Pratite nas

Najave

Jadran-Baltik-Crno more u fokusu razgovora hrvatske predsjednice u Poljskoj

Objavljeno

na

Kolinda Grabar-Kitarović boravit će u službenom posjetu Poljskoj od 27. do 29. siječnja, a susrest će se s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, premijerkom Beatom Szydło, predsjednikom SenataStanisławom Karczewskim i predsjednikom Sejma Marekom Kuchcińskim. Sudjelovat će na Poljsko-hrvatskom gospodarskom forumu, te posjetiti zloglasni koncentracijski logor Auschwitz na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, 27. siječnja.

[ad id=”68099″]

Ključna tema njezinih sastanaka s poljskim čelnicima bit će jačanje srednjoeuropske suradnje kroz inicijativu Jadran-Baltik-Crno more, najavljuju iz njezina ureda.

Prvenstveno je riječ o “osnaživanju sveukupne suradnje u srednjoj Europi od sjevera prema jugu”, kažu izvori s Pantovčaka. “Radi se o ponovnom jačanju nekih veza koje su postojale kroz stoljeća i koje su oslabile, a čije je ponovno uspostavljanje i jačanje svima koristi”.

“To je inicijativa koju nijedna država ne može iznijeti sama. Mora biti prepoznata od strane i manjih i većih država, a to su i članice Višegradske skupine, i baltičke države, crnomorske države, ona mora biti prepoznata i u institucijama Europske unije, ali isto tako i u međunarodnim financijskim institucijama”, naglašavaju izvori.

Geopolitički interes SAD-a

Hrvatska je već povela prve razgovore o tome i dobila je snažnu potporu, a s obzirom da inicijativa osim ogromnog gospodarskog potencijala ima igeopolitičku važnost, prepoznaju je i Sjedinjene Države kao svoj geopolitički interes. Inicijativa ima i podršku NATO-a i od EU-a.

Najavljeno je da će se sastanak na vrhu te inicijative održati do ljeta ili tijekom ljeta u Hrvatskoj. Na sastanak će biti pozvani čelnici 12 zemalja Europske unije, ali Hrvatska kao organizator razmišlja i o pozivanju zemalja koje nisu članice Unije, ali bi mogle sudjelovati u inicijativi.

Na sastancima predsjednice u Poljskoj bit će riječi i o bilateralnoj suradnji, s naglaskom na gospodarstvo, te o sigurnosnim pitanjima – poljski je fokus Ukrajina, a hrvatski Sirija i izbjeglička kriza. Razgovarat će se i o energetskoj sigurnosti, neovisnosti i diversifikaciji, stanju u jugoistočnoj Europi, te o NATO-u u svjetlu nadolazećeg summita u Varšavi ove godine. Tema će biti i odnos Velike Britanije i EU-a koji će u veljači biti u fokusu Europskog vijeća.

Novinare je zanimalo tko će predstavljati Hrvatsku na tom summitu u Bruxellesu, s obzirom da je predsjednica već i ranije izrazila želju za sudjelovanjem. “To je sigurno jedna od tema o kojoj će se razgovarati s premijerom i ministrima i pokušat će se naći odgovarajući pristup”, kažu iz njezina ureda.

Sličan odgovor daju i na pitanje o tome kakav će stav zauzeti Hrvatska na sastanku u veljači kada su pitanju traženja Velike Britanije oko reforme EU-a. “To je nešto o čemu treba razgovarati”, kažu oni.

Poljska se posljednjih tjedana našla u središtu zanimanja u Europi nakon što je nova vlada povukla nekoliko kontroverznih poteza u cilju stjecanja veće kontrole nad pravosuđem i medijima.

Ta zemlja, naglašavaju na Pantovčaku, bez obzira na nesuglasice s Europskom unijom i pokretanja preliminarne istrage u Bruxellesu nije ni u kakvoj izolaciji i uglavnom se poziva na smirivanje stanja. U tom smislu najbolja je poruka, kažu izvori, došla s prošlotjednog sastanka predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska, bivšeg poljskog premijera, i predsjednika Dude.

Oni su pozvali na smirivanje napetosti između Bruxellesa i Varšave. “Poljska nema neprijatelja u Europskoj uniji. Postoje različita stajališta o pojedinim pitanjima, ali ono što je dobro za EU dobro je i za Poljsku”, izjavio je Tusk nakon sastanka s Dudom prošlog ponedjeljka. “Treba razgovarati mirno, bez emocija i na temelju činjenica”, rekao je predsjednik Duda, dodajući da treba izbjegavati neprimjerenu retoriku u medijima.

Ipak, napetosti i dalje postoje što je najbolje bilo vidljivo tijekom vikenda kada su tisuće ljudi izašle na ulice Varšave kako bi prosvjedovale protiv planova nove konzervativne vlade da poveća svoje nadzorne ovlasti, što će, po tvrdnjama kritičara, ugroziti prava građana na privatnost. To je već treće sporno pitanje u Poljskoj, nakon onoga o imenovanju sudaca u ustavni sud te novog zakona o medijima.

Gospodarski dio posjeta Poljskoj

Na Pantovčaku naglašavaju kako u Poljsku s predsjedicom putuje dosad najveće gospodarsko izaslanstvo. Za poljsko-hrvatski gospodarski forum u Varšavi interes je pokazalo 48 hrvatskih tvrtki te osamdesetak poljskih.

Kako najavljuju iz Hrvatske gospodarske komore, u izaslanstvu u Poljsku putuju među ostalima predstavnici Kraša, Podravke, Belja i Zvijezde, potom Končara, Gredelja i Đure Đakovića, Janafa i Plinacroa, Exportdrva, Dalekovoda i Redoxa. Tu su i predstavnici luka u Rijeci i Vukovaru.

“Poljska je kao tržište iznimno zanimljiva, a od ulaska Hrvatske u EU suradnja je intenzivirana”, kažu iz HGK te pojašnjavaju da su glavna polja suradnje energetika, energetska infrastruktura i turizam. Lani je u Hrvatsku došlo 700.000 turista.

Poljska je ekonomsija prošle godine rasla 3,3 posto, a nezaposlenost je 11,5 posto. Daleko najvažniji trgovinski partner joj je Njemačka, ali je i Hrvatska u posljednje dvije godine bilježi rast robne razmjene.

Hrvatska predsjednica će na Poljskom institutu za međunarodna pitanja održati i predavanje na temu: “Uloga Hrvatske u učvršćivanju otpornosti srednje Europe u nemirnom svijetu“.

“Sve skupa ide prema repozicioniranju poimanja Hrvatske u poljskoj politici i društvu. Poljska dosad nije u velikoj mjeri bila zainteresirana za Hrvatsku, tome smo u nekoj mjeri pridonijeli i sami, ali ono što se zamjećuje od prošle godine je povećan interes i gledanje na Hrvatsku u srednjoeuropskom kontekstu”, naglašavaju izvori s Pantovčaka.

Auschwitz

U povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, predsjednica Grabar-Kitarović i predsjednik Duda sudjelovat će u srijedu na obilježavanju 71. godišnjice oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitza.

Obilježavanje počinje tijekom jutra kada će bivši zatočenici upaliti svijeće i položiti vijence, a potom će se održati misa te otvoriti izložba “Svjedok”.

Glavna svečanost bit će uprilična u logoru smrti Auschwitz II- Birkenau, a na njoj će osim Grabar-Kitarović i Dude govoriti preživjeli logoraši, te veleposlanici Izraela i Rusije. Obilježavanje će završiti komemoracijom kod spomenika žrtvama.

Ove godine moto okupljanja su “Povratci”. “Preživjeli logoraši morali su nakon oslobađanja ponovno stvoriti uvjete za donekle normalan život. Neki su se vratili svojim obiteljima, u uništene gradove kao što je bila Varšava, neki su pokušali u novoj državi Izraelu”, kazao je u najavi događanja direktor Muzeja Auschwitz Piotr M.A. Dywinski.

“Sjećajući se svih žrtava na poseban način, na svečanosti želimo odati počast onima koji su se unatoč ogromnoj traumi pokušali vratiti normalnom životu”, kaže Dywinski.

Procjenjuje se da je broj ubijenih židova u holokaustu bio između pet i šest milijuna, a samo je u Auschwitzu ubijeno 1,1 milijuna ljudi, od kojih su 90 posto bili židovi.

Vojnici Crvene Armije oslobodili su logor 27. siječnja 1945.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu u državnom posjetu Turskoj

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravit će u srijedu u uzvratnom državnom posjetu Republici Turskoj na poziv turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

Kako se u utorak doznaje u Uredu predsjednice, državni posjet Turskoj predsjednica Grabar-Kitarović započet će polaganjem vijenca na grobnicu utemeljitelja moderne Turske, Mustafe Kemala Ataturka, te radnim sastankom s predsjednikom turskog parlamenta, Velike nacionalne skupštine, Binalijem Yildirimom.

Nakon svečanog dočeka u Uredu turskog predsjednika predsjednica Grabar-Kitarović i turski predsjednik Erdogan imat će tête-á-tête razgovor nakon čega slijedi bilateralni sastanak izaslanstava dviju država.

U nazočnosti dvoje predsjednika potpisat će se Program suradnje u području kulture i umjetnosti 2019. – 2021. i Protokol suradnje u okviru Projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u RH, kazali su izvori iz Ureda predsjednice.

Program suradnje u području kulture i umjetnosti 2019. – 2021. potpisat će državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH Zdravka Bušić i zamjenik turskog ministra kulture i turizma.

Protokol suradnje u okviru Projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u RH potpisat će muftija Aziz Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, i predsjednik TIKA-e Serdar Cam.

Nakon potpisivanja tih dokumenta predviđene su izjave za novinare dvoje predsjednika.

Boravak u Turskoj predsjednica će završiti radnom večerom s turskim predsjednikom na koju su pozvani i predstavnici hrvatske zajednice u Turskoj.

Hrvatska i Turska imaju vrlo dobre odnose bez otvorenih pitanja i ovaj posjet bit će još jedna prilika za nastavak i jačanje dijaloga na najvišoj razini između dviju država, ističu izvori iz Ureda predsjednice.

Turski predsjednik Erdogan boravio je u državnom posjetu Hrvatskoj u travnju 2016., kada je sudjelovao na svečanom obilježavanju 100. godišnjice priznanja ravnopravnosti islama s drugim religijama u Hrvatskoj.

Predsjednica Grabar-Kitarović boravila je u radnom posjetu Turskoj u siječnju 2018., a dvoje predsjednika susrelo se i na margini jesenskog zasjedanja Opće skupštine UN-a.

Na svečanom obilježavanju 100 godina islama u Hrvatskoj turski predsjednik izrazio je zadovoljstvo integriranošću muslimanske zajednice u hrvatskom društvu istaknuvši da je Hrvatska hvalevrijedan primjer suživota različitih vjeroispovjesti, te poručio da u suvremenim društvima treba njegovati suradnju, a ne sukob civilizacija.

Važna tema razgovora dvoje predsjednika bit će jačanje gospodarske suradnje i poticanje investicija.

Predsjednik Erdogan rekao je na gospodarskom forumu u Zagrebu 2016. da bi robna razmjena između dvije države trebala iznositi milijardu američkih dolara, a kao područja u kojima postoje mogućnosti za jačanje suradnje posebice je istaknuo turizam, energetiku, financijski sektor i poljoprivredu.

U tom pogledu od tada je ostvaren napredak.

Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Turske iznosila je 2017., po hrvatskim podacima, 486,8 milijuna američkih dolara, od čega je hrvatski izvoz u Tursku iznosio 171,6 milijuna dolara, što je 40 posto više nego 2016. godine.

U prvih 10 mjeseci 2018., po zadnjim podacima, ostvarena je robna razmjena od 427 milijuna dolara, doznaje se iz izvora u Uredu predsjednice.

Godine 2015. trgovinska razmjena s Turskom iznosila je 348,8 milijuna američkih dolara.

Dvoje predsjednika razgovarat će također o situaciji na Bliskom istoku.

Posjet se događa u važnom vanjskopolitičkom trenutku nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio povlačenje američkih vojnika iz Sirije.

Nezaobilazna tema razgovora bit će i situacija u jugoistočnoj Europi s kojom Turska ima snažne povijesne veze i gdje ima značajna ulaganja.

U tom kontekstu dvoje predsjednika osvrnut će se na situaciju u BiH, Makedoniji i na Kosovu.

Isto tako, Hrvatska će ponovno izraziti potporu Turskoj na njezinu putu u Europsku uniju s obzirom na to da je Turska jedan od glavnih europskih sigurnosnih i gospodarskih partnera.

Hrvatska je, kako je prošle godine u Ankari naglasila predsjednica Grabar-Kitarović, posebice zahvalna Turskoj na brizi za milijune izbjeglica s Bliskog istoka te za poštivanje sporazuma s EU-om sklopljenog 2016. koji je omogućio zaustavljanje izbjegličkog vala preko tzv. balkanske rute.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Obuljen: Regulirat ćemo odgovornosti za komentare u medijima i na društvenim mrežama

Objavljeno

na

Objavio

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je u četvrtak da će prema Zakonu o nedopuštenom ponašanju na internetu koji je najavljen danas na sjednici Vlade odgovornost za objavljeni sadržaj na društvenim mrežama biti na upraviteljima društvenih mreža, dok će revizijom Zakona o elektroničkim medijima urednička odgovornost u medijima postojati i za komentare koji se objavljuju na mediju.

Ministarstvo trenutno radi na novim zakonskim rješenjima, kazala je nakon sjednice Vlade te dodala kako je za regulaciju javnog govora potrebna dosljedna primjena Kaznenog zakona te revizija Zakona o elektroničkim medijima, a najavila donošenje Zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu.

“U onom dijelu gdje su mediji, dakle gdje postoji urednička odgovornost, utvrdit ćemo jasno odgovornost kako za tekstove tako za komentare koji se objavljuju”, izjavila je ministrica i dodala urednička odgovornost mora postoji za sve što se na tom mediju događa.

Zabrana komentara, kazala je, nikada nije dobra, no istaknula je kako, kada je riječ o medijima, urednička odgovornost mora postojati.

Najavila je donošenje Zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu, za koji je na današnjoj sjednici vlade utvrđen plan normativnih aktivnosti. Ministrica je kazala kako Hrvatska, poput drugih država, razmatra za objavljeni sadržaj na internetu i društvenim mrežama utvrditi odgovornost onih koji upravljaju tim servisima.

“Ovdje govorimo o odgovornosti onih koji upravljaju tim servisima i koji zarađuju na oglašavanju”, rekla je Obuljen Koržinek.

Što se tiče osobne odgovornosti pojedinca, dodala je, ona postoji bez obzira radi li se o analognom ili digitalnom svijetu, ako se krše zakoni.

Ministrica je također najavila i osnivanje Vijeća za medije koje bi imalo ulogu regulatornog tijela.

“Ne da jedini institut zaštite pojedinca bude podizanje sudskih tužbi, nego da postoji regulator odnosno tijelo gdje će stručne osobe ocjenjivati je li došlo do kršenja zakona”, kazala je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari