Pratite nas

Događaji

Kardinal Puljić – neumoran pastir napaćene Crkve

Objavljeno

na

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u utorak u Sarajevu euharistijsko slavlje u povodu 25. obljetnice biskupskog ređenja i ustoličenja kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa vrhbosanskoga, poručivši kako je kardinal Puljić svojom nepokolebljivom vjerom i odlučnim zalaganjem za pravdu i pravičnost bio pravim Kristovim sljedbenikom i u najtežim vremenima.

Četvtrt stoljeća biskupstva kardinala Puljića u Sarajevu je obilježeno svečanom akademijom i misnim slavljem u katedrali Srca Isusova, a kardinal Bozanić je u propovijedi kazao kako je vrhbosanski nadbiskup to razdoblje obilježio svojim neprekidnim nastojanjima da bude dobar pastir svojim vjernicima, ali i glas istine koji će svjedočiti o njihovim nedaćama, posebice u teškom ratnom razdoblju.

Za vrhbosanskog nadbiskupa kardinal Puljić zaređen je na Bogojavljenje 1991. godine, u jeku teške krize u BiH i u predvečerje rata koji će nešto kasnije poharati tu zemlju.

Kardinal Bozanić je Puljićevo zaređenje, koje je 1991. godine bilo i svojevrsno iznenađenje, opisao kao znakovitost Božjeg poziva i izbora dodajući kako je sadašnji vrhbosanski nadbiskup svo vrijeme u sebi nosio svijest o svojoj neznatnosti pred zahtjevnom službom.

“Bio je to prijeloman događaj ne samo u životu određenog pojedinca, nego se to dogodilo upravo na prijelomu epoha na ovim prostorima”, kazao je Bozanić.

Četvrt stoljeća pravi svjedok vjere

Podsjetio je kako je nadbiskup Puljić i u vrijeme ratne opsade Sarajeva odlučio ostati u svom gradu i biti njegovim glasnikom po svijetu.

“Prihvatio je životnu ugroženost i boravak sa svojim narodom, boravak s patnjama svakoga čovjeka. To je vrijednost koju može do kraja izmjeriti samo Bog i koja sjaji vječnom ljepotom uvijek. Istodobno je to i najrječitiji primjer svakome koji se bori s mišlju da napusti svoju zemlju i zavičaj, a poticaj onima koji razmišljaju o povratku na svoja ognjišta. I ne radi se tu samo o osobnoj odgovornosti i hrabrosti, nego ponajprije o utjelovljenju Kristove blizine, o utjesi i snazi koju je nadbiskup Vinko naučio od Kristova križa”, kazao je kardinal Bozanić.

Dodao je kako je to prepoznao i papa Ivan Pavao II., kada je 1994. godine nadbiskupa Puljića ubrojio u kardinalski zbor, pri čemu je vrhbosanski nadbiskup, s četrdeset i devet godina, bio najmlađi kardinal.

“Dobro znamo koliko je to u ratnoj 1994. godini bio jasan znak za Crkvu i svijet, pri čemu se u nadbiskupovoj službi ocrtavala sva dramatičnost jedne zemlje u težnji za mirom i slobodom. Što se sve događalo u njegovu srcu i što je sve nosio u duši kao pastir ove napaćene Crkve, ostaje sačuvano u Božjemu zagrljaju. No, tragovi te blizine ostaju vidljivi, jer se odražavaju u odnosu prema povjerenim mu katoličkim vjernicima i njegovom hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini, prema pripadnicima drugih vjeroispovijesti i svim ljudima ove zemlje, prema domovini i prema vrijednostima”, kazao je u propovijedi kardinal Bozanić.
Poručio je kako proteklih dvadeset i pet godina svjedoče da su najveće patnje u društvu prouzročene kada je zanemaren čovjek, kada je pogaženo ljudsko dostojanstvo koje je čovjeku darovao Bog i kada ljudi svojim kriterijima, propisima i zakonima iskrivljuju ono što je bitno u ljudskom životu.
Zagrebački je nadbiskup pozvao vjernike da poput kardinala Puljića neprekidno imaju na umu poštivanje čovjeka i njegova osobnog dostojanstva te da ne dopuste da se ono gazi pod bilo kojom izlikom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Večer prijatelja tuzlanskih Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta. Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Povijest bilježi kako su se franjevci Vrhbosanske Nadbiskupije na području sadašnje Bosne najprije doselili u Srebrenicu i tamo izgradili svoj samostan. Širili su se polako i sigurno, a kako su se širili oni, tako se širilo i kršćanstvo. Brzo su naselili i područje Soli ili danas Tuzle, gdje su kasnije također izgradili svoj samostan.

Danas u Tuzli egzistira Franjevački samostan svetih Petra i Pavla, a čiji je prostor, pored održavanja vjerskih sadržaja, i mjesto kulturnih i svih drugih za Hrvate značajnih događanja. Tako su tuzlanski franjevci uz svoj puk pokrenuli i Hrvatski kulturni centar “Sveti Franjo”. A svaka organizacija, pogotovo ona tipa kao što je ova tuzlanska, ima i svoje prijatelje, koji pomažu kad je potrebno. Čine to uvijek kad god zatreba.

Tim povodom 10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta.

Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Bila je ovo prigoda da se nazočnima obrati i donedavni gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli, svugdje rado viđeni, fra Mario Divković, koji je započeo izgradnju i cijeli projekt predao u ruke novom gvardijanu fra Željku Nikoliću.

Cijelom događaju bio je nazočan i vidno radostan predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BIH dr. Dragan Čović s najbližim suradnicima te novoizabrani predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” dr. Nikola Čiča, inače rođeni Tuzlak. Među gostima smo mogli vdiejti i Gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića i premijera Županije Posavske Đuru Topića.

Piše: Anto PRANJKIĆ

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Na Plehanu postavljen kamen temeljac za novi samostan

Objavljeno

na

Objavio

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Cijela bosanska Posavina svojevrsni je simbol patnji i stradanja hrvatskoga naroda kroz, kako onu stariju, tako i noviju, burnu povijest ovog naroda.  Katoličanstvo na ovo područje donijeli su franjevci u srednjem vijeku, a čuvali su ga zajedno sa svojim pukom u svim vremenima života u svojoj Posavini. Istina, uz velike žrtve pogotovo one u Drugom svjetskom i posljednjem Domovinskome ratu, u kojem su kuće razorene a vjernici raseljeni diljem svijeta. Prvi franjevački samostan na ovom području izgrađen je 1874. godine. Samostan, crkva svetoga Marka i cijeli kraj  bili su mjesta okupljanja i zajedništva ovdašnjih posavskih Hrvata-katolika. U onim teškim vremenima Drugoga svjetskoga rata kada su mnogobrojni muškarci završavali svoje ovozemne živote kod Burića štale i na Bleiburgu, ali i tijekom i poslije Domovinskoga rata, plehanski vjernici okupljali su se oko svojih fratara i pouzdavali se  u Božju Providnost. Tu vjeru nisu izgubili niti 2. srpnja 1992. godine kada je neprijateljska vojska s dvije tone eksploziva porušila ljepoticu ovoga kraja- crkvu Svetoga Marka. Prigodom miniranja stradao je i samostan izgrađen 1932. godine. Ljudi su teškom mukom i gorčinom u srcu napuštali ognjišta, ali svoj Plehan nisu zaboravili. Prvi se vratio fra Ivan Ćurić i kao njegovi predčasnici, fratri u srednjem vijeku, na Plehanu počeo graditi novi vjernički život. Danas tamo živi oko 90 Hrvata, a prije rata bilo ih je preko osam tisuća.

Počinje gradnja samostana na Plehanu, srušenog 1992.

U ponedjeljak 8. srpnja ove godine bilo je posebno svečano na Plehanu. Uzoriti Vinko kardinal Puljić, Nadbiskup Vrhbosanski blagoslovio je gradilište i kamen temeljac  i time simbolično započeo gradnju novog samostana. U prigodnoj homiliji kardinal Puljić nije zaboravio podsjetiti svoje vjernike kako kamen temeljac označava našega Gospodina Isusa Krista kao čvrstu stijenu na kojoj gradimo život vjere. Osvrnuo se i na žrtvu koju su podnijeli branitelji i poručio svima da iz posebnog pijeteta prema njima moramo voljeti i cijeniti ono zašto su branitelji dali svoje živote.

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim.

Kamen temeljac koji je ugrađen u temelj novog samostana izradio je povratnik Marko Princip a u njega je autor  ugradio i povelju o gradnji samostana. Uz veliki broj vjernika događaj su uveličali i članovi zbora župe  Rođenja BDM iz Ulica pored Brčkog, gdje je sadašnji plehanski gvardijan fra Anto Tomas službovao kao župnik i župni vikar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari