Pratite nas

Pregled

10. hodočasnički spomen-pohod u Gvozdansko

Objavljeno

na

Foto: Sisačka biskupija

Misno slavlje u spomen na 441. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko te slavne pogibije branitelja ove utvrde 13. siječnja 1578. godine, održano je u nedjelju 13. siječnja u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom.

Misu u sklopu jubilarnog 10. hodočasničkog spomen-pohoda predvodio je bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak u zajedništvu s domaćim biskupom Vlado Košićem, generalnim vikarom biskupije mons. Markom Cvitkušićem, domaćim župnikom Stjepanom Filipcem i vlč. Antom Rotimom, a služio je đakon Vjekoslav Uvalić.

Uz više stotina hodočasnika pristiglih iz cijele Hrvatske slavlju su nazočili i izaslanik predsjednice RH general Marinko Krešić, ministar branitelja i izaslanik Vlade RH Tomo Medved, sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, članovi Hrvatskog generalskog zbora te predstavnici brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Na početku sve okupljene je pozdravio biskup Košić. Zahvalivši svima na dolasku, a posebno biskupu Huzjaku, Košić je podsjetio i kako je najzaslužnija osoba za obilježavanje ovog spomena g. Damir Borovčak koji je i pokrenuo ova hodočašća prije deset godina.

U homiliji biskup Huzjak je istaknuo kako blagdan Krštenja Gospodinova govori o navještaju objave poslanja Kristova. „Ono označava početak i smisao njegova dolaska među nas ljude jer ono što se događalo u povijesti, kako je Bog naviještao spasenje od pada prvih ljudi, konačno se dogodilo utjelovljenjem Kristovim, a koje smo mi ovih božićnih dana i slavili. Krštenje Gospodinovo je objava ljudima jer su se pitali i za Ivana i za druge proroke, nisu li oni spasitelj. Zato upravo Ivan javno pred svima obznanjuje narodu tko je on i tko je onaj kojeg će on krstiti na rijeci Jordan: ‘Ja mu nisam dostajan odriješiti remenje na obući’.

Ivan svjestan svog poslanja i da je došao pripremiti narod za Kristov dolazak, pokazuje njega i pred njim se klanja jer je svjestan toga da je to Bogočovjek i Spasitelj koji nas ne spašava radi naših djela i jer smo mi to zaslužili, nego zato jer nas ljubi od početka i jer nas gleda očima milosrdnim i sućutnim i brižnim. Zato Isusov ulazak u svijet jest objava njegova poslanja: ‘Ovo je Sin moj, ljubljeni! U njemu mi sva milina’. On je taj koji objavljuje volju Božju, on je taj koji je Bogočovjek i koji svjedoči da je Bog s čovjekom, da je on Emanuel… Zato sv. Pavao lijepo tumači odgovor na to poslanje Kristovo i govori da treba nastojat pobožno, pravedno i iskreno živjeti u ovom svijetu jer neizmjerna Ljubav Božja došla je k nama, ona je tu s nama“.

Gvozdansko – nepoznata priča o hrvatskom junaštvu

U nastavku biskup Huzjak je rekao kako su upravo taj sustav vrijednosti imali i branitelji Gvozdanskog. „Nosili su u sebi Boga kao temelj i oslonac života, vjera im je dala snagu da mogu ljubiti čovjeka, svoj narod i svoju domovinu, ali i da budu pripravni dati život za vrijednosti koje u sebi nosi, da budu pripravni žrtvovati se jer znaju da se ne žrtvuju samo za ovo vrijeme nego da se žrtvuju za vječnost te da bi u vječnosti našli njegovu puninu.

Zato kad stanemo pred ovu crkvu, uputimo pogled na ostatke zidina tvrđave u Gvozdanskom te se u duhu prenesemo u povijest, vidimo da je tvrđava izgrađena upravo zato da bi čuvala identitet naroda i sustav vrijednosti koji je taj narod živio. Posada koja je bila u njemu nosila je u sebi snagu vjere i nošena tom snagom suprotstavila se sili osvajača koji je zatirao vrijednosti koji su oni nosili u srcima… Zato kada gledamo ljude koji su branili Gvozdansko pitamo se što su to čuvali.

Oni su prije svega čuvali svoj vlastiti identitet, identitet svoga naroda i svoje domovine, spremni žrtvovati živote za to. Oni su ostali uspravni, dokraja vjerni svojim idealima i svjesni da njihova žrtva nije uzaludna te da njihovo svjedočenje nije prolazni idealizam. Da je to doista tako bilo prepoznao je i Ferhat paša koji je našao smrznute branitelje i zadivio se snazi svjedočanstva tih ljudi te to posvjedočio time što je omogućio da ih dostojno pokopa katolički svećenik“, rekao je biskup Huzjak te dodao kako primjeri poput Gvozdaskog obvezuju i danas te su nam potrebni ljudi u društvu koji će ljubiti svoju domovinu i biti spremni žrtvovati svoj života ako treba za njezino dobro i boljitak.

Nakon mise slijedio je mimohod „U čast hrvatskim junacima Gvozdanskog“ do spomen-križa, gdje je molitvu za duše svih branitelja i žrtava Gvozdanskog iz 1578., 1941. i 1991. godine predmolio biskup Košić.

Vijence i svijeće kod križa položili su predstavnici vlasti, braniteljskih udruga te predstavnici kulturnih i povijesnih udruga, a predstavljeno je i drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje knjige „Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora“ autora Damira Borovčaka. Na kraju ispred samog kaštela Gvozdansko u čast žrtava zapaljen je „Plamen slobode“.

(Sisačka biskupija)

 

Gvozdansko – Predziđe kršćanstva – Antemurale Christianitatis

 

 

 

Gvozdansko – nepoznata priča o hrvatskom junaštvu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Predrag Peđa Mišić: Mene je sramota što su pripadnici mog naroda učinili. Ubijali su sve!

Objavljeno

na

Objavio

Vukovarski branitelj Predrag Mišić-Pedja na sjednici Gradskog vijeća Grada Vukovara obratio se svima i mirno im rekao: Tražite prava? I ja sam pripadnik srpske nacionalne manjine! Ja sam imao 24 godine i pripadnici mog naroda su mi uništili život!

Ovdje su svi brojevi. To su sve bili građani Vukovara, rekao je Mišić okupljenima pokazujući im brojke na crnoj majici koju je za taj događaj obukao na sebe.

Na majici se jasno vide brojevi koje su srbi i velikosrpskoj agresiji na Vukovar i Hrvatsku likvidirali i danas se ne zna za njih. Na majici su brojevi logoraša i protjeranih…Ubijali su sve. Mene je sramota što su pripadnici mog naroda učinili, a vas?

 

JURE BURIĆ PIŠE PENAVI: Nemojte se bojati okrenuti leđa onima koji su leđa okrenuli i Bogu i čovjeku

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Čak 80% javnih investicija u RH sufinancira se europskim novcem

Objavljeno

na

Objavio

Plenković iz Bruxellesa: EU sredstva su instrument koji nam pomaže u provedbi nacionalnih politika zapošljavanja, obnove hrvatskog sela, ravnomjernoga regionalnog razvoja, zaštite od ilegalnih migracija… Budući da će se pregovori o novom Višegodišnjem financijskom okviru EU-a nastaviti i 2020. godine, naše predsjedanje Europskom unijom dobiva na još većoj „težini“.

Dovršetak formiranja nove Europske komisije na čelu s Ursulom von der Leyen (EPP/CDU), (ne)otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, Brexit…

Osim o tim temama, u Bruxellesu se na dvodnevnom sastanku Europskog vijeća (tijela koje okuplja predsjednike vlada ili državne poglavare zemalja članica EU-a) raspravljalo i o novom Višegodišnjem financijskom okviru, tj. 7-godišnjem proračunu Europske unije.

Sredstva EU instrument koji pomaže Vladinoj politici ravnomjernog regionalnog razvoja

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković napomenuo je da je gotovo sigurno, kako sada stoje stvari, da konačni dogovor o proračunu neće biti postignut za vrijeme finskog predsjedanja Europskom unijom, već tijekom onoga hrvatskog, u prvoj polovici 2020. godine:

– Time naše predsjedanje, za koje se temeljito pripremamo, dobiva na još većoj „težini“. Jer, čak 80% javnih investicija u RH sufinancira se europskim sredstvima, a ona su nam ključ i za dvije politike – poljoprivrednu i kohezijsku.

Očekujemo da poljoprivredna politika EU-a – nastavio je – kroz izravna plaćanja ili kroz ruralni razvoj pomogne preporodu hrvatskog sela:

– Kohezijska politika EU-a trebala bi pak osnaživati i nadopunjavati našu nacionalnu politiku ravnomjernoga regionalnog razvoja. A to su Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, novi zakoni koje smo donijeli za brdsko-planinska područja, otoke i potpomognuta područja, fiskalna decentralizacija… Želimo stvoriti nova radna mjesta i osigurati ostanak hrvatskih ljudi u ruralnim krajevima Lijepe Naše.

Svjesni smo i važnosti – dodao je – adekvatnog financiranja politika koje se bave globalnim izazovima koji su pred cijelom Europskom unijom, pa tako i Hrvatskom, od migracija i sigurnosti preko klimatskih promjena i digitalnog društva.

To je bit politike naše Vlade, a europska su sredstva instrument koji nam u tome pomaže – zaključio je Plenković.

OPROŠTAJ OD TUSKA i JUNCKERA

Oprostili smo se od Donalda Tuska, koji je 5 godina bio Europskog vijeća, i od predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, koji je imao svoj 138. i posljednji sastanak EV-a. Nakon 1. prosinca više neće biti na tim visokim dužnostima. Zahvaljujemo im, kao iskrenim prijateljima, na pomoći koju su pružili Hrvatskoj – poručio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari