Pratite nas

Povijesnice

10. kolovoza 1991. – Ubijen Gordan Lederer

Objavljeno

na

Foto: Hina

10. kolovoza 1991. na Čukur brdu iznad Hrvatske Kostajnice ubijen je jedan od najboljih snimatelja HTV-a, Gordan Lederer.

Stradao je od snajperskog hica koji ga je pogodio na radnom zadatku dok je snimao hrvatske gardiste u akciji izviđanja tijekom neprijateljskih napada na Pounje.

Diplomirao je na studiju filmskog i televizijskog snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a osim toga bavio se fotografijom i arheologijom.

U ulozi ratnog snimatelja našao se u Iraku početkom 1991., a ubrzo nakon povratka u ratom zahvaćenu domovinu, kamerom obilazi krizna žarišta od Knina do Vukovara. Tako je među ostalim snimio i prvi otvoreni oružani sukob hrvatskih snaga s pobunjenim Srbima početkom ožujka u Pakracu.

U srpnju, nakon povratka sa snimateljskog zadatka u ratom zahvaćenoj Sloveniji odlazi na Banovinu gdje snima rame uz rame sa hrvatskim borcima u želji da svijetu pokaže istinu o agresiji koja se događa u Hrvatskoj. Nakon što je pogođen snajperskim hicem, dok je primao prvu pomoć, sa srpskih položaja ispaljena je granata koja je Ledereru nanijela još teže ozljede.

Iako je bio profesionalni novinar aktivan s obje strane crte razdvajanja, načelnik štaba 5. armijske oblasti JNA, general Andrija Rašeta nije dopustio da ranjenog Lederera prevezu helikopterom do bolnice u Zagrebu. Sati izgubljeni u vožnji zapriječenim cestama bili su presudni za mladog snimatelja koji je preminuo u 34. godini.

Njegove posljednje snimke postumno su montirane u film Banijska ratna praskozorja koji je mnogima ostao u trajnom sjećanju kao jedna od najdojmljivijih uspomena na Domovinski rat. Na mjestu stradanja Gordana Lederera danas stoji spomen obilježje ”Slomljeni pejzaž” izrađeno na inicijativu HRT-a, piše HRT

Foto: Hina

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

IN MEMORIAM: Dr. Franjo Tuđman (10. prosinca 1999. – 10. prosinca 2018.)

Objavljeno

na

Objavio

Dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne hrvatske države i HDZ-a, najveći je državnik kojeg je hrvatski narod imao u svojoj slavnoj i vihornoj nacionalnoj povijesti.

S neizmjernom zahvalnošću i ponosom prisjećamo se prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, utemeljitelja suvremene hrvatske države i Hrvatske demokratske zajednice.

Pod vodstvom dr. Tuđmana, najvećeg državnika u povijesti hrvatskog naroda, Republika Hrvatska međunarodno je priznata, obranjena i oslobođena, a svojom je državotvornom vizijom zacrtao i njen euroatlantski put.

Pod njegovim vodstvom, Hrvatska demokratska zajednica postala je stožerna stranka nacionalnog zajedništva u Domovini, BiH i iseljeništvu, stranka koja je zahvaljujući svojoj snazi okupljanja i mogla povesti hrvatski narod do stoljećima sanjane slobode.

Demokratska, samostalna i neovisna Hrvatska Tuđmanov je trajni spomenik. Neka mu je vječna hvala i slava!

 

TVORAC MODERNE HRVATSKE I NAŠ PONOS dr. FRANJO TUĐMAN (1922-1999.)

 

 

Dr. sc. Franjo Tuđman – Veličanstven čovjek u strašnom vremenu

 

 

 

Orban: Ne znam je li to moderno ili nije, ali ja sam uvijek bio prijatelj gospodina Tuđmana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

7. prosinca 1991. – Badinterova komisija proglasila ‘smrt Jugoslavije’

Objavljeno

na

Objavio

Tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku Europska zajednica ustanovila je u kolovozu 1991. arbitražnu peteročlanu komisiju koja je po Francuzu koji je njome predsjedao dobila naziv Badinterova komisija.

Njezin je zadatak bio na temelju jugoslavenskog Ustava iz 1974. i Ustava Republike Hrvatske iz 1990. riješiti sporna pravna pitanja hrvatske samostalnosti te pomoći mirnom rješenju krize u bivšoj Jugoslaviji. U dva mjeseca koliko se sastajala daleko od očiju političara i medija Komisija je zaključila da se Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija raspala i da više ne postoji kao država.

Naglašeno je da nijedna država sljednica nema pravo nastaviti članstvo SFRJ u međunarodnim organizacijama. Posebna je pozornost usmjerena na ljudska prava i slobode etničkih i nacionalnih manjina.

Već 7. prosinca 1991. na pitanje predsjedavatelja Mirovne konferencije o Jugoslaviji lorda Carringtona postoji li uopće Jugoslavija, arbitražna je komisija objavila da se ta država raspala. Zbog toga je francuski pravnik, znanstvenik i političar Robert Badinter u srbijanskm medijima prozvan “grobarom Jugoslavije”.

Zaključci komisije postali su jedan od temeljnih uvjeta za međunarodno priznanje Hrvatske ali i za sve buduće pregovore o granicama između novih država. Bila je to prva velika diplomatska pobjeda Hrvatske i nagovještaj njezina priznanja.

Ministarsko vijeće Europske zajednice najavilo je priznanje Hrvatske za mjesec dana uz uvjet da se zajamče prava srpskoj manjini. Hrvatski je Sabor ubrzo donio Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina.

Badinterova je komisija taj zakon ocijenila pozitivnim pa je 15. siječnja 1992. Europska zajednica priznala Republiku Hrvatsku, a potom su priznanja i čestitke stigle i iz drugih država sa svih kontinenata. Robert Badinter je 2003. primio titulu počasnog doktora zagrebačkog Sveučilišta.

Tom je prigodom novinarima izjavio da su na povijesnu odluku njegove komisije više utjecala hrvatska ustavna rješenja nego Titov ustav države u raspadu. Samostalnost Hrvatske bila je neizbježan proces u traženju nacionalnog identiteta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari