Pratite nas

Povijesnice

08.09.1995. – Započela operacija MAESTRAL

Objavljeno

na

Nakon vojno – redarstvene operacije OLUJA, u ljeto 1995., a na osnovu postignutog dogovora o vojnoj suradnji između HV-a i ABiH, te dvije vojske započele su planiranje i izvođenje vojnih operacija na širem prostoru Bosne i Hercegovine, a s ciljem potpunog slamanja neprijateljske vojske, odsnosno VRS-a.

Operacija MAESTRAL

08.09.1995. g., započela je operacija MAESTRAL, združena operacija dvaju vojski koja je za cilj imala ne dopustiti utvrđivanje protivnika na novo uspostavljenoj bojišnici. Potisnuti protivničke snage od Grahova, Glamoča i Kupresa. Osloboditi Šipovo, Jajce i Drvar. Uspostaviti novu bojišnicu, ispred Petrovca, Ključa i Mrkonjić Grada. Omogućiti napredovanje 5. K ABiH prema Sanskom Mostu i 7. K ABiH prema Kotor Varošu. 15.09.1995., operacija je završila s oslobođenim područjem ukupne površine 2 500 četvornih kilometara. Oslobođena su bila tri velika grada Šipovo, Jajce i Drvar.

Operacija Maestral je bila prva značajnija operacija združenih snaga HV-a, HVO-a i Armije BiH u zapadnoj BiH, u kojoj su zauzeti veći prostori zapadne Bosne uključujući gradove Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Ključ. Operacija Maestral zapravo se sastojala od dvije povezane ofenzive. Trajala je od 8. rujna do 15. rujna 1995.

Temeljem Splitskog sporazuma Hrvatske i Federacije BiH od 22. srpnja 1995., nekoliko tjedana nakon operacije Oluja i nakon odbijenog protunapada Vojske Republike Srpske iz pravca Drvara, tijekom kojega su HV i HVO zauzele dodatne kvadratne kilometre u smjeru Drvara, težište djelovanja Hrvatske vojske ponovno je vraćeno u Bosnu i Hercegovinu.

Međunarodna zajednica nije pravila probleme jer je to bio najbolji način da se bosanskohercegovački Srbi prisile da bez traženja dodatnih uvjeta sjednu za pregovarački stol. Zajedno sa snagama Armije BiH, Hrvatske snage su počele planiranje oslobađanja i zauzimanja što većeg područja u jugozapadnoj Bosni. 4. i 7. gardijska brigada se pripremaju za nastavka napredovanja prema Banja Luci. Zamisao operacije bila je smjela i predviđala je prodore na dva operativna pravca od Bosanskog Grahova prema Drvaru i od Glamoča prema Jajcu.

Zbog ponavljanja masakra na sarajevskoj tržnici Markale, 28. kolovoza 1995., zračne snage NATO-a tijekom noći 30. kolovoza 1995. godine pokreću snažnu kampanju zračnih udara na bosanske Srbe pod nazivom Operacija Namjerna sila. Vojska bosanskih Srba biva snažno rastrojena. U tom olakotnom trenutku dok su oči svijeta bile uprte u nebo i dok su se brojale štete Srba oko Sarajeva, vojni stožeri ABiH, HV-a i HVO-a iskorištavaju trenutak nemoći VRS i pokreću združenu ofenzivu.

Na kraju operacije, neprijatelj je odbačen i počeo se utvrđivati na rijeci Sani kod Ključa, dok su južno od Mrkonjić grada i Bočca prema cestama za Banja Luku krenuli organizirati obranu. Na taj način je potpuno razbijen 2. korpus Vojske RS ( VRS ), (Drvar) te su sve ostale snage završile u 1. korpusu Vojske RS koji je branio šire područje oko Banja Luke.

Operacija Maestral počela je na današnji dan 8. rujna 1995. To je bila prva značajnija operacija združenih snaga HV-a, HVO-a i Armije BiH u zapadnoj BiH, u kojoj su zauzeti veći prostori zapadne Bosne uključujući gradove Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac i Donji Vakuf.
Trajala je od 8. rujna do 17. rujna 1995., a oslobođeno je oko 2500 četvornih kilometara teritorija.

Temeljem Splitskog sporazuma Hrvatske i Federacije BiH od 22. srpnja 1995. o zajedničkom vojnom djelovanju protiv srpske vojske, nekoliko tjedana nakon operacije Oluja i nakon odbijenog protunapada Vojske Republike Srpske iz pravca Drvara, tijekom kojega su HV i HVO zauzele dodatne kvadratne kilometre u smjeru Drvara, težište djelovanja Hrvatske vojske ponovno je vraćeno u Bosnu i Hercegovinu.

To je početak velikih oslobodilačkih akcija Maestral i Južni potez u listopadu 1995.

I. faza akcije

Na istočnom dijelu bojišnice nalazile su se postrojbe 4. i 7. gbr HV, 1. HGZ, 1., 2., i 3. gbr HVO, 60. gardijska diverzantska bojna, 22. diverzantski odred i specijalna policija MUP-a HR Herceg Bosne. Cilj je bio osloboditi planinska područja Vitorog, Jastrebnjak i Demirovac.

08.09. probijene su linije obrane te su 4. i 7. gbr HV i 1. HGZ oslobodili selo Pribelj.
09.09. 7. gbr HV oslobodila je Mlinište, prijevoj na cesti prema Šipovu, 4. gbr HV izbila je na Jastrebnjak, a 1. HGZ na planinu Vitorog.
10.09. 2. gbr HVO oslobodila je planinsko područje Demirovac, iznad Kupresa.

Time je prva faza akcije završena.

Rezime: trajala je ukupno 3 dana, a oslobođeno je područje 675 četvornih kilometara (širina 45 km, dubina oko 15 km).

II. faza akcije

mrkonjicU drugoj fazi akcije 11.09. 7. i 4. gbr HV izvučene su iz borbi s time da je jedna bojna 7. gbr HV ostala u Halapićima kod Glamoča za slučaj potrebe. Isto tako bojna 4. gbr HV ostala je u Kninu.

12.09. u područje djelovanja prema Šipovu došla je 81. gardijska bojna, 1. i 2. gbr HVO, specijalna policija MUP HR Herceg Bosne, 60. dgb i 22. do. Na tom dijelu neprijatelj je pružao žestoki otpor, djelovao je tenkovima tako da su u borbu uvedeni helikopteri za protuoklopnu borbu Mi-24. Ipak je akcija tekla prema planu, tako da su istog dana Šipovo oslobodile 1. gardijska brigada Hrvatskoga vijeća obrane i 60. gardijska diverzantska bojna te nastavile napad na sela Trnovo i Majdan. 1. hrvatski gardijski zdrug oslobodio je sela Čitluk i Gornje Volare, 2. gardijska brigada Hrvatskoga vijeća obrane, 22. diverzantski odred i specijalna policija MUP-a Hrvatske Republike Herceg Bosne oslobodili su sela Ljušu i Kasume a 3. gardijska brigada Hrvatskoga vijeća obrane ovladala je Gornjim Baraćima.
13.09. sve su snage usmjerene na Jajce koje je osvojeno pred kraj dana i utvrđena je nova linija bojišnice.
Rezime: oslobođen je prostor ukupno oko 524 četvornih kilometra (35 kilometara u širinu i 15 kilometara u dubinu). Istočno od Jajca u Pougarju djelovao je 7. korpus Armije BiH.
HV i HVO oslobodili Šipovo i Jajce, a Armija BiH Donji Vakuf.

III. faza akcije

14.09-17.09. Prenošenje težišta na smjer prema Drvaru i planinskom prijevoju Oštrelj. Na smjeru su bile grupirane postrojbe Zbornoga područja Split, snage Operativne grupe Zapad (112. i 113. brigada, 7., 15., 142. i 134. domobranska pukovnija) te snage Operativne grupe Jug (126. i 6. domobranska pukovnija, 141. brigada). Postrojbe su bile pojačane 2. bojnom 7. gardijske brigade, a na njihov smjer napada poslana su i znatna topničko-raketna pojačanja iz Šipova i Jajca. 14.09. neprijatelj je počeo napuštati liniju obrane izvrgnut pritisku HV, te je uzmicao preko Oštrelja prema Bosanskom Petrovcu. Istovremeno, 5. korpus Armije BiH iz Bihaća je napredovao prema Bosanskom Petrovcu, što je ubrzalo uzmicanje neprijatelja kako ne bi ostao u okruženju. Planina Klekovača na istoku bila je pod kontrolom 3. gbr HVO. Isti dan snage HV ušle su u Drvar i dospjele do Oštrelja gdje su se spojile s postrojbama 5. korpusa Armije BiH. Dana 15.09. završeno je uspostavljanje nove crte obrane i time je akcija “Maestral” završena. Neprijatelj se počeo utvrđivati na rijeci Sani kod Ključa, dok su južno od Mrkonjić grada i Bočca prema cestama za Banja Luku krenuli organizirati obranu. Na taj način je potpuno razbijen 2. korpus Vojske RS ( VRS ), (Drvar) te su sve ostale snage završile u 1. korpusu Vojske RS koji je branio šire područje oko Banja Luke.
Rezime: Oslobođeno 1350 četvornih kilometara. HV i HVO oslobodile Drvar, a Armija BiH Bosanski Petrovac

Strahovit poraz srpske vojke

Vojna ofenziva Maestral, koju je u listopadu nastavila akcija Južni potez, značila je kraj snova o Velikoj Srbiji. Strahovit poraz srpske vojske bio je takav da se međunarodna zajednica nije umiješala značio bi potpuni krah srpske vojske i bijeg prema Srbiji.
Još jednom se pokazalo da koliko-toliko ravnopravno naoružan i motiviran hrvatski vojnik predstavlja nepobjedivog protivnika.

Desetinama godina građen mit o ‘srpskom junaštvu’ i ‘nepobedivosti Srba’ moćna Hrvatska vojska je raskrinkala i pretvorila u ono što je i oduvijek samo i bio – mit utemeljen na laži.

Tako je hrvatski vojnik osigurao mir za svoju domovinu i temelje za budući prosperitet svog naroda.

 

NE DIRAJ USPOMENE

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1944. godine rođen heroj Blago Zadro

Objavljeno

na

Objavio

Blago Zadro rođen je na današnji dan 1944. godine u Donjim Mamićima u blizini Gruda u BiH.

Kao desetogodišnjak iz rodne Hercegovine s obitelji seli u Borovo Naselje gdje završava školu te se zapošljava u “Borovu” i osniva obitelj.

Početkom demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj, aktivno se uključio u politički život toga kraja i postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru.

Po izbijanju krvave Bitke za Vukovar zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja.

Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne legendarne 204. vukovarske brigade pokazao se izvrsnim organizatorom obrane Borova Naselja.

Pod njegovim vodstvom na Trpinjskoj cesti, koja je zbog toga i prozvana “Groblje tenkova”, zaustavljena je oklopna sila JNA i uništeno na desetke srpskih tenkova i oklopnih transportera.

Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi, no iz jedne se nije vratio.

Poginuo je 16. listopada 1991. godine blizu Trpinjske ceste, pokošen rafalom iz puškostrojnice dok je junački vodio svoje suborce u akciju.

Blago Zadro uvijek je bio sa svojim ljudima, na prvoj crti, u vatri i u paklu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

31.3.1991. – ‘Krvavi Uskrs’ na Plitvicama

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, prije 29 godina, srbočetnički pobunjenici na Plitvicama su ubili policajca Josipa Jovića, prvu žrtvu Domovinskog rata. Taj će događaj u hrvatskoj povijesti ostati upamćen kao “Krvavi Uskrs”.

Josip Jović je hrvatski dragovoljac koji je 5. kolovoza 1990. pristupio u postrojbe MUP-a u čijem sastavu prije odlaska na Plitvice sudjeluje na terenima u Pakracu i Petrinji.

Događaju na Plitvicama prethodila su burna politička previranja, mitinzi o navodnoj srpskoj ugroženosti, balvani na cestama, eksplozije u dvorištima i kućama Hrvata, kao i prijetnje koje su postale sastavni dio hrvatske svakodnevice početkom 1991. godine.

Jedine oružane formacije koje je Hrvatska tada imala bile su postrojbe MUP-a, čije su specijalne postrojbe predstavljale jezgru buduće Hrvatske vojske.

Spomenuti događaji i pokušaj samoproglašene srpske milicije da se na Plitvicama otcjepe od ostatka Hrvatske tražili su žurnu intervenciju državnog vrha. U svrhu uspostave nadzora i mira put Plitvica noć uoči Uskrsa upućene su hrvatske redarstvene snage (pripadnici specijalnih postrojbi MUP-a Rakitje, Kumrovec te antiterorističke jedinice Lučko)

U ranim jutarnjim satima 31. ožujka 1991., na glavnom pravcu kretanja, kolona vozila s hrvatskim specijalcima napadnuta je iz zasjede na glavnoj prometnici, nedaleko od plitvičkih hotela i pratećih objekata. Na kolonu je iz okolne šume izvršen napad iz različitih vatrenih oružja, a u autobus pun hrvatskih redarstvenika uletjela je tromblonska mina koja, na sreću, nije eksplodirala jer iz iste nije bio izvučen osigurač.

Hrvatski specijalci su munjevito izišli iz vozila i zalijegali uz cestu, otvorili vatru u pravcu iz kojeg je pucano, te brzo napredovali po dubokom snijegu koji je tog Uskrsa okovao Plitvice. Josip Jović bio je najistureniji u napadu, pucao je u smjeru pošte gdje su se nalazili srpski pobunjenici. Iako je na sebi imao pancirku, metak srpskih terorista pogodio ga je u nezaštićeni dio tijela.

Sukob je potrajao nekoliko sati tog prijepodneva, nakon čega su srpski pobunjenici bili prisiljeni na povlačenje. Prema policijskim izvješćima uhićeno je devet pobunjenika, među kojima je bio i Goran Hadžić, član Glavnog odbora SDS-a, te Borivoje Savić, tajnik Izvršnog odbora SDS-a Vukovara.

Iako je akcija u potpunosti uspjela i na Plitvicama je uspostavljen red, ostat će upamćena po prvom poginulom branitelju iz Domovinskom ratu, policajcu Josipu Joviću iz Aržana, te devet ranjenih pripadnika specijalne policije.

Prisjećajući se danas žrtve Josipa Jovića, trebamo se prisjetiti i svih hrvatskih branitelja poginulih i stradalih za Hrvatsku, koji su vodili pravedan obrambeni i oslobodilački rat protiv velikosrpskog agresora.

Njima i svim hrvatskim domoljubima, koji su kroz dugu, tešku i krvavu povijest na bilo koji način stradali, trpjeli i podnosili žrtvu za naš narod i domovinu Hrvatsku, izrazimo svoju zahvalnost i iskreno poštovanje. Bez njihove hrabrosti, domoljublja, odricanja i žrtve danas ne bi bilo niti slobodne i neovisne Republike Hrvatske, komentirao je Petar Škorić

Premijera dokumentarnog filma ‘Krvavi Uskrs’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari