Pratite nas

Pregled

Slavko Linić u BUJICI: Sumnjam na Ranka Ostojića jer PNUSKOK nije poštivao svoje ovlasti

Objavljeno

na

U emisiji Bujica gostovali su bivši ministar financija Slavko Linić te bivši ministar gospodarstva i ekonomist Ljubo Jurčić. Komentirali su trenutno gospodarsko i ekonomsko stanje u Hrvatskoj, mirovinske fondove, što sve čeka budućeg premijera te stanje u SDP-u i djelovanje PNUSKOK-a, prenosi direktno.hr

[ad id=”68099″]

Čini se da imamo, da ćemo imati premijera koji ostavlja dojam da zna o čemu govori?

“Teško mi je govoriti bez cjelovitog programa. Ne poznajem njegovu povijest, kakav ima pristup. Ovih pet točaka koje je nabrajao, to se u Hrvatskoj valja već dvadeset godina. To su imali svi ministri, vlade, ali nije se puno toga napravilo. Vi ne možete administrativnim aktom poboljšati javnu upravu. Konkurentnost je rezultat čitavog sustava, čitav bit ekonomije je konkurentnost i morate izgraditi sustav s efikasnim podsustavima da bi se postigao taj cilj. Što se tiče EU fondova, to je iluzija. Da bi se Hrvatska razvijala – treba imati oko 15 milijardi eura investicija godišnje, a mi smo sad na sedam, osam. I ta milijarda godišnje iz EU fondova neće puno toga promijeniti. Treba imati u vidu da možemo povući oko milijardu, a moramo uplatiti oko 600 milijuna eura. Ali svaki cent je dobro uzeti, iako to nije rješenje. Zdravstvo da bi bilo bolje ide u neku vrstu nadogradnje. U ekonomiji postoji prirodni red. Morate odrediti redoslijed rješavanja problema. Ne možete riješiti treći ako niste riješili prvi. To nije tako jednostavno, tu treba sustavni pristup. Orešković pokazuje dobre želje, ali treba pričekati njegov saborski govor”, kazao je Jurčić.

Je li Hrvatska spremna za reforme?

“Ja sam operativac. Želim biti optimist. I na početku Milanovićeve vlade bio sam optimist. Smatram da se Hrvatska može izvući iz krize, osnovno je pitanje tko će vući potez. Vjerujem da novi mandatar može to i ako dobro vodi taj tim, rezultati mogu biti prisutni. Investicije nisu samo povlačenje europskih sredstava. Pitanje je efikasnosti upravljanja trgovačkim društvima. Treba riješiti Hrvatske željeznice. Graditi infrastrukturu znači odmah krenuti u željezničke projekte. Naše luke nestat će. Nećemo imati prednost koju smo oduvijek imali. Deficite rješavamo ako riješimo nezaposlenost. Vlada ima ogromnu ulogu. Samo treba biti efikasan. Kad smo Ljubo i ja bili u Račanovoj vladi krenuli smo u autoceste jer je trebalo otvarati radna mjesta. Dolazi čovjek koji zna kako treba. Sve ćemo promijeniti, već u šest mjeseci vidjet ćemo tko je taj tip”, smatra Linić.

Kolika je prednost Oreškovića činjenica što dolazi iz realnog sektora? On zna što znači svaki mjesec nekom davati plaću.

“Prednost mu je što zna kako upravljati timom. Neovisno što nema političku povijest iza sebe, ima one koji će ga podržati ako će dobro voditi tim. Možemo biti optimisti i dati mu povjerenje”, kazao je Slavko Linić.

“On zna o čemu on priča. Mnogi političari nemaju osjećaj za praktičan život. Pitanje je hoće li imati ljude koji će to napraviti. Mi smo bili ljudi koji smo radili. Linić je jedan od najradišnijih ljudi, to je njegova najbolja karakteristika. Ja sam bio miran ako je Slavko nešto preuzeo”, pohvalio je Jurčić Linića.

“Takav tim treba biti kod mandatara Oreškovića”, smatra Linić.

“Vidjet ćemo kako će se ponašati premijer, njegov prvi govor. Ako nema ljude, ne može, a to će se vidjeti u prvih šest mjeseci”, najavljuje Jurčić.

Samo za kamate nam stiže 14 milijardi kuna?

“Deficiti u 2016. su ozbiljna prijetnja koju ne možete riješiti reformama u godinu dana. Osnovna su dva problema, kamata i deficit u mirovinskom sustavu koji se kreće oko 19 milijardi kuna. Jedina bitka je kroz jači rast gospodarstva, stvarni rast, a ne potrošački rast. Većim brojem zapošljavanja možemo smanjiti deficit. Kamata se neće smanjivati u narednih nekoliko godina”, upozorava Slavko Linić.

Što je s drugim stupom?

“Deficit i kamate su prepreka. Oni se ne mogu riješiti čarobnim potezom, kroz četiri pet godina bi se to moglo dovesti u normalu. To se rješava u gospodarskom sustavu investicijama, a da bi ih privukli one moraju biti isplative. Vi možete željeti nešto napraviti, ali ako se to u ekonomiji ne isplati – nemate investicije. Dobra želja je potrebna, ali ne i dovoljna. Ne smijete smanjivati mirovine niti kvalitetu zdravstva. Mirovine bi bilo opasno dirati”, rekao je Ljubo Jurčić.

Hoće li mirovine ugroziti prijedlog o ukidanju drugog stupa?

“Ne. Sve su mirovine generacijska solidarnost. Kakav će biti drugi mirovinski stup ovisi o stanju gospodarstva u onom trenutku kad netko ide u mirovinu. Svi fondovi su špekulativni. Moj je prijedlog bio da novci koji se skupe u drugi mirovinski stup – da to ostane, a buduće uplate da vratimo u prvi mirovinski stup čime bi pet milijardi kuna manje iz proračuna išlo u prvi mirovinski stup”, smatra Jurčić.

“Drugi mirovinski stup treba jer je naša generacijska solidarnost takva da ćemo uvijek imati siromašne umirovljenike. Je li u redu da samo zaposleni daju doprinos za zdravstvo? Ne možemo mi biti dio europskog i svjetskog tržišta, a imati samo generacijsku solidarnost. Moramo imati naše fondove koji će biti učesnici u sve rizike financiranja. Da mi moramo potpuno promijeniti način financiranja upravitelja – o tome mi nismo razgovarali”, kazao je Linić.

“Novci su oduzeti od prvog mirovinskog stupa. 20 posto javnog duga Hrvatske prelazi u drugi mirovinski stup. Da ga nismo imali, imali bi 20 posto manji javni dug. Hrvatska s posuđenim novcem ne gradi novu imovinu nego financira propalu imovinu. Čitavo smo vrijeme imali deficit i iz deficita smo financirali prvi mirovinski stup. Slavko govori dobro o investicijskim projektima, ali nama je problem nezaposlenost”, dodao je Jurčić.

“U gradnji je velika zaposlenost”, tvrdi Linić.

Dobio sam informaciju da je zadnjih mjeseci velik broj ljudi zaposlen u HEP-u, uhljebljivanje?

“Ne bih se bavio tim, nisu se oni osigurali. Efikasnost je ta zbog koje se nisu osigurali”, kazao je Linić.

Kako to, biznis kad je u problemima, uvijek ide s politikom?

“To je rezultat neizrađenog hrvatskog sustava. Budući premijer je govorio kako će mrtvi kapital oživjeti. Da bi to napravili morate izgraditi sustav. Kako iskoristiti hrvatski prostor? Političari ne izgrađuju sustav nego očekuju čarobna rješenja. U Hrvatskoj je problem jedna duboka društvena kriza, gdje smo izgubili vrijednosti. Ovo se nije smjelo dogoditi. Rezultat toga je i ono što smo mi pokušavali da pokušavate pokrit nešto, a to se uvijek osjeti na narodu”, rekao je Ljubo Jurčić.

Kako komentirate javno prepucavanje Ranka Ostojića i Nikole Grmoje?

“Nema dvojbe da PNUSKOK nije radio u skladu sa zakonima, pogotovo kad pogledam kako su postupali prema meni i mojoj obitelji i to su stvari koje pokušavam i koje ću pokušavati dokazivati. Policajac je napisao da sam ja nosio ne znam koliko novaca u Ameriku, pa su me prisluškivali, pratili, ispitivali moju djecu, nezakonito. Govorim o svom iskustvu. Ako je to meni rađeno, uvjeren sam da su to radili i ljudima u Mostu. To je na njima da dokažu to. U mom slučaju su to pustili i u medije. Sumnjam na Ranka Ostojića jer PNUSKOK nije poštivao svoje ovlasti”, rekao je Linić.

Ako nije govorio istinu u slučaju Linić, mislite li da Ostojić govori sad?

“Takav se čovjek smjenjuje jer ne smije bacati sjenu na funkcioniranje države, a neka onda poslije dokazuje ako tvrdi da nije kriv. Ako se ima indicije da je radio nešto sumnjivo, onda ga predsjednik Vlade smjenjuje”, kazao je Ljubo Jurčić.

Bili ste dio Račanovog tima, što će sad biti s SDP-om? Koga podržavate?

“Nije bitno koga podržavam. Bliži mi je Komadina od Milanovića. Bitno je što će članovi odlučiti, ali to će imati ogromnog utjecaja na SDP. Milanović je autokrata koji je sva tijela umrtvio u stranci. Ušao je u izbore bez utvrđenih programa. Po meni, Komadina se više okreće socijalnim problemima i pitanjima. Uvijek se zalaže za mekši oblik kapitalizma, želi što jači rad tijela stranke. Članovi će birati. Samim tim kako se opredijele, to je budućnost SDP-a. Poruka ne treba biti rat s HDZ-om. Pa ljudi, prestanimo ratovati. Opozicija treba ozbiljno predlagati rješavanje. To je pogrešna Milanovićeva poruka, ako tko želi ratovati – neka mu se priključi”, rekao je Linić.

“Ja sam i prije predlagao Komadinu. Na žalost ovako je završilo”, zaključio je Jurčić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Pregled

Plenković: U slučaju Uljanik mora se voditi računa o svim aspektima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da će se odluka o Uljaniku donijeti nakon što se obave još neki razgovori, među inim, i konzultacije s europskim partnerima te da se pritom mora voditi računa o svim aspektima.

“U ovom trenutku moramo voditi računa o svemu, o brodogradnji, o pravima radnika, o političkoj, ekonomskoj, financijskoj, socijalnoj, regionalnoj i europskoj dimenziji i u konačnici donositi odluke koje moraju biti sagledane i kroz širu sliku. Ako gledate da je jedan od glavnih prioriteta fiskalna konsolidacija, izlazak iz postupka prekomjernog proračunskog manjka i prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, svi pozitivni gospodarski pokazatelji, što je bitno zadržati”, rekao je Plenković novinarima.

Predstavnici vladajuće koalicije u srijedu na sastanku u Banskim dvorima nisu donijeli konačnu odluku hoće li Uljanik u proces restrukturiranja ili u stečaj, već bi tu odluku trebali donijeti za nekoliko dana.

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić kazao je i da su na sastanku izneseni podatci po kojima bi troškovi restrukturiranja Uljanika iznosili nešto više od milijardu eura, a troškovi stečaja oko 557 milijuna eura.

“Nije svejedno izložiti se ponovno iznosima koji će praktički ići i do iznosa koji su u ovom trenutku skoro dvostruko veći od projiciranog koliko nas košta varijanta isplate obveza sukladno stečaju. Čuli ste jučer to je 557,5 milijuna eura, a od toga smo već dobar dio, skoro 420 milijuna eura platili. No, donosit ćemo odluke kada se još malo konzultiramo i kad obavimo još neke razgovore i ovdje s našim europskim partnerima”, rekao je Plenković novinarima u Bruxellesu.

Plenković je rekao da želi podsjetiti radnike Uljanika i 3. maja da je sve što su prošle godine primili došlo iz državnog proračuna slijedom odluke vlade.

“To nisu bila jamstva za brodove, za što smo u prosincu, siječnju, veljači i početkom ožujka isplatili 3,1 milijardu kuna, nego sanacijsko jamstvo u iznosu od 716 milijuna kuna, pokušaj da se ide u restrukturiranje. Taj pothvat nažalost nije uspio, nije bio verificiran ni od naših resora, ni od strane EK-a”, rekao je premijer.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio je u srijedu uoči sastanka vladajuće koalicije da će se “u prvom koraku sigurno brojka pokazati da je jeftinije ići u stečaj”.

“U prvom koraku sigurno će brojka pokazati da je jeftinije ići u stečaj ali dugoročno, u sljedećih deset godina, to je predmet polemike”, rekao je Horvat.

(Hina)

 

Ministar Marić o Uljaniku: Radnici kažu da su izigrani, to mogu reći i porezni obveznici

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Markić: Vjerujem da ćemo s OSA-om razjasniti optužbe iz BiH

Objavljeno

na

Objavio

Nakon trosatne sjednice saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na kojoj su razmatrana i prihvaćena izvješća sigurnosnih službi za 2018., ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Daniel Markić izjavio je novinarima kako vjeruje da će s vodstvom Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH razjasniti optužbe da hrvatski obavještajci vrbuju i naoružavaju selefije (islamske ekstremiste) u BiH.

Markić je više puta rezolutno demantirao tu priču, koja je krenula nakon tvrdnji ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića da SOA vrbuje selefije kako bi potvrdila optužbe predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović o tisućama radikalnih islamista u BiH.

Markić: Bio sam uvjeren da dobro surađujemo s OSA-om

“Vrlo je zanimljivo, čak i šokantno ono što se događa u BiH, i vjerujem da ćemo tu situaciju što prije razjasniti, jer je to potrebno i njima i nama i svim našim partnerima. Nije mi posve jasno što se desilo. Do sada smo imali suradnju na području borbe protiv terorizma s OSA-om i želim reći da SOA u BiH ima samo jednog sugovornika, a to je OSA, meni kao ravnatelju SOA-e sugovornik je ravnatelj OSA-e. Nadam se da ćemo to razjasniti”, izjavio je Markić novinarima.

Kaže kako je na dan kada je izašla u javnost afera s navodnim vrbovanjem selefija cijeli dan proveo s ravnateljem OSA-e na skupu kojem je tema bila borba protiv terorizma.

“Do tog dana, kao ravnatelj SOA-e, bio sam uvjeren da mi dobro surađujemo, čak smo na tom skupu donijeli odluke kako poboljšati suradnju na osnovu ideja moje službe. Nadam se da će se to realizirati čim pojasnimo ovu situaciju“, kazao je Markić.

Odbacio optužbe da je hrvatska služba vrbovala islamiste

Odbacio je optužbe da je hrvatska služba vrbovala i naoružavala radikalne islamiste. “Naravno da toga nije bilo i to jasno negiram. Naravno da je SOA razgovarala s tim osobama, i dalje hoće razgovarati jer moramo radi vlastite i sigurnosti naših susjeda, te sigurnosti EU-a i NATO-a”, rekao je.

“Ukazali smo na osobu koja je za nas bila suspektna i ukazali što ta osoba radi. Mi smo s H. Č. razgovarali, znamo tko je i o tome smo obavijestili našu partnersku službu u BiH. Dobili smo jasan odgovor OSA-e, ali prepuštam njima da se izjasne o tome”, rekao je.

Na pitanje kakav je odgovor OSA-e dobio, odgovorio je: “Mogu samo reći što smo mi napravili i rekli, i spreman sam to i deklasificirati, ako bude bilo koja istraga vezana za neki nadzor u BiH”.

Negirao je i optužbe da je SOA od više osoba tražila suradnju ili, ako odbiju, prijetila izgonom iz Hrvatske.

Markić se neće sastati s Mektićem

Markić se neće sastati s Mektićem, koji je u Zagrebu zbog zdravstvenih problema. “Nemamo suradnju s gospodinom Mektićem, čini mi se da on nema ni ovlasti nad tamošnjom službom, ali neću ja tumačiti kako funkcionira sigurnosno-obavještajni sustav u BiH. Drago mi je za gospodina Mektića da je našao dobre doktore u Hrvatskoj i nadam se da će se izliječiti”, poručio je.

Kaže da ga zabrinjava povratak onih koji su ratovali s ISIL-om, jer čim je netko bio na ratištu i vojno djelovao, naravno da a priori postoji opasnost. Što se brojki tiče, u SOA-i procjenjuju da je bilo oko tisuću odlazaka.

“Možda se vratilo oko 35 posto, 30 posto je možda i poginulo, a to ćemo sve nastojati provjeriti s partnerima”, dodao je.

Nema straha od radikalnog desnog ekstremizma

S obzirom na nedavni teroristički napad na Novom Zelandu, Markić ocjenjuje kako nema straha od radikalnog desnog ekstremizma kod nas. “Ne, vjerujem da ta scena kod nas nije razvijena, ali kada gledamo smjernice rada službe, to je jedna od stavki”, poručio je.

U vezi informacija da je ubojica s Novog Zelanda boravio u Hrvatskoj, kazao je da surađuju s njihovim službama, “imamo puno informacija, već ih dijelimo”.

“Odmah smo počeli suradnju s tamošnjom službom, ali nemamo ništa znakovito što bi moglo ukazati da je imao ikakvo negativno djelovanje u Hrvatskoj ili da je imao kontakte koji bi mogli ukazivati da će nešto počiniti”, pojasnio je Markić.

Najavio je da će SOA do kraja mjeseca publicirati izvješće u kojem će se vidjeti presjek njezina rada i procjene za budućnost.

Najbitnija je vanjska stabilnost jer sve prijetnje proizlaze iz moguće nestabilnosti, pa i terorizam. Naša služba, sama, bilateralno s drugim službama i u sklopu NATO-a i EU-a investira iznimno puno u borbu protiv terorizma, ali smatram da je, što se tiče Hrvatske, prijetnja relativno niska, kaže Markić.

Ostojić: Optužbe iz BiH radi dnevno-političkih potreba 

Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić ustvrdio je da su članovi Odbora čelnicima službi postavljali vrlo konkretna pitanja na koja su dobili konkretne odgovore te da su zadovoljni dobivenim informacijama.

Što se tiče obavještajnog problema s BiH, Ostojić je rekao da će pitati OSA-u što oni misle.

“Markić je bio vrlo precizan i rekao je da još nije dobio odgovor od partnerske službe, prema tome, ne mogu komentirati nešto što trenutno ne postoji. Što se tiče odgovora koje smo dobili sve je točno rečeno. Onaj tko ne da argumente ima ozbiljan problem”, istaknuo je.

Hrvatska je daleko ispred BiH po tome, kazao je, kod nas se ne može dogoditi da netko bez argumenata optuži zemlju članicu EU-a da naoružava teroriste, i to zemlju koja je zainteresirana da bude sudionik antiterorističke koalicije.

Tu se očito radi o potrebama dnevno-političke situacije u BIH, a prelomilo se preko Hrvatske, ocijenio je Ostojić.

(Hina)

 

Davor Dijanović: OSA i specijalni rat protiv Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari