Pratite nas

Kronika

10. kolovoza 1991. kod Hrvatske Kostajnice poginuo je Gordan Lederer (Video)

Objavljeno

na

Od pogibije HTV-ova snimatelja Gordana Lederera prošlo je 25 godina.

Poginuo je 10. kolovoza 1991. dok je snimao hrvatske vojnike u akciji na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice. Do danas za taj zločin nitko nije odgovarao.

Na Milana Zorića, koji se javno pohvalio da je počinio ubojstvo, 1996. primijenjen je Zakon o općem oprostu.

Gordan_Lederer_0_0_468X10000Gordan Lederer diplomirao je filmsko i tv snimanje na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti. Kao trik-snimatelj bio je angažiran na dugometražnim animiranim filmovima „Čudesna šuma“ i „Čarobnjakov“ šešir“. Realizirao je dokumentarne filmove „Udruženje samaca“ i „Badanj“, a u suradnji i niz autorskih priloga arheološko-povijesne i putopisne tematike.

Snimao je i na iračkom ratištu pa je od toga nastao film „Kurdska kolijevka traži utočište“. Te 1991. Nastali su i filmovi „Zima u plavsko-gusonjskoj kotlini i „Knin bez komentara“. Iz materijala koje je snimao na Banovini posmrtno je na HTV-u snimljen glazbeni video „Banijska ratna praskozorja“.

Gordan Lederer rođen je 21. travnja 1958. u Zagrebu, a je na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice 10. kolovoza 1991.

Budući da njegova inovativna snimateljska rješenja nisu išla na uštrb pouzdanosti snimka, već u ranoj fazi Domovinskog rata je bivao slan na snimanje i u rizičnim okolnostima. Njegov nemontirani snimak borbi za policijsku postaju u Pakracu iste je večeri 2. ožujka 1991. u zgradu HTV na Prisavlju došao vidjeti tadašnji hrvatski premijer Josip Manolić. Nakon rata u Sloveniji za snimanje mu je davana i jedna od naprednijih ENG-kamera kojom je raspolagao HTV, ali mu čuveni dokumentarni snimci poput avionskog raketiranja teretnih kamiona u cestovnoj blokadi tenkovske kolone pri emitiranju nisu autorski potpisani. Da bi uslijed takvih postupaka osigurao autorsku potpisanost svojih snimaka prihvaćao se i sve riskantnijih snimanja.

Snajperski pogodak na snimateljskom zadatku pred Hrvatskom Kostajnicom 10. kolovoza 1991. godine nije bio slučajan, jer je u skupini s vojnicima koji su mu pokazali bojište gađan samo on a potom ga se na padini niz koju se otkotrljao gađalo ručnim bacačem granata. Novinar Vlado Mareš i snimatelj Veljko Đurović su 11. kolovoza snajperista intervjuirali za informativni program RTS. Njegovu su anonimiziranu siluetu po tvrdnji novinskog članka od 22. kolovoza 1991. godine prepoznali sugrađani iz Siska i član obitelji. Po tim je tvrdnjama riječ o Milanu Zoriću, koji je za vrijeme ročne vojne službe bio uvježban za snajperista.

Iako se radilo o profesionalnom novinaru bez povezanosti s oružanim snagama, doskora i snimateljski aktivnom s obje strane crte razdvajanja, zapovjednik zagrebačkog zbornog područja JNA general Andrija Rašeta nije dozvolio helikopterski let do bolnice u Zagrebu. Sati izgubljeni u cik-cak prijevozu zapriječenim cestama bili su presudni za gubitak snimateljevog života.

Novine su objavile rukom pisani list majke poginulog snimatelja, primarijusa anesteziološko-reanimatološke službe Kliničke bolnice Sv. Duh Vlaste Lederer, kojim je javnosti obznanila da su za smrt njenog sina krivi četnici i JNA.

Milan Zorić je u odsutnosti osuđen na Županijskom sudu u Sisku 1999. godine. Na njegovu žalbu Vrhovni sud Republike Hrvatske je 18. rujna 2002. godine odbacio optužbu jer je Vojni sud u Zagrebu u ovom postupku obustavio kazneni postupak zbog primjene Zakona o općem oprostu.

kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

DORH odbacio kaznenu prijavu protiv Gabrijele Žalac

Objavljeno

na

Objavio

Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima donijelo je rješenje o odbacivanju kaznene prijave podnesene protiv zbog kaznenog djela izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu.

Na internetskim stranicama Državnog odvjetništva objavljeno je priopćenje vezano za prometnu nesreću koju je izazvala ministrica Žalac u ožujku.

U njemu stoji kako je općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima 10. srpnja 2019., na temelju čl. 206. st. 1. toč. 4. Zakona o kaznenom postupku, donijelo rješenje o odbačaju kaznene prijave podnesene protiv hrvatske državljanke zbog kaznenog djela izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu.

Podsjetili su kako je Žalac 9. ožujka 2019. oko 10 sati u Vinkovcima, upravljajući osobnim vozilom i kršeći odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama, skrivila prometnu nesreću u kojoj je dijete koje je rođeno 2009. godine zadobilo teške tjelesne ozljede.

“Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima je po primitku obavijesti Postaje prometne policije Vinkovci o prometnoj nesreći koja se dogodila 9. ožujka 2019. oko 10,00 u Ulici Ćirila i Metoda kod kbr. 42A (Vinkovci), a u kojoj je ozlijeđeno dijete, provelo izvide, da bi potom 18. ožujka 2019. zaprimilo i kaznenu prijavu jedne političke stranke.
Na temelju tako prikupljenih podataka, državno odvjetništvo je provelo i istraživanje, tijekom kojeg je pribavljena relevantna medicinska dokumentacija, karton vozača službene evidencije Policijske uprave vukovarsko-srijemske, a provedene su i dokazne radnje ispitivanja svjedoka i osumnjičenice, kao i dokazna radnja kombiniranog sudsko-medicinskog i prometnog vještačenja.

Iz rezultata svih, tijekom izvida i provedenog istraživanja prikupljenih dokaza i podataka, proizlazi da ne postoji osnovana sumnja da je navedena 40-godišnja hrvatska državljanka svojom vožnjom prekršila odredbe čl. 51. st. 1. ni čl. 38. st. 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kao niti da je kršenje odredbe čl. 196. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u uzročno-posljedičnoj vezi s nastupjelom posljedicom.
Stoga ne postoji osnovana sumnja da je kršenjem navedenih odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama počinila kazneno djelo izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. i 2. Kaznenog zakona ili eventualno neko drugo kazneno djelo za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti”, stoji u priopćenju.

Podsjetimo, ministrica Žalac je još u travnju kazala: “Neka DORH radi posao koji treba raditi, a ja očekujem kako će u narednom vremenu biti obznanjeni rezultati oko te istrage. Meni je najvažnije da je dijete dobro i očekujem odbacivanje optužbe”, rekla je tada, prenosi N1.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Tužiteljstvu BiH dostavljena zamolba Hrvatske za izručenjem Zdravka Mamića

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo pravosuđa Bosne i Hercegovine dostavilo je Tužiteljstvu BiH zamolbu Hrvatske za izručenjem bivšeg Dinamova čelnika Zdravka Mamića, potvrđeno je u petak za Hinu iz Suda BiH koji treba donijeti odluku o tome jesu li ispunjeni uvjeti za to.

“Ministarstvo pravosuđa BiH obavijestilo je Sud BiH da je molba za izručenje s prilozima dostavljena Tužiteljstvu BiH na postupanje”, navodi se u odgovoru Suda BiH na upit o statusu Mamićeva slučaja.

Sud BiH je 11. lipnja odbio zahtjev da se Mamiću odredi pritvor na temelju tjeralice koju je za njim raspisala Hrvatska, ali mu je odredio mjeru oduzimanja putnih isprava BiH i obvezu redovitog javljanja policijskoj postaji u Čitluku.

Idući korak je odluka o tome može li on biti izručen, a nakon što Tužiteljstvo BiH na temelju zahtjeva iz Hrvatske zauzme stajalište o tome, održat će se ročište pred Sudom BiH koje donosi odluku jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje na temelju međudržavnog sporazuma koji su Hrvatska i BiH sklopile 2012. godine.

Konačna odluka o tome hoće li Mamić biti izručen ipak ovisi o tome hoće li je potpisati ministar pravosuđa BiH.

Izručenje Mamića Hrvatska traži na temelju druge optužnice koja je protiv njega potvrđena pred Županijskim sudom u Osijeku. Osim Mamića optuženi su i njegov sin Mario, brat Zoran, bivši direktor Dinama Damir Vrbanović, poduzetnici Sandro Stipančić i Igor Krota te menadžer Nikky Artur Vuksan.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari