Pratite nas

Razno

100. Majčin dan: mračna povijest

Objavljeno

na

Tih je godina Jarvis pokrenula Mother’s Friendship Day za pristaše unionizma i konfederalizma, no njezina kćer Anna bila je najzaslužnija za ono što danas zovemo Majčinim danom.

Anna Jarvis nije imala svoje djece, no smrt njezine majke 1905. godine potaknuo ju je da organizira prvi Majčin dan 1908. godine.

Te godine, 10. svibnja, brojne su se obitelji okupile na događanjima u Anninom rodnom gradu Graftonu u Zapadnoj Virginiji te u Philadelphiji gdje je tada živjela.

Zahvaljujući trudu Anne Jarvis, Majčin dan postupno je postajao popularan diljem SAD-a, sve dok tadašnji predsjednik Woodrow Wilson 1914. godine nije odredio službeni dan blagdana – druga nedjelja u svibnju.

„Za Anne Jarvis Majčin dan bio je dan kada biste proveli vrijeme s majkom i zahvalili joj za sve što je učinila za vas“, rekla je Katharine Antolini, autorica disertacije „Memorializing Motherhood: Anna Jarvis and the Defense of Her Mother’s Day.“

ann-reeves-jarvis-program-cover-wvrhc„Ovaj dan nije bio zamišljen za slavljenje svih majki. Poanta je bila da vi, kao sin ili kćer, dan posvetite najboljoj majci koju ste poznavali – vašoj majci“, objašnjava Antolini.

No trud Anne Jarvis ubrzo je propao, barem u njezinim očima.

Njezina ideja Majčinog dana kao intimnog praznika ubrzo se pretvorila u komercijalni blagdan fokusiran na kupnju cvijeća i čestitki što je duboko potreslo Jarvis. Ostatak života provela je u pokušaju da Majčinom danu vrati pravi smisao.

S tim motivom, utemeljila je Mother’s Day International Association i sebe postavila na čelo kako bi zadržala nešto kontrole nad ovim praznikom. Organizirala je bojkote, prijetila je tužbama, a čak je i napala tadašnju prvu damu Eleanor Roosevelt jer je iskoristila Majčin dan kako bi donirala novac u humanitarne svrhe.

„1923. godine prekinula je sastanak slastičara u Philadelphiji“, kaže Antolini.

Sličan prosvjed uslijedio je dvije godine kasnije. „The American War Mothers, koji postoji i danas, je na Majčin dan prodavao karanfile i donirao prikupljena sredstva u humanitarne svrhe“, objašnjava Antolini. „Anna je to prezirala i pokušala zaustaviti prodaju karanfila 1925. godine u Philadelphiji, no uhićena je zbog narušavanja mira.“

Njezini pokušaji da reformira Majčin dan nastavili su se sve do ranih 1940-ih. Nedugo zatim oboljela je od demencije, a umrla je u 84. godini u staračkom domu u Philadelphiji.

„Iako se mogla obogatiti promovirajući Majčin dan onakav kakav je postao, ova je žena umrla siromašna, boreći se protiv onih koji su ga takvim učinili.“

Danas konzumerizam nastavlja karakterizirati Majčin dan.

Prema podacima National Retail Federation, prosječni Amerikanac će na svoju majku potrošiti 250 maraka, a ukupni trošak procjenjuje se na 250 milijuna maraka. Američki National Restaurant Association napominje da je Majčin dan najpopularniji dan za večere u restoranu.

Tvrtka koja se bavi proizvodnjom čestitki Hallmard Cards prodala je svoju prvu čestitku posvećenu majkama ranih 1920-ih godina, a njezini zaposlenici napominju kako se, nakon Božića i Valentinova, na Majčin dan proda najviše čestitki.

Blagdan koji je pokrenula Anna Jarvis proširio se diljem svijeta, iako se slavi na različite načine i dane.

Na Bliskom istoku, Majčin dan slavi se 21. ožujka što se podudara s prvom danom proljeća. U Panami se ovaj blagdan slavi 8. prosinca kada katolička crkva slavi najpoznatiju majku, Djevicu Mariju. U Tajlandu se majke slave 12. kolovoza, na rođendan kraljice Sirikit koja je vladala od 1956. godine i koja se smatra majkom svih Tajlanđana, piše znanost.geek.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razno

BUJANEC: ‘Pupovca nisam tukao šakama, nego puknuo stolcem, a ovo je bio razlog…’

Objavljeno

na

Objavio

Slobodan Uzelac je nedavno za Večernji list govorio o fizičkom napadu na Milorada Pupovca, koji se prema sjećanju uvaženog sveučilišnog profesora i političara, dogodio 1991 ili 1992. Uzelac je o spomenutom događaju rekao sljedeće:

“Negdje 1991. ili 1992. godine u Kulturno-informativnom centru u Zagrebu Pupovac je sudjelovao na jednoj tribini na kojoj se govorilo o hrvatsko-srpskom sukobu i na kraju te tribine napao ga je pred svim okupljenima Velimir Bujanec. Lupao ga je šakama i na kraju su se ljudi upleli. Pupovac o napadu nikad nije govorio niti ga je prijavio. Možete misliti koliko je u to vrijeme vjerovao hrvatskim vlastima da će to riješiti”

U razgovoru za portal Dnevno.hr, Bujanec nije potpuno negirao događaj. Ipak, ustvrdio je da Slobodan Uzelac ne govori istinu, odnosno da je malo pobrkao činjenice. Ekskluzivno za dnevno hr, po prvi puta, Velimir Bujanec otkriva sve pojedinosti spomenutog sukoba s Miloradom Pupovcem.

„Slobodan Uzelac naprosto ne govori istinu. Netočno je da sam Milorada Pupovca izudarao šakama, nikada ne bih tako zaprljao ruke. Točno je da sam ga puknuo stolicom po glavi! To nije bilo 1991. godine, nije bilo ni ’92. To se dogodilo u zagrebačkom KIC-u 1994. godine. Nastupio je na nekoj tribini i govorio da Srbija nikada nije izvršila agresiju na Vukovar. Tvrdio je da su Hrvati prvi počeli sukob i da su naišli na odgovor lokalnih Srba. Iako sam tada imao tek 19 godina i bio student, smatram da nisam pogriješio, jer za mene polemike oko toga tko je izvršio agresiju na Vukovar – nema. Pupovac je tada bio marginalni član srpske manjine i provokativnim izjavama tražio je svoje „mainstream“ mjesto u politici. Kako je s godinama napredovao Pupovac, tako je napredovala i naša demokracija, pa ga danas više ne gađaju stolicama, nego kriškama limuna. Što se pak tiče Slobodana Uzelca, žao mi je što je ovako pobrkao činjenice, svojedobno mi je čak gostovao u emisiji i malo se osjetio po alkoholu – pa vjerujem da je to glavni uzrok netočne izjave koju je dao Večernjem listu.“

Pokušali smo dobiti i izjavu Milorada Pupovca, ali on nije htio komentirati događaj iz 1994, kao ni izjavu Velimira Bujanca.

„Poštujem vašu profesiju, ali o tim stvarima ne bih govorio.“ – rekao je Pupovac, piše Dnevno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razno

Rojs: Ako bude potrebno opet ćemo osnovati Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu

Objavljeno

na

Objavio

Je li izbor Željka Komišića slom hrvatske državnosti u Bosni i Herrcegovini? Zašto hrvatska vlast ne pokazuje interes za suverenost Hrvata u BiH? Provodi li Bakir Izetbegovioć politiku turskog predsjednika Erdogana?.. Na ova i brojna druga pitanja odgovarao je Gost u podcast Projekta Velebit general Ljubo Ćesić Rojs.

Podcast Velebit je prvi internetski nacionalni TV format koji analizira društvene i političke aktualnosti. Voditelji su Domagoj Pintarić i Marko Jurič.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari