Pratite nas

Pregled

100 milijuna progonjenih kršćana

Objavljeno

na

Organizacija Open Doors procjenjuje da je 100 milijuna kršćana diljem svijeta progonjeno zbog njihove vjere. Poboljšanje situacije nije na vidiku, tvrde stručnjaci te organizacije.

Ruševina koptske crkve u Kairu

Deutsche Welle: Gospodine Müller, pet zemalja, u kojima su najviše progonjeni kršćani, su prije svega Sjeverna Koreja, Saudijska Arabija, Afganistan, Irak i Somalija. Vlada li takvo stanje godinama ili imanekakvih promjena?

Thomas Müller: Uglavnom, može se reći da je to stanje koje vlada godinama. Sjeverna Koreja je, na primjer, jedanaesti put za redom na prvom mjestu naše rang-liste zemalja u kojima su kršćani najviše progonjeni i potlačeni. To nije začuđujuće, po onome što se može čuti iz zemlje. Posve će biti razumljivo o čemu se radi, kad se čovjek pita: “Što, zar tamo stvarno ima kršćana?”. Ima ih, ali moraju se skrivati u apsolutno najdubljim područjima podzemlja. Čim ih se otkrije,svakako im prijeti radni logor, a ponekad i puno gore.

Postoje li zemlje u kojima se vidi drugačija tendencija, u kojima se progon kršćana smanjio?

Postoje zemlje gdje ima malo nade. Poneke zemlje u jugoistočnoj Aziji na primjer. Zemlja koju se tamo može istaći je Mijanmar, nekadašnja Burma, koja je zbog toga punila međunarodne novinske naslove, jer je vojna hunta predala barem dio svoje moći. Sve u svemu: jedna od većih manjina, koje žive u Mijanmaru, je kršćanska manjina Kachin. Vojska se i dalje bori protiv njih. Dakle, čovjek se svakako može pitati, tko ima stvarnu moć u Mjanmaru? Je li to vojska ili je to predsjednik? A u ovom slučaju Kachin ili također Shan i druge manjine protiv kojih se vojska bori, ali na kraju kršćani izvuku deblji kraj. Tamo su posebno na meti crkve, jer se tamo skrivaju ljudi.

Progon kršćana ima različite aspekte, od fizičkog nasilja do diskriminacije u svakodnevnom životu, u državnim službama, a i u trgovinama. Postoji li ovdje neka tendencija? Je li progon kršćana postao nasilniji?

Tendencija koju mi vidimo je da je prije država bila progonitelj. Na primjer, kada mislimo na komunizam. I to se u posljednjim godinama malo pomaklo, Vlada je primijetila, da je na udaru svjetske javnosti, ako radi protiv kršćana ili nekih drugih manjina. Neka se radije potiču neke neovisne ili navodno neovisne grupe, koje će ustati protiv kršćana. Sve u svemu, mora se reći da se situacija nažalost nije poboljšala, niti je nasilje postalo manje. Upravo u jednoj zemlji, u koju se polagalo puno nade, kao što je Egipat, u posljednje vrijeme bilježe se teški napadi na koptsku manjinu, tamo gdje je najmanje 8-10 milijuna ljudi, a neki govore i o mnogo više. Zato ovdje više ne možemo govoriti o arapskom proljeću.

progonjeni kršćaniIndeks progona kršćana diljem svijeta. Tamnija boja znači jači progon.

Vi ne obuhvaćate progone kršćana diljem svijeta samo u apstraktnim brojkama, nego mnogo analizirate unaprijed. Može li se govoriti o nekim istaknutim trendovima?

Vidimo da je islamski ekstremizam uzeo sve više maha. Postoje neke grupe koje su u međuvremenu nažalost dospjele čak i do zapadnih medija. Ja spominjem sada tamo samo Boko Haram u Nigeriji, gdje uvijek iznova postoje teški napadi, posebno na kršćane. Jedan drugi primjer iz ove godine je bio Mali, gdje su u protekloj godini za vrijeme našeg promatranja, islamisti zauzeli cijelo područje sjevera. Aktualan je i napad na Crkvu u Pakistanu, jedan od najtežih napada, koji je bio na kršćanske crkve u ovoj zemlji do sad. Dakle, nasilje se povećalo i nije fokusirano na neku određenu regiju.

To što Vi opisujete pokazuje tmurnu sliku. Je li to vaša prognoza za progon kršćana u budućnosti?

Bez obzira na sve demokratske tendencije u raznim zemljama, ja u njima ne vidim nikakve promjene, sve dok se ne shvati da demokracija nije održavanje izbora već i zaštita manjina.To ne vrijedi samo za zemlje, koje sam upravo spomenuo, nego i za demokratske zemlje, kao na primjer: Indonezija, gdje demokracija već nekoliko godina dobro funkcionira. Ali ni tamo zaštita manjina nije zajamčena, djelomično postoje nasilni napadi na kršćane, a djelomično se odmah i jednostavno zatvore crkve.

Opisujete mehanizam koji je odmah vidljiv. Ali to nije prognoza. Kako izgleda vaša procjena za budućnost?

Moja procjena je, da neće biti poboljšanja, barem ne širih razmjera. Uvijek u svakoj pojedinoj zemlji može biti promjena. Postoji zemlja kao na primjer Butan, gdje se svakako vidi, da kršćanima posljednjih godina ide na bolje, ali pritom još uvijek nemaju slobodu. Ali dokle god islamski ekstremisti imaju jak dotok, to izgleda loše. I dok god se to ne smanji – a za to za sada nemamo nikakvih naznaka – rekao bih da neće biti poboljšanja.

Thomas Müller (pravo ime je poznato redakciji) je pravnik i radi kao analitičar u organizaciji Open Doors, nadreligijskoj kršćanskoj humanitarnoj organizaciji, koja podupire progonjene kršćane u više od 50 zemalja koje imaju ograničenu vjersku slobodu. Open Doors svake godine osim toga radi studiju o broju progonjenih kršćana i političkoj pozadini.  DW.de

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

VELIKO TRGOVIŠĆE: Vijenci kod rodne kuće dr. Tuđmana – najvećeg sina Hrvatskog zagorja i cijele Lijepe Naše!

Objavljeno

na

Objavio

Photo: Zagorje International

Predstavnici HDZ-a iz šest sjeverozapadnih i središnjih županija (Krapinsko-zagorske, Međimurske, Varaždinske, Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke) zajednički su u povodu 18. godišnjice smrti prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana položili vijence i zapalili svijeće kraj njegove rodne kuće u Velikom Trgovišću.

Zlatnim slovima u knjizi povijesti

Predsjednik međimurskog HDZ-a i (nacionalni) potpredsjednik HDZ-a Darko Horvat naglasio je da je na svima nama, koji danas uživamo u slobodi, njegovati povijesnu istinu i prenositi je našoj djeci:

A istina je jedna i jedina: moderna hrvatska država temelji se na Domovinskom ratu te učenju i djelu dr. Franje Tuđmana! Da nije bilo hrvatskih branitelja i dr. Tuđmana, ne bi bilo ni naše slobode!

Član Predsjedništva HDZ-a i gradonačelnik Zaprešića (Zagrebačka županija) Željko Turk istaknuo je da je sloboda nešto najsvetije, a ime prvoga hrvatskog predsjednika zlatnim je slovima upisano u knjigu naše nacionalne povijesti.

S trajnom zahvalnošću

Krapinski gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Grada Krapine Zoran Gregurović – ne skrivajući emocije – govorio je o najvećem sinu Hrvatskog zagorja i cijele Lijepe Naše:

Moramo njegovati uspomenu na prvoga hrvatskog predsjednika, da se s trajnom zahvalnošću prisjećamo svega što je za Hrvate napravio, ali i da poučavamo mlade ljude o tome kako je nastala naša država i koliko je nemjerljiva bila povijesna veličina dr. Tuđmana.

Neizmjerno ponosni na dr. Tuđmana

S neizmjernim ponosom mi Zagorci i svi Hrvati prisjećamo se našega dr. Tuđmana – izjavio je za hdz.hr Alen Gerek, potpredsjednik Županijskog odbora HDZ-a Krapinsko-zagorske županije:

Dr. Tuđman najveći je državnik kojeg smo mi Hrvati imali u svojoj burnoj i slavnoj povijesti. Samostalna Hrvatska njegov je trajni spomenik!

U župnoj crkvi u Velikom Trgovišću proslavljena je potom sveta misa zadušnica za pokojnog predsjednika Franju Tuđmana.

JARNJAK: I TEŠKO BOLESTAN, NIJE MOGAO PRESTATI RAZMIŠLJATI O BUDUĆNOSTI HRVATSKE!

U Velikom Trgovišću bio je i Ivan Jarnjak, jedan od najbližih suradnika pokojnog predsjednika. Prisjetio se dana kada je s dr. Tuđmanom prije 18 godina, nekoliko mjeseci prije njegove smrti, posjetio rodno mu mjesto:

Kroz glavu mi prolaze misli o svim susretima s pokojnim predsjednikom i svemu što je učinio za Hrvatsku. A učinio je najviše! Zajedno smo ovdje, kod njegove rodne kuće, bili 1999. godine. Poslije toga dr. Tuđman više nikad nije bio u Velikom Trgovišću.

Preplavljuju me osjećaji – upravo smo na ovom mjestu toga poslijepodneva proveli divne trenutke, razgovarajući o Zagorju, o našim prekrasnim bregima, našoj Hrvatskoj, o tome što još trebamo napraviti. I kada je znao da je teško bolestan, nije mogao prestati razmišljati o budućnosti hrvatske države.

Dr. sc. Franjo Tuđman – Veličanstven čovjek u strašnom vremenu

Predsjednica: S ponosom se sjećamo prvog predsjednika

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: S ponosom se sjećamo prvog predsjednika

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović u nedjelju je, u povodu godišnjice smrti Franje Tuđmana, istaknula je kako se hrvatski narod u domovini i diljem svijeta, i svi hrvatski državljani s poštovanjem i zahvalnošću sjećaju svojega prvog predsjednika.

“Duboko vjerujući u svoj narod, ujedinio je domovinsku i iseljenu Hrvatsku na programu ostvarenja povijesnog cilja – stvaranja slobodne i neovisne hrvatske države. Bio je čovjek jasne političke vizije, strateg i državnik”, stoji u priopćenju Ureda predsjednice.

S obzirom da je danas i Međunarodni dan ljudskih prava, ustanovljen kao spomen na donošenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, predsjednica naglašava kako su stvaranjem neovisne države, hrvatski narod i svi građani dobili politički okvir za njezino ispunjenje i za stvaranje društva u kojemu će dostojanstvo i prava svake osobe biti zaštićena, u zajedničkoj odgovornosti promicanja općega dobra.

Predsjednica je jutros položila vijenac i zapalila svijeću na grobu prvog hrvatskog predsjednika u povodu 18. obljetnice njegove smrti. (Hina)

Dr. sc. Franjo Tuđman – Veličanstven čovjek u strašnom vremenu

Plenković: Tuđmanova ostavština je vizionarska okupljajuća politika u nezahvalnim međunarodnim okolnostima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari