Pratite nas

Politika

Miro Kovač: Petrov i Karamarko jedan drugom vjeruju

Objavljeno

na

Međunarodni tajnik HDZ-a Miro Kovač gostovao je u emisiji Studio 4 gdje je komentirao proces sastavljanja Vlade.

[ad id=”68099″]

Predložili ste spajanje javnih poduzeća, kakve su bile reakcije na to?

“Pozitivne reakcije, taj bi posao trajao godinu dana, ali možda i duže. Očekujemo reakcije kolega iz Mosta o smanjenju broja ministarstava, Petrov je najavio kako bi možda u početku ostalo ovako po pitanju ministarstava”.

Na koji način se odvijaju pregovori oko MUP-a s Mostom?

“Svako rješenje je zajedničko. Kolege iz Mosta su jasno rekle koja ministarstva žele na neki način dobiti i popuniti kvalitetnim ljudima. Svaka strana ima svoje želje, ambicije, pa ćemo vidjeti na kraju. Još se o imenima nije razgovaralo, nikakve odluke o imenima nisu pale, najprije treba vidjeti koliko će ministarstava biti”.

Gospodin Grmoja nerijetko upućuje kritike na račun HDZ-a, je li to iskaz nekakvog nepovjerenja?

“Odnos je vrlo kvalitetan, osobito između gospodina Karamarka i gospodina Petrova, postoji povjerenje koje nastojimo graditi. To će malo potrajati, logično, ali sam optimist. Ako je netko u HDZ-u pokazao da je protiv korupcije, onda je to Karamarko”.

U tri tjedna bi se pitanje Vlade moglo riješiti?

“U životu je dobro imati nekakve rokove, oni nas motiviraju da to dovršimo. Mislimo da ćemo to dovršiti do 18. siječnja kad bi trebala biti predstavljena Vlada. Gospodin Orešković je non-stop uključen u razgovore, tako da su medijski napisi o tome da je on isključen iz toga neistiniti, održava sastanke, s Petrovom, s Karamarkom, to je taj najuži krug. Uključen je u proces”.

Mnoge članove pita se otkad poznaju Oreškovića?

“Ja sam ga upoznao prošli tjedan na kratkom druženju, jako je motiviran i zadovoljni smo što je prihvatio dužnost. Očekujem od njega da poveća ugled Hrvatske na planu financija i gospodarstva. I rezovi i reforme, jedno podrazumijeva drugo”.

Mostovci su najavili da ostaju u Saboru, što će biti sa zastupnicima HDZ-a?

“Ne mogu reći tko će ući u Vladu, tko neće. Neki ljudi će imati čast dobiti mjesto u Vladi, to je dar. I velika obveza, ali to treba gledati kao dar koji je vremenski ograničen”.

Najavili ste smanjenje plaća, a gospodin Kosor je jučer rekao kako je križ raditi za 15 tisuća kuna u Saboru?

“Mislim da on to misli pozitivno i želi reći da svi oni koji će dobiti dar da služe općem dobru, narodu, da to nije bogaćenje nego žrtva. I to je dobro”.

Biste li se vi žrtvovali i zastupali Hrvatsku na vanjskopolitičkom području?

“Svi mi ćemo biti počašćeni tim darom koji je vremenski ograničen i spremni na žrtvu”.

Gospodin Dačić je jučer izjavio kako ne vidi koga bi Hrvatska napadala ako ne njih?

“Gospodin Dačić je iskusan političar, ima pravo na svoj izričaj, njegov je originalan, Hrvatska je članica NATO-a i Europske unije i nije bila dovoljno aktivna, ali će ojačati taj položaj, ojačati će se obrambene sposobnosti RH. Sve što budemo činili bit će u skladu sa pravilima NATO saveza. Ako i uzmemo nešto od tih raketa, Dačić se ne mora bojati”, zaključio je uz osmijeh Miro Kovač.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Geopolitika

Hrvatska i Crna Gora imaju priliku za znatnu obrambenu i geopolitičku suradnju

Objavljeno

na

Objavio

Crna Gora prolazi nacionalnu katarzu konačnim napuštanjem podređenosti Srbiji i stoljeća dugog pokušaja srpske asimilacije crnogorskog nacionalnog korpusa. U trenutnim geopolitičkim odnosima to je težak udarac Srbiji, koja je barem kroz Crnu Goru imala izlaz na more, ključan strateški element za kontinuirani opstanak velikosrpske ideologije koju Vučićev režim propagira i provodi najintenzivnije od propasti pokušaja njegova nasilnog stvaranja prije gotovo četvrt stoljeća, kada je Hrvatska vojska slomila kralježnicu tadašnjeg velikosrpstva.

Dakako, potpuno odvajanje crnogorske nacije od nametnutog srpstva Srbija teško prihvaća, te se protiv toga svojski bori. Nemiri koji su trajali od kraja 2015. do iza izbora 2016., a vođeni od strane srpskih stranaka, nose potpis subverzivnog djelovanja. O pokušaju puča 2016., za koji se često krivi Rusija, govorio je Vučić, te su navodno srbijanske službe sudjelovale u sprječavanju istog, no to također odgovara Vučićevoj navici stvaranja problema te potom predstavljanja sebe kao spasitelja.

Već godinu dana traje i intenzivna kampanja demonizacije Crne Gore u Vučićevim režimskim glasilima, s izljevima mržnje i paranoje koji nadmašuju čak i poslovična vrijeđanja Hrvata i Albanaca. Jer dok napadi na potonje tek održavaju mržnju i psihološki pripremaju za buduće sukobe, napadi na Crnogorce imaju konkretan cilj sprječavanja kulturološkog i povijesnog odvajanja od Srbije, te posebno izbacivanja ultranacionalističke Srpske pravoslavne crkve.

A obnova Crnogorske pravoslavne crkve, koja je nužna da se dokine velikosrpska propagandna mašinerija SPC-a kao vodećeg ideologa Velike Srbije, nužan je korak u suprotsavljanju specijalnom ratovanju Srbije. Već je sada na djelu stari srpski recept vječite ugroženosti, a Crna Gora sa svojim malim i ograničenim snagama ranjiva je na prokušane metode barikada, odnosno prometno-komunikacijskih blokada i formiranja srpskih općina, što su recepti testirani u Hrvatskoj i BiH, te još uvijek korišteni na Kosovu.

Hrvatska može ojačati suradnju s Crnom Gorom u razvoju i opremanju njenih oružanih snaga. Naš novi ophodni brod OOB-31 Omiš ovih je dana u Crnoj Gori na vježbi ADRION 2019 LIVEX, što će biti prilika za njegovo predstavljanje VCG koja je iskazala interes, te tako može postati kupac hrvatskih brodova. Uz nužno rješavanje bilateralnih pitanja, Hrvatska i Crna Gora imaju priliku za znatnu obrambenu i geopolitičku suradnju u suprostavljanju regionalnim prijetnjama.

Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: ‘Nisu se obistinile laži iz negativne kampanje protiv Istanbulske konvencije’

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu da nije stigao niti jedan prigovor potpisnica Istanbulske konvencije na interpretativnu izjavu koju je Vlada priložila te da se nisu obistinili strahovi i lažne informacije negativne kampanje koja je prije godinu dana vođena protiv ratifikacije tog dokumenta.

“Sve ono što je bilo govoreno u kampanji protiv ratifikacije nije se dogodilo, baš ništa. I to je jako važno da hrvatska javnost zna da se ništa loše nije dogodilo niti će se dogoditi”, poručio je premijer na početku sjednice Vlade.

Izvijestio je da je Hrvatska prošle godine uz veliku kampanju protiv ratifikacije Konvencije Vijeća europe o sprječavanju nasilja nad ženama i u obitelji, ratificirala taj međunarodni dokument.

Podsjetio je da je tada u zakon o potvrđivanju ugrađena interpretativna izjavu kao institut u kojem se navodi kako Hrvatska vidi preuzimanje svojih obaveza, a u kojoj se navodi  da odredbe konvencije ne sadrže obveze uvođenja rodne ideologije niti redefiniranje ustavne definicije braka.

Tada smo, kaže Plenković, slušali dio birača koji su imali određene strahove pod utjecajem kampanje. Tu poruku čuli smo prije nego što smo ratificirali konvenciju i kazali smo tom izjavom da čujemo zabrinutost dijela građana i poručujemo da se baš ništa loše, suprotno načelima i vrijednostima našeg ustavnog poretka. neće dogoditi. I to se nije dogodilo.

Države, stranke te konvencije mogle su, ako su u našoj interpretativnoj izjavi vidjele bilo što s čime se ne slažu ili smatraju da nije u duhu provedbe konvencije, niti u skladu s njihovim tumačenjem, iskazati rezerve i prigovoriti našoj interpretativnoj izjavi.

“Za to su imale rok od godine dana koji je istekao u subotu, 15. lipnja. Rezultat je da baš niti jedna druga država nije uložila prigovor na hrvatsku interpretativnu izjavu, što znači da su s njom suglasne. I to zato što smo to napravili pažljivo, odgovorno, konzultirajući i naše pravne stručnjake i pravnu službu Vijeća Europe”, rekao je premijer.

Osigurali smo, kaže, da u vrijednosnom smislu nema dilema, izjava je međunarodno prihvaćena bez ikakvih rezervi a u praksi se ništa od onoga što su neki sugerirali nije dogodilo.

Sve to govori da javnost u Hrvatskoj mora razumjeti da ima odgovornu vladu, ljude koji znaju što su međunarodni akti, a isto tako zna što je fenomen nasilja u obitelji.

Rekao je da to nije fenomen kojim se trebaju baviti samo nevladine udruge, već je to horizontalni problem cijeloga društva i briga stranaka koje čine političku većinu, briga vlade i briga institucija.

“Moramo raditi na pojačanoj odgovornosti počinitelja nasilja, prevenciji, potpori žrtvama, boljoj koordinaciji svih institucija, obrazovanju o tom temama i na tome da nasilja u hrvatskom društvu u obitelji i nad ženama bude što manje. Instrumenti u ovoj konvenciji nam u tome pomažu, što nam osigurava i adekvatnu financijsku potporu u provedbi i nacionalnih mjera i mjera koje se tiču ove konvencije”, rekao je Plenković.

Usvojen protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji

Vlada je u nastavku sjednice usvojila Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, operativni dokument koji precizira postupanja u konkretnim slučajevima s ciljem efikasnijeg sprječavanja nasilja u obitelji.

Obuhvaća postupanje odnosno obveze državnih tijela (zdravstva, znanosti i obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i policije), kao i obveze u postupanju službe za pomoć žrtvama i svjedocima i probacijske službe, a jača i ulogu organizacija civilnoga društva te medija u senzibilizaciji javnosti na problem nasilja.

Svrha Protokola je osiguranje pravovremene i učinkovite provedbe postojećih propisa o zaštiti žrtve nasilja u obitelji sukladno ovlastima nadležnih tijela, unaprjeđenje suradnje i dugoročno utjecanje na smanjenje nasilničkog ponašanja, istaknula je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.

Sprječavanje nasilja u obitelji i zaštitu žrtve nije moguće provesti bez međusobne suradnje i povezanosti nadležnih tijela koja se bave zaštitom žrtava nasilja, dodala je te naglasila da postupke u vezi s nasiljem u obitelji treba provoditi žurno, bez odgode, uvažavajući prava žrtve i s osobitim senzibilitetom za žene, djecu, osobe s invaliditetom i starije osobe kao žrtve nasilja u obitelji.

Istaknula je i da se Protokolom jača uloga organizacija civilnoga društva i medija.

Protokol će biti objavljen na mrežnim  stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zdravstva. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari