, a to je vjerojatno bila grižnja savjesti”, kaže Raspudić.

Uvjeren je da će nešto promijeniti na političkoj sceni. Odbacuje tvrdnju da je izabrao komotnu poziciju da sjedi u oporbi.

“Izlazim pobijediti u svojoj izbornoj jedinici”, ističe.

“Jasno sam rekao da neću podići ruku za Vladu čiji će premijer biti Andrej Plenković ili netko iz te klike jer zbog tih ljudi sam ušao u politiku. Ne znam što će se dogoditi, možemo dobiti nacionalnog spasa, manjinsku vladu, vladu stručnjaka. Mi ćemo pričekati, vidjeti koliko će tko imati u Saboru pa onda odlučiti. Plenkovića sigurno neću podržati. Gospodin Bernadić je već diskvalificirao Most kao potencijalnog partnera”, kaže Raspudić.

Upitan zašto bježi od prošlosti i suradnje s Feralom, Raspudić kaže da nije istina da bježi od ičega.

“Nisam pisao za Feral. U Feralu je objavljen moj tekst koji sam pisao kao izvještaj sa sajma knjiga i kongresa prevoditelja Umberta Eca. Niti sam ja bio neki Feralovac ili ljevičar, želi me se prikazati kao nedosljednog čovjeka. Ja sam uvjeren da se Hrvatska budi i da dolaze nova vremena”, zaključuje Raspudić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari