Pratite nas

Povijesnice

1.10.1991. – 25. GODIŠNJICA NAPADA NA DUBROVNIK

Objavljeno

na

Četvrt stoljeća početka agresije na Dubrovnik i jug Hrvatske u subotu se obilježava prigodnim program ‘Da se ne zaboravi ‘.

Prvi dan listopada 1991. godine točno u 6 sati ujutro JNA je s više od 13 tisuća vojnika i rezervista iz Srbije i Crne Gore napala hrvatski jug s kopna, iz mora i iz zraka. Već prvog dana Dubrovnik je ostao bez struje i vode, a želeći ga ostaviti u potpunoj informativnoj blokadi, agresori su zrakoplovima raketirali zgradu Centra za obavješćivanje te repetitor i relej na Srđu. To je prekinulo telefonske i oštetilo radijske veze Grada sa svijetom. Grad je tada branilo 750 slabo naoružanih branitelja.

Dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić povodom ove obljetnice izjavio je kako je zajedništvo ljudi u tim najtežim trenutcima pokazalo snagu Dubrovnika.

‘Prošlo je 25 godina, a bilo je jučer. Grad u naponu svog razvoja je razoren s desecima tisuća vojnika, tenkova i topova, mala skupina ljudi u Gradu se organizirala i uspjela ga obraniti u početku dok je došla pomoć koja je Dubrovnik ojačala. Ovdje je jedinstven primjer gdje su vojnici na prvim crtama, policajci, obični ljudi napravili ogromnu sinergiju s ljudima koji su ostali u Gradu. To zajedništvo stanovništva u neljudskim uvjetima pokazalo je snagu Dubrovnika’, rekao je Vlahušić te dodao kako je prije aktivacije međunarodne zajednice plaćena previsoka cijena.

‘Više stotina mrtvih, tisuće ranjenih, uništeno gospodarstvo, kulturni spomenici, brutalno i barbarsko razaranje. Nećemo govoriti o napadu nego uspješnoj obrani, a nisu sve rane još zacijelile. Prvenstveno govorim o onima kojih nema, invalidima, ali i o primjerice razrušenim građevnima koje se tek imaju privesti svrsi. Dubrovnik se danas s posebnom pažnjom sjeća svih onih koji su poginuli, koji su branili, koji su molili i svih koji su učinili napor da Dubrovnik i Hrvatska budu ponovno slobodni’, zaključio je on.

Program ‘Da se ne zaboravi’ počinje u 9 ujutro polaganjem vijenaca na gradskom groblju Boninovo, a nastavlja se prigodnim programom učenika osnovnih škola u 10 sati u crkvi Male braće. Potom, u 12 sati bit će polaganje vijenaca uz molitvu na brdu Srđ, će u 18 sati biti spušteni vijenci u more za poginule na moru s broda Tirena iz luke Gruž. Svečana Misa za sve poginule u Domovinskom ratu služit će se u crkvi Male braće u 19 sati.

O težini napada na Dubrovnik svjedoči činjenica da je samo u prvom tjednu listopada 100 dubrovačkih branitelja i građana ranjeno a 27 poginulo. Tijekom agresije na Dubrovnik i jug Hrvatske poginulo je više od 300 branitelja i civila, više od 30 tisuća ljudi moralo je napustiti svoje domove, a zarobljeno je 336 osoba koje su odvedene u srbijanske i crnogorske logore.

facebook komentari

Povijesnice

Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja

Objavljeno

na

Objavio

Nakon dugotrajnih konzultacija Vijeće sigurnosti UN-a prihvatilo je 15. siječnja 1996. dva važna dokumenta za budućnost Republike Hrvatske.

Rezolucijom 1037 uspostavljen je UNTAES, prijelazna uprava UN-a u istočnoj Slavoniji, a rezolucijom 1038 privremeno je produžena promatračka misija na Prevlaci.

Vrijeme je pokazalo kako će pravni problem poluotoka na ulazu u Boku kotorsku, ujedno najjužnije točke hrvatskog kopna, ostati neriješen.

Stoga su tijela UN-a na tom teritoriju bila nadležna sve do 2002., a određena pravna pitanja sa susjednom Crnom Gorom i dalje su ostala neriješena. No zato se, s obzirom na ratne traume i nužnost povratka izbjeglih, problem reintegracije okupiranog hrvatskog Podunavlja odmah krenuo rješavati.

Tekst Rezolucije o prijelaznoj upravi u hrvatskom Podunavlju opsežan je dokument u kojem je naglašeno kako je zadaća UNTAES-a vratiti prognane. Iako su pobunjeni Srbi tražili da mandat UN-a traje pet godina, predviđeno je da početno razdoblje prijelazne uprave traje 12 mjeseci.

Već 17. siječnja glavni tajnik UN-a Boutros Boutros Ghali imenovao je bivšeg generala američkog zrakoplovstva Jacquesa Paula Kleina privremenim upraviteljem za istočnu Slavoniju.

Klein je stožer UN-a prebacio iz Zagreba u Vukovar i pokazao se vrlo aktivnim u provedbi cjelokupnog procesa reintegracije. 31. siječnja donesena je nova rezolucija kojom se odobrilo slanje prvih 100 vojnih promatrača u istočnu Slavoniju, Baranju i Srijem na šest mjeseci.

Već u veljači UN je obznanio da će sastav UNTAES-a činiti vojne snage od 4963 vojnika kojima će zapovijedati belgijski general Jozef Schoups.

Donošenjem Rezolucija 1079 i 1120, mandat UNTAES-a produžavao se dva puta po šest mjeseci, a unatoč nezadovoljstvima, napose hrvatskih Srba, završio je 15. siječnja 1998., čime je okončan proces mirne integracije hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. (HRT)

facebook komentari

Nastavi čitati

Povijesnice

15. siječnja 1992 – Govor dr. Franje Tuđmana u povodu priznanja Hrvatske (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata zemlja i uspostavila je diplomatske odnose s Njemačkom, državom koja je odigrala bitnu ulogu u priznavanju Hrvatske u svijetu založivši svoju sveukupnu političku i gospodarsku težinu kako bi pokrenula pasivnu Europu i potaknula ostalih jedanaest članica Europske zajednice da priznaju neovisnost i suverenitet RH.

Današnji dan – 15. siječnja 1992. – bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaeststoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana.

Nakon što je proglasila svoju samostalnost i suverenost, i raskinula svoje državno-pravne veze s bivšom jugoslavenskom državnom zajednicom, Republika Hrvatska postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti, rekao je te večeri Predsjednik Franjo Tuđman u obraćanju naciji preko televizije.

Toga dana Hrvatsku su za redom priznale: Belgija, Velika Britanija, Danska, Malta, Austrija, Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Norveška, Bugarska, Poljska, Italija, Kanada, Australija, Francuska, Finska, Švedska. To su već prije učinile Sveta Stolica, Njemačka, Island, Estonija, Litva, Latvija, Slovenija, Ukrajina i San Marino.

Sljedećih su dana europski pisani i elektronički mediji gotovo bez iznimke pozdravljali odluku svojih vlada.

Izuzev njemačkih medija, koji su priznanje Hrvatske slavili i kao njemačku diplomatsku pobjedu, ostali su isticali da su političari za zakašnjenjem shvatili što se događa u tadašnjoj Jugoslaviji, kritizirajući njihovu dotadašnju neučinkovitost. (HRT)

 

26 GODINA OD MEĐUNARODNOG PRIZNANJA DOMOVINE

 

13. siječnja 1992. Vatikan priznao Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari