Pratite nas

Kronika

10. kolovoza 1991. kod Hrvatske Kostajnice poginuo je Gordan Lederer (Video)

Objavljeno

na

Od pogibije HTV-ova snimatelja Gordana Lederera prošlo je 25 godina.

Poginuo je 10. kolovoza 1991. dok je snimao hrvatske vojnike u akciji na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice. Do danas za taj zločin nitko nije odgovarao.

Na Milana Zorića, koji se javno pohvalio da je počinio ubojstvo, 1996. primijenjen je Zakon o općem oprostu.

Gordan_Lederer_0_0_468X10000Gordan Lederer diplomirao je filmsko i tv snimanje na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti. Kao trik-snimatelj bio je angažiran na dugometražnim animiranim filmovima „Čudesna šuma“ i „Čarobnjakov“ šešir“. Realizirao je dokumentarne filmove „Udruženje samaca“ i „Badanj“, a u suradnji i niz autorskih priloga arheološko-povijesne i putopisne tematike.

Snimao je i na iračkom ratištu pa je od toga nastao film „Kurdska kolijevka traži utočište“. Te 1991. Nastali su i filmovi „Zima u plavsko-gusonjskoj kotlini i „Knin bez komentara“. Iz materijala koje je snimao na Banovini posmrtno je na HTV-u snimljen glazbeni video „Banijska ratna praskozorja“.

Gordan Lederer rođen je 21. travnja 1958. u Zagrebu, a je na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice 10. kolovoza 1991.

Budući da njegova inovativna snimateljska rješenja nisu išla na uštrb pouzdanosti snimka, već u ranoj fazi Domovinskog rata je bivao slan na snimanje i u rizičnim okolnostima. Njegov nemontirani snimak borbi za policijsku postaju u Pakracu iste je večeri 2. ožujka 1991. u zgradu HTV na Prisavlju došao vidjeti tadašnji hrvatski premijer Josip Manolić. Nakon rata u Sloveniji za snimanje mu je davana i jedna od naprednijih ENG-kamera kojom je raspolagao HTV, ali mu čuveni dokumentarni snimci poput avionskog raketiranja teretnih kamiona u cestovnoj blokadi tenkovske kolone pri emitiranju nisu autorski potpisani. Da bi uslijed takvih postupaka osigurao autorsku potpisanost svojih snimaka prihvaćao se i sve riskantnijih snimanja.

Snajperski pogodak na snimateljskom zadatku pred Hrvatskom Kostajnicom 10. kolovoza 1991. godine nije bio slučajan, jer je u skupini s vojnicima koji su mu pokazali bojište gađan samo on a potom ga se na padini niz koju se otkotrljao gađalo ručnim bacačem granata. Novinar Vlado Mareš i snimatelj Veljko Đurović su 11. kolovoza snajperista intervjuirali za informativni program RTS. Njegovu su anonimiziranu siluetu po tvrdnji novinskog članka od 22. kolovoza 1991. godine prepoznali sugrađani iz Siska i član obitelji. Po tim je tvrdnjama riječ o Milanu Zoriću, koji je za vrijeme ročne vojne službe bio uvježban za snajperista.

Iako se radilo o profesionalnom novinaru bez povezanosti s oružanim snagama, doskora i snimateljski aktivnom s obje strane crte razdvajanja, zapovjednik zagrebačkog zbornog područja JNA general Andrija Rašeta nije dozvolio helikopterski let do bolnice u Zagrebu. Sati izgubljeni u cik-cak prijevozu zapriječenim cestama bili su presudni za gubitak snimateljevog života.

Novine su objavile rukom pisani list majke poginulog snimatelja, primarijusa anesteziološko-reanimatološke službe Kliničke bolnice Sv. Duh Vlaste Lederer, kojim je javnosti obznanila da su za smrt njenog sina krivi četnici i JNA.

Milan Zorić je u odsutnosti osuđen na Županijskom sudu u Sisku 1999. godine. Na njegovu žalbu Vrhovni sud Republike Hrvatske je 18. rujna 2002. godine odbacio optužbu jer je Vojni sud u Zagrebu u ovom postupku obustavio kazneni postupak zbog primjene Zakona o općem oprostu.

kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Zdravko Mamić neće u zatvor: Osječki sud odbio zahtjev USKOK-a

Objavljeno

na

Objavio

Optužno vijeće osječkog Županijskog suda u srijedu je odbilo prijedlog Uskoka za određivanje istražnog zatvora protiv bivšeg čelnika NK Dinama Zdravka Mamića, u postupku koji se temeljem druge optužnice protiv Mamića i još šestorice okrivljenika vodi na tom sudu.

Optužno vijeće odbilo je prijedlog tužiteljstva jer protiv okrivljenog Mamića već postoji odluka o određivanju istražnog zatvora, u prvom postupku vođenom na ovom Sudu, odnosno zbog činjenice da protiv iste osobe ne mogu istovremeno egzistirati dvije odluke o određivanju istražnog zatvora u dva predmeta, izvijestio je Anto Rašić, sudac ovlašten za obavljanje poslova sudske uprave na osječkom Županijskom sudu.

Nakon što je u lipnju na osječkom Sudu nepravomoćno osuđen na šest i pol godina zbog izvlačenja oko 116 milijuna kuna iz “Dinama”, protiv Mamića je određen istražni zatvor, te raspisana domaća i međunarodna tjeralica, budući da je, uoči izricanja presude pobjegao u Bosnu i Hercegovinu, čije državljanstvo ima.

Drugom optužnicom, koja još nije potvrđena, uz Zdravka Mamića, obuhvaćeni su njegov sin Mario, brat Zoran, bivši “Dinamov”direktor Damir Vrbanović, poduzetnici Sandro Stipančić i Igor Krota te menadžer Nikky Artur Vuksan.

Optužnica Zdravka Mamića tereti da je, od prosinca 2004. do prosinca 2015. godine, ostale okrivljenike organizirao u zločinačko udruženje te da su sklapanjem fiktivnih ugovora između “Dinama” i više stranih tvrtki te ispostavljanjem računa o plaćanju nepostojećih usluga za transfere igrača klub oštetili za više od 144 milijuna kuna.
Uz navedeno, tvrdi se u optužnici, NK Dinamo je neosnovano obvezan za plaćanje dodatnog iznosa od još 7.35 milijuna eura, odnosno 55,8 milijuna kuna.

Vrhovni sud nedavno je odbio zahtjev obrane za Rašićevim izuzećem, uz zaključak da on nije sudjelovao u donošenju bilo kakvih odluka vezanih uz Mamićeve sudske postupke. Obrana je zatražila izuzeće svih sudaca osječkog Županijskog suda, koji su sudjelovali u donošenju bilo koje odluke protiv Mamića kao okrivljenika, ali je Vrhovni sud utvrdio da ne postoje okolnosti “koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost“ jer nije sudjelovao ni u jednom od Mamićevih slučajeva koji se vode na tom sudu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Počela ekshumacija u dvorištu zagrebačkog fakulteta

Objavljeno

na

Objavio

Ekshumacija se provodi nakon što je ranije obavljeno terensko istraživanje cadaver psima i georadarom te su očito na taj način ustanovili točnu lokaciju jame.

Ministarstvo hrvatskih branitelja u suradnji s Ministarstvom obrane RH započelo je iskapanja u dvorištu Učiteljskog fakulteta u Savskoj 77 u Zagrebu. Naime, desetljećima se spominje kako je upravo tamo jama s 300 posmrtnih ostataka zarobljenika i ranjenika koje su partizani ubili u svibnju 1945.

‘Slijedom Vašeg upita, možemo Vas izvijestiti kako se, na temelju ugovora s Ministarstvom hrvatskih branitelja i na njihov poziv, na području kod Pedagoške akademije na Savskoj cesti u Zagrebu provode iskapanja vezana uz ekshumaciju posmrtnih ostataka žrtava iz Drugog svjetskog rata. Sukladno zahtjevu Ministarstva hrvatskih branitelja, u provedbi su angažirani pripadnici Pododsjeka za ekshumacije Opslužne bojne Zapovjedništva za potporu’, rečeno je za tportal iz MORH-a.

Ekshumacija se provodi nakon što je ranije obavljeno terensko istraživanje cadaver psima i georadarom te su očito na taj način ustanovili točnu lokaciju jame.

‘Sukladno svojoj nadležnosti, Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja organizira i koordinira terensko istraživanje, probno iskapanje te ekshumaciju temeljem Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Javnost će biti pravovremeno obaviještena o svim rezultatima provedenih aktivnosti na spomenutoj zagrebačkoj lokaciji’, napominju.

U dvorištu u Savskoj 77 navodno je likvidirano i zakopano 300 žrtava, pripadnika jedinica NDH i njemačke vojske iz Drugog svjetskog rata. Prema riječima svjedoka, navodno je među njima puno ranjenika. Riječ je o zarobljenicima iz obližnjeg partizanskog zatvora koji se nalazio na križanju Savske i Vukovarske. Na toj je lokaciji danas okrugla zgrada s raznim trgovinama, nekoć poznata kao Slovenijales.

Jedna svjedokinja kazala je pak kako su tamo ubijeni i ranjenici koje su partizani zatekli u zgradi u kojoj je danas Učiteljski fakultet, a koja je u vrijeme Drugog svjetskog rata iz Gimnazije sestara milosrdnica pretvorena u bolnicu.

Zamjenik glavnog državnog odvjetnika Antun Kvakan 2008. godine, nakon zahtjeva Udruge za mobiliziranje novih organizacija mladih – ZAMNOM i Hrvatskog odgovornog društva, kojem je tada predsjednik bio Ivica Relković, zatražio je od Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu istragu ovog slučaja.

Da u Savskoj 77 postoji masovna grobnica, za tportal je više puta upozoravao Andrija Hebrang, nekadašnji ministar, saborski zastupnik i nekadašnji šef Ureda za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata.

U samom Zagrebu još je 40-ak lokacija koje uopće nisu istražene. Većina ih je u sjevernoj zoni grada, no ima ih i na istočnom potezu, u Sesvetama i Čučerju, te zapadnom, u Gornjem Vrapču. No jedna je gotovo u središtu grada, u Savskoj 77, u dvorištu današnjeg Učiteljskog fakulteta. Ondje navodno leže posmrtni ostaci 300-tinjak osoba, kazao je za tportal 2017.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori