Pratite nas

Politika

Miro Kovač: Petrov i Karamarko jedan drugom vjeruju

Objavljeno

na

Međunarodni tajnik HDZ-a Miro Kovač gostovao je u emisiji Studio 4 gdje je komentirao proces sastavljanja Vlade.

[ad id=”68099″]

Predložili ste spajanje javnih poduzeća, kakve su bile reakcije na to?

“Pozitivne reakcije, taj bi posao trajao godinu dana, ali možda i duže. Očekujemo reakcije kolega iz Mosta o smanjenju broja ministarstava, Petrov je najavio kako bi možda u početku ostalo ovako po pitanju ministarstava”.

Na koji način se odvijaju pregovori oko MUP-a s Mostom?

“Svako rješenje je zajedničko. Kolege iz Mosta su jasno rekle koja ministarstva žele na neki način dobiti i popuniti kvalitetnim ljudima. Svaka strana ima svoje želje, ambicije, pa ćemo vidjeti na kraju. Još se o imenima nije razgovaralo, nikakve odluke o imenima nisu pale, najprije treba vidjeti koliko će ministarstava biti”.

Gospodin Grmoja nerijetko upućuje kritike na račun HDZ-a, je li to iskaz nekakvog nepovjerenja?

“Odnos je vrlo kvalitetan, osobito između gospodina Karamarka i gospodina Petrova, postoji povjerenje koje nastojimo graditi. To će malo potrajati, logično, ali sam optimist. Ako je netko u HDZ-u pokazao da je protiv korupcije, onda je to Karamarko”.

U tri tjedna bi se pitanje Vlade moglo riješiti?

“U životu je dobro imati nekakve rokove, oni nas motiviraju da to dovršimo. Mislimo da ćemo to dovršiti do 18. siječnja kad bi trebala biti predstavljena Vlada. Gospodin Orešković je non-stop uključen u razgovore, tako da su medijski napisi o tome da je on isključen iz toga neistiniti, održava sastanke, s Petrovom, s Karamarkom, to je taj najuži krug. Uključen je u proces”.

Mnoge članove pita se otkad poznaju Oreškovića?

“Ja sam ga upoznao prošli tjedan na kratkom druženju, jako je motiviran i zadovoljni smo što je prihvatio dužnost. Očekujem od njega da poveća ugled Hrvatske na planu financija i gospodarstva. I rezovi i reforme, jedno podrazumijeva drugo”.

Mostovci su najavili da ostaju u Saboru, što će biti sa zastupnicima HDZ-a?

“Ne mogu reći tko će ući u Vladu, tko neće. Neki ljudi će imati čast dobiti mjesto u Vladi, to je dar. I velika obveza, ali to treba gledati kao dar koji je vremenski ograničen”.

Najavili ste smanjenje plaća, a gospodin Kosor je jučer rekao kako je križ raditi za 15 tisuća kuna u Saboru?

“Mislim da on to misli pozitivno i želi reći da svi oni koji će dobiti dar da služe općem dobru, narodu, da to nije bogaćenje nego žrtva. I to je dobro”.

Biste li se vi žrtvovali i zastupali Hrvatsku na vanjskopolitičkom području?

“Svi mi ćemo biti počašćeni tim darom koji je vremenski ograničen i spremni na žrtvu”.

Gospodin Dačić je jučer izjavio kako ne vidi koga bi Hrvatska napadala ako ne njih?

“Gospodin Dačić je iskusan političar, ima pravo na svoj izričaj, njegov je originalan, Hrvatska je članica NATO-a i Europske unije i nije bila dovoljno aktivna, ali će ojačati taj položaj, ojačati će se obrambene sposobnosti RH. Sve što budemo činili bit će u skladu sa pravilima NATO saveza. Ako i uzmemo nešto od tih raketa, Dačić se ne mora bojati”, zaključio je uz osmijeh Miro Kovač.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Istinski domoljubi žele jaču Hrvatsku u jačoj Europi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska vlada u protekloj je godini na sastancima Europskog vijeća i Vijeća EU-a nastavila zastupati i braniti hrvatska stajališta i prioritete u svim ključnim aspektima europskih politika, kazao je u srijedu u Hrvatskom saboru premijer Andrej Plenković, odbacivši kritike „kvazi suverenista” da vlada žrtvuje hrvatske interese zbog EU-a.

Prioriteti o kojima su hrvatski predstavnici posebno govorili i vodili računa bila su prava hrvatskih državljana u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon brexita, kao i položaj i prava Hrvata u BiH, kazao je premijer, predstavljajući zastupnicima pisano izvješće o sastancima Europskog vijeća u 2018. godini.

U fokusu su također bili izazovi migracija i sigurnosti, prioriteti novog dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., pripreme za hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020., pitanje proširenja EU-a, pripreme za kampanju za izbore za Europski parlament u svibnju ove godine, konzultacije s građanima te situacija u susjednim zemljama, kazao je.

Pored četiri redovna sastanka u Bruxellesu u ožujku, lipnju, listopadu i prosincu, održana su bila i tri neformalna sastanka u Bruxellesu, Sofiji i Salzburgu te jedan izvanredni sastanak u Bruxellesu 25. studenoga posvećen brexitu.

Plenković je odbacio teze raznih „svojevrsnih pamfletista” i „kvazi suverenista” da vlada žrtvuje nacionalne interese zbog Europske unije.

„To jednostavno nije točno”, kazao je, istaknuvši da je hrvatski suverenitet osnažen i učvršćen ulaskom u NATO-u i Europsku uniju.

„Naprotiv, da nema ta dva ključna, velika i bitna okvira koji su izgradili europski kontinent i međunarodni poredak, naš bi međunarodni položaj bio znatno slabiji nego što je danas”, kazao je.

„Stoga svaki istinski domoljub može biti samo za jaču Hrvatsku u jačoj Europi jer na taj način bolje štiti nacionalne interese”, naglasio je.

Migracije

Kada je riječ o migracijama, sveukupni europski pristup migracijama temelji se na tri stupa, kazao je, a to su jačanje suradnje s trećim državama, posebice u subsaharskoj Africi, na Bliskom istoku i Aziji te u jugoistočnoj Europi, zatim učinkovitije suzbijanje nezakonitih migracija i krijumčarskih mreža uz jačanje nadzora vanjske granice EU-a te postizanje dogovora o reformi zajedničke europske politike azila.

Hrvatska se posebice zauzimala za pružanje potpore državama jugoistočne Europe kako bi mogle učinkovitije odgovoriti na migracijske izazove, kazao je.

Hrvatskoj su za jačanje nadzora granice, uz dostupna sredstva iz Fonda za unutarnju sigurnost u iznosu od 35 milijuna eura za granicu, prošle godine odobrena i dodatna sredstva. Riječ je o 10,4 milijuna eura za tehničko opremanje granice s BiH i Crnom Gorom, te 6,8 milijuna eura za povećane operativne troškove granične policije, a od srpnja prošle godine na raspolaganju nam je i zrakoplov Frontexa za nadzor granice, istaknuo je.

Europska komisija u rujnu je predložila da se broj pripadnika Europske granične i obalne straže poveća na 10.000 do 2027. te da se za bolje upravljanje granicama i jačanje sigurnosti u novom Višegodišnjem financijskom okviru izdvoji tri puta više novca odnosno gotovo 35 milijardi eura prema sadašnjih 12,4 milijarda eura, napomenuo je.

Postignut je i značajan napredak u reformi zajedničkog europskog sustava azila. Usuglašeno je pet od sedam predviđenih zakonskih akata, a još je potrebno postići dogovor o Uredbi o postupcima azila i Dublinskoj uredbi, što se očekuje u prvoj polovici ove godine.

„Ključno je postići ravnotežu između solidarnosti i ravnomjerne podjele odgovornosti među državama članicama”, objasnio je.

Schengen

Hrvatska je u protekloj godini ostvarila značajan napredak u ispunjavanju svih preporuka za ulazak u Schengen, kazao je Plenković.

Sada očekujemo od nadležne službe Europske komisije da ocijeni akcijske planove koje je Hrvatska dostavila krajem godine te da za Vijeće EU-a pripremi izvješće o tehničkoj spremnosti Hrvatske kako bi se kasnije moglo na političkoj razini donijeti odgovarajuću političku odluku, objasnio je.

Brexit

Premijer se osvrnuo i na brexit, s obzirom na to da je britanski parlament u utorak velikom većinom glasova odbacio sporazum o brexitu koji je britanska premijerka Theresa May dogovorila s EU-om, a koji su europski čelnici prihvatili.

Ocijenio je da je taj sporazum „vrlo kvalitetan okvir” i da je riječ o „objektivno velikom porazu za premijerku May”.

Sada je moguć brexit bez sporazuma, što bi po njegovu mišljenju bila najgora solucija koja bi sigurno izazvala velike gospodarske i financijske posljedice u Britaniji i šire, ili bi britanska vlada mogla zatražiti produljenje roka za izlazak iz EU-a, predviđen za 29. ožujka.

Hrvatska je u tim pregovorima pravovremeno zaštitila interese hrvatskih državljana u Britaniji i dovela ih u apsolutno jednak status s državljanima ostalih država članica, imajući u vidu da im je Britanija omogućila slobodu kretanja tek tijekom 2018., istaknuo je.

Naglasio je da je brexit gubitak za sve i upozorenje do čega sve loše političke procjene i neodgovorna i lažna kampanja utemeljena na lažnim vijestima i zabludama mogu dovesti.

Proračun

Kada je riječ o novom dugoročnom proračunskom okviru EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., Plenković je kazao da je Komisija predložila proračun od 1135 milijardi eura te da je za Hrvatsku predviđeno 10,6 milijarda eura, što je malo manje nego do sada.

Prijedlog proračuna za Hrvatsku minimalno je smanjen u odnosu na druge zemlje srednje i istočne Europe i vlada će raditi na tome da postignemo još bolje uvjete kako bi ubrzala razvoj zemlje, naglasio je.

Napomenuo je da je Hrvatska do sada ugovorila 60 posto dostupnih sredstava iz europskih fondova, a cilj je da 2019. ugovori 85 posto.

Predsjedanje EU-a

Na marginama prosinačkog sastanka Europskog vijeća održan je prvi sastanak Trija koji će predsjedati Vijećem EU-a u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2020., a koji čine Rumunjska, Finska i Hrvatska.

Dogovoren je nastavak suradnje i redovni sastanci u ovom formatu te pozdravljen 18-mjesečni program Vijeća koji su pripremila tri predsjedništva, a usvojen je na Vijeću za opće poslove (GAC) u prosincu.

Program ima tri prioriteta – koheziju, konkurentnost i konvergenciju, kazao je Plenković.

Hrvatska, koja će Vijećem EU-a predsjedati u prvoj polovici 2020., svoje prioritete grupirala je u pet područja koja će još biti razrađena.

To su, po njegovim riječima, gospodarski rast i održivi razvoj, zapošljavanje i konkurentnost, unutarnja i vanjska sigurnost, energetska, prometna i digitalna povezanost te proširenje i budućnost Europske unije.

Zapadni Balkan

Plenković je također izdvojio neformalni sastanak Europskog vijeća u Sofiji 17. svibnja na kojem su sudjelovali i čelnici zemalja jugoistočne Europe, prvi put nakon 15 godina, čime je potvrđena važnost njihove europske perspektive.

Na njegovu inicijativu, u zaključcima je najavljen sljedeći sastanak EU–zapadni Balkan tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020.

Hrvati u BiH

Plenković je istaknuo da je Hrvatska na sastancima Europskog vijeća u listopadu i prosincu otvorila pitanje položaja i prava Hrvata u BiH.

Apelirao je na članice Europske unije da pomognu institucijama i političkim strankama u BiH u procesima promjene izbornog zakonodavstva kako bi se izbjegao model preglasavanja političke volje Hrvata, kao jednog od tri konstitutivna naroda.

Naglasio je da će se Hrvatska nastaviti zauzimati na svim razinama za ravnopravnost Hrvata u BiH i njihovu legitimnu zastupljenost u Predsjedništvu BiH dok god se taj problem ne riješi.

Euro

U pogledu uvođenja eura, premijer je kazao da se ono očekuje za tri do pet godina.

Podsjetio je da je u svibnju usvojena Strategija uvođenja eura kao nacionalne valute te istaknuo da će Hrvatska uskoro poslati pismo da želi ući u Europski tečajni mehanizam (ERM II), čekaonicu za euro.

Konzultacije s građanima

Kako bi se Europsku uniju, njezine prednosti i temeljne vrijednosti, približilo građanima, pokrenuta je nova inicijativa konzultacija s građanima o europskim politikama, uz postojeći koncept dijaloga s građanima koji organizira Europska komisija.

Rezultati inicijative, odnosno prikupljena mišljenja predstavit će se na neformalnom sastanku šefova država i vlada u svibnju 2019. u Sibiuu u Rumunjskoj.

U Hrvatskoj je organizirano bilo 30-ak takvih skupova, rekao je Plenković.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Vidović: Žao mi je zbog reakcije Krstičevića ali u Saboru smo svi kolege i svi smo jednaki

Objavljeno

na

Objavio

Žao mi je zbog reakcije ministra obrane i potpredsjednika Vlade Damira Krstičevića, kojeg poštujem kao zapovjednika i vojnika, ali u Saboru smo svi kolege i svi smo jednaki, prva je reakcija SDP-ova zastupnika Franka Vidovića nakon što je ministar u srijedu nervozno bacio na pod makete aviona koje mu je Vidović poklonio.

“Nije mi bila namjera isprovocirati ga jer to što sam mu darovao makete bila je šala, a kao šalu je sve shvatio i premijer. No, ministrove reakcije neka govore same za sebe”, rekao je Vidović novinarima neposredno nakon svog performansa.

Rasprava o propaloj nabavi borbenih zrakoplova na saborskom “aktualcu” iznervirala je u jednom trenutku Krstičevića u toj mjeri da je, nakon što mu je Vidović prišao i uručio kutiju sa sklopivom maketom aviona, bijesno bacio maketu na pod i poručio mu: “Goni se, ti i ovo!”.

Nakon incidenta Krstičević se novinarima požalio da ga je Vidović htio poniziti.

“To je poniženje, to nije sportski. Tako se ne radi s vojnikom. Ja to njemu ne bih nikad napravio”, kazao je Krstičević.

(Hina)

 

Krstičević nakon incidenta: Ja sam ratnik, to se ne radi vojniku! (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari