Pratite nas

Intervju

Siniša Kovačić: Dnevnik bez komentara i aktivizma naše je novo ogledalo

Objavljeno

na

Siniša Kovačić (39), nakon 20 godina na HRT-u tijekom kojih je vodio i uređivao udarne emisije Informativnog programa, na prijedlog Domoljubne koalicije postao je vršitelj dužnosti glavnoga ravnatelja HrT-a, pozicije s koje je smijenjen Goran Radman, piše jutarnji list

[ad id=”93788″]

U prvoj velikoj ispovijesti na mjestu vršitelja dužnosti glavnoga ravnatelja Hrvatske radiotelevizije Siniša Kovačić (39) otkriva zašto je baš njega predložila Domoljubna koalicija, iako predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka praktički ne poznaje.

Kovačić je upravo proslavio 20 godina rada na HRT-u, gdje je najveći trag ostavio kao urednik i voditelj Dnevnika, a u medijima se nagađa kako je simpatije i povjerenje političke desnice zadobio sredinom prošle godine kao jedan od osnivača i prvi predsjednik Hrvatskih novinara i publicista (HNiP), novinarske udruge koja je nastala kao “desna” protuteža Hrvatskomu novinarskom društvu (HND).

Koji su Vaši programski i poslovni ciljevi?

Poticanje proizvodnje programa, a ne kupnja gotovih proizvoda. To će biti glavni smjer kojim će ići Hrvatska radiotelevizija, jer nas na to obvezuje Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji, ali i želja da naši gledatelji, slušatelji i čitatelji za svoj novac u većoj mjeri dobiju izvorne hrvatske proizvode, a u manjoj uvozne. Moramo se početi truditi razvijati vlastite izvorne sadržaje koji oslikavaju hrvatski identitet, kulturu i baštinu te potiču svijest o njima, a ne da kao naše najekskluzivnije i najskuplje proizvode nudimo ono što se na privatnim televizijama dobiva besplatno, tj. za nekoliko minuta gledanja reklama. Imamo vrijedne zaposlenike i sjajne stručnjake čiji potencijal nije bio iskorišten, i sada to želimo promijeniti. To je mnogo više od puke poruke da svi uvijek moraju zaraditi svoju plaću! Pitali ste za programske ciljeve. S novim vodstvom već se ostvaruje ono što javnost od nas očekuje, a to je podizanje objektivnosti izvješćivanja. Dnevnik bez komentara i aktivizma naše je novo ogledalo. U poslovnome smislu pred nama su tri ključna koraka: usvajanje godišnjega poslovnog i financijskog plana, nastavak kolektivnih pregovora u dijalogu sa sindikatima te daljnja optimizacija poslovanja i podizanje učinkovitosti na svim područjima.

Pretresanje financija

Kakvo ste poslovno stanje zatekli? Jozo Barišić kaže da je ustanovljeno kako samo na jednome projektu bivše uprave nedostaje 18 milijuna kuna, a vi ste kazali da se HRT zbog osiguranja tekuće likvidnosti treba kreditno zadužiti za oko 80 milijuna kuna, iako je bivša uprava krajem veljače u priopćenju isticala da su lani ostvarili čak 56,9 milijuna kuna operativne dobiti. Pretpostavljam da interna revizija još uvijek radi, ali što dosad već znate?

Pretresli smo financije za prošlu godinu do zadnje lipe i utvrdili brojna mjesta koja otvaraju sumnju u nezakonitost poslovanja, čime se sada bavi interna revizija. U manje od mjesec dana već smo utvrdili niz nepravilnosti pa sam već potpisao desetak opomena zaposlenicima te, nažalost, tri otkaza. Bojim se da je to tek početak. HRT je, nažalost, bio bankomat za neke zaposlenike jer smo utvrdili nezakonitosti u ispunjavanju putnih naloga, naknada za odvojeni život, a imovina se zloupotrebljavala u privatne svrhe. Napravili smo, primjerice, i reviziju troškova po službenim karticama te će neki morati sami platiti račune za ručkove koje ne mogu opravdati. Šokiran sam načinom na koji su pojedinci sitno potkradali kuću. Neke smo zaposlenike prijavili i Poreznoj upravi jer su zatečeni u poreznome prekršaju, a sumnje u počinjena kaznena djela mjerodavnim institucijama. Pravo raščišćavanje predstoji i u dijelu vanjske suradnje. Zamislite, imamo popis od četrdesetak suradnika koji su u samo dva mjeseca ove godine primili za hrvatske prilike izdašne honorare, neki više od 80 tisuća kuna. Iako je sve po zakonu, smatram da su ti honorari neprimjereno visoki. Sve ovo poduzimamo jer sam u prvome obraćanju i obećao: Čisti računi za zdravi početak! Ipak, svi znamo da su najveći iznosi u javnoj nabavi te poslovima povezanima s produkcijom, stoga ćemo i zahvaljujući državnoj reviziji provjeriti što se sve u tom području događalo i kako se radilo tijekom posljednje tri godine. Njihov nalaz bit će temelj za daljnje eventualne radikalne poteze, utvrdi li državna revizija postojanje štetnih ugovora. Već sada mogu reći da je bilo nepravilnosti u prikazivanju broja naših zaposlenika i, primjerice, naše dobiti. Ona za 2015. nije 56,9 milijuna kuna, kako se to prikazivalo, već triput manje – svega 18 milijuna kuna. Podatak koji više zabrinjava jest da smo postali nelikvidni. Pitam vas kako je moguće da smo se hvalili dobrim rezultatima, a trenutačno nemamo novca za isplatu naših honoraraca? Potpuno mi je neshvatljiva i logika da se javnosti prezentirao podatak o smanjivanju broja zaposlenih, a usporedno prikrivao podatak o povećanju tzv. agencijskoga zapošljavanja. Televizija čiju temeljnu djelatnost ostvaruju vanjski suradnici na poslovima montaže, snimanja, scenografije, pa čak i spikerskoga posla – nije održiva, a prema prvim analizama – ni isplativa.

Kako ocjenjujete mandat Gorana Radmana?

Ocijenio ga je Nadzorni odbor HRT-a, koji je utvrdio da nije obavljao dužnost u skladu sa zakonom, a potom ga je Hrvatski sabor zbog toga razriješio.

U kakvim ste bili odnosima s bivšim glavnim ravnateljem?

Strogo formalnim, ali korektnim. Prvi susret bio je na poziv gospodina Radmana nakon što sam izabran za predsjednika Hrvatskih novinara i publicista, a drugi na primopredaji dužnosti nakon što je razriješen.

Kakva je ocjena rada Saše Runjića, što on sada radi?

On je u nadležnosti Poslovne jedinice Program, kojoj je i bio na čelu. Privremeno je raspoređen sukladno potrebama programa, kvalifikacijama i iskustvu u Informativni medijski servis, a trenutačno je, koliko znam, na bolovanju.

Izloženi ste napadima zbog ukidanja satirične emisije “Montirani proces”. Smatrate li da je to bila dobra odluka programskoga vodstva?

Već sam rekao da sam na temelju odluke programskoga vodstva, kao zakonski zastupnik HRT-a, otkazao ugovor ekipi te emisije. Razlozi za to postoje na trima razinama – programskoj, pravnoj i poslovnoj. Programsko vodstvo je, što je njihovo pravo, reklo da tu emisiju ne želi nakon što su iz scenarija zaključili da postoji mogućnost raspirivanja vjerske, nacionalne i druge netrpeljivosti. Pravna služba potvrdila je njihov stav. Treći je razlog poslovne prirode. Serija je ugovorena izravnom pogodbom, a trebala nas je koštati 2,3 milijuna kuna – točnije, po epizodi više od 200 tisuća kuna. U trenutku kad kuća tone u nelikvidnost, zaista smatram nepotrebnim raspravljati o potrebi za emisijom koja je preskupa. Uostalom, i jedan od bivših članova News bara Domagoj Pintarić, nedavno je ustvrdio da nije satira sve što rade.

Dražen Majić u svojoj je istrazi o kontroverznome danskom dokumentarnom filmu “Masakr u Dvoru” žestoko napao novinara Sašu Kosanovića i bivšega urednika dokumentarnoga programa Roberta Zubera, koji mu nije ostao dužan, a HRT je pokrenuo istragu. Kakvi su rezultati istrage, kako vi vidite taj slučaj?

HRT se jasno ogradio od sadržaja toga dokumentarnog filma, pokrenuta je i završena revizija. No, ne bih iznosio daljnje pojedinosti dok postupak u cijelosti ne završi, i dok oni na koje se odnosi nalaz revizije ne budu upoznati s njezinim zaključcima.

Vratili ste prijenose utakmica hrvatske nogometne reprezentacije na HTV i to ste platili 98 tisuća eura, iako je HNS prvo tražio 260 tisuća. No, vi ste njima zauzvrat dali arhivu HTV-a sa svim utakmicama hrvatske za televizijski kanal koji osniva HNS. Mislite li da je to dobar poslovni potez?

Kad sam postao vršitelj dužnosti glavnoga ravnatelja, naišao sam na brojne molbe naših gledatelja da se poveća broj sportskih sadržaja. 600 tisuća gledatelja prijateljske utakmice hrvatske reprezentacije s Izraelom potvrda je da smo donijeli pravilnu odluku. Podvala je informacija da smo trajno ustupili dio arhive HNS-u. U trenutku kad nemate nikakva planirana sredstva za prijenose nastupa hrvatske nogometne reprezentacije, a pruža vam se mogućnost da za to iskoristite arhivske snimke samo 30-ak utakmica, i to isključivo za potrebe HNS-ova televizijskoga kanala, takav se poslovni potez nikako ne može nazvati štetnim.

Ukinuli ste zabranu gostovanja novinara portala Direktno i Dnevno na HTV-u. Tko je donio tu zabranu, postoji li danas zabrana gostovanja novinara bilo kojega medija na HTV-u, i zašto su važni baš novinari tih portala, s obzirom na to da oni nisu među najčitanijima?

Na HRT-u više nema zabranjenih gostiju, novinara ni tema. Smatramo to izravnim doprinosom pluralizmu i istraživačkom novinarstvu, iako će se urednici uvijek moći savjetovati s pravnom službom i ograditi se od određenih stajališta. No, to ne znači da trebamo imati crne liste. To je doprinos slobodi govora i kulturi demokracije te, ako baš hoćete, izravan udar aktivizmu.

Kako je došlo do toga da vas za mjesto glavnog ravnatelja predloži Jasen Mesić uime Domoljubne koalicije? Jeste li u prošlosti imali neke veze s HDZ-om i smije li novinar imati simpatije prema bilo kojoj političkoj opciji?

Ako ste čitali o meni, mogli ste primijetiti da sam počeo raditi još u gimnaziji na Radio Dravi u Koprivnici, potom sam studirao usporedno radeći nekoliko poslova te sam upravo jučer obilježio 20 godina na HRT-u, tijekom kojih sam napredovao radom i iskustvom bez političkih protekcija, prijava ili pritužbi na svoj rad. Predložen sam uime Domoljubne koalicije, uz podršku Mosta, a za moje postavljanje glasovali su, primjerice, i gospodin Prgomet te bivši predsjednik Hrvatskoga sabora, gospodin Leko iz SDP-a. To dovoljno govori o široj potpori koja je važna za izbor na takvu dužnost u javnome servisu.

Poznajete li Tomislava Karamarka, u kakvim ste odnosima?

Gospodina Karamarka imao sam prilike susresti samo jednom, davno, radeći nastupni intervju s njim za Dnevnik dok je bio ministar unutarnjih poslova.

Kažu da ste postali favorit Domoljubne koalicije lani u srpnju, kad ste postali predsjednik novoosnovanoga društva Hrvatski novinari i publicisti, koje je svojevrsna “desna” protuteža Hrvatskomu novinarskom društvu. Je li to točno? S kakvim ste motivima bili među osnivačima HNiP-a, kako ste se okupili, kakve rezultate ste imali kao predsjednik u nešto više od pola godine?

Zar ne mislite da je konkurencija u svakome području zdrava? Ovdje ne mislim da trebamo biti suprotstavljene strane, već da imamo različite, a katkad i slične poglede na neka od ključnih pitanja struke. Hrvatski novinari i publicisti nastali su kao reakcija na nezadovoljstvo stanjem struke, a ne kao politička aktivistička udruga i ponosan sam na podršku i sve što smo napravili za vrijeme mojega rada na čelu HNiP-a. Uspjeli smo ugroziti monopol na istinu, afirmirati stavove mnogih profesionalaca za koje, nažalost, nije bilo mjesta u javnome govoru.

Poznajete li Velimira Bujanca, kojega su mediji isticali kao jednoga od suosnivača HNiP-a? Kakav je vaš stav o njemu i njegovim emisijama, bi li za njegovu emisiju bilo mjesta na HTV-u?

Kolega Bujanec nazočio je osnivačkoj skupštini HNiP-a, no nije bio među inicijatorima njezina pokretanja. On je neupitna medijska činjenica jer je otvarao zabranjene teme te otvorio eter gostima čija mišljenja nisu bila dobrodošla u drugim medijima. Naš je odnos korektan, a on, koliko mi je poznato, planira ostati na televiziji preko koje se afirmirao.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

VIDEO – Thompson odgovorio na sva pitanja postavljena u medijima ovih dana

Objavljeno

na

Objavio

Marko Perković Thompson bio je dio apsolutne euforije i ludila koje je pratilo Vatrene od zračne luke pa do trga. Iz prve ruke za RTL otkriva kako je to doživio.

“Teško je teško još uvijek složiti te dojmove, bilo je nevjerojatno, tolika emocija kod igrača, naroda koji je silno htio mahnuti, pozdravit ih. Doživio sam svašta, ali ovo nisam doživio”, kazao je Thompson.

Otkriva i kako je završio u autobusu. “Izbornik Dalić i Modrić su me zvali i rekli da je to njihova želja da ja dođem u autobus i putujem s njima do Trga bana Jelačića, ja sam ih pitao jeste li vi sigurni”, prepričava Thompson.

“Rekli su ‘da molim te dođi’. Znam da ima tih nekih negativnosti, ali ovo nije vrijeme za negativnost”, kazao je Thompson komentiravši i negativne kritike koje su dolazile i od političara koji su ga nazvali “fašističkim smećem“.

“Mislim da to govori sve o njima svako ima pravo na izjavu, komentar ali nema pravo vrijeđati”, kazao je Thompson. S obzirom da je na trgu i zapjevao, kaže kako su mu igrači nabrajali pjesme koje žele čuti, a ne skriva ni da je bilo više prostora da bi otpjevao sve što igrači od njega traže, pa čak i Čavoglave.

Tvrdi kako nije strahova od fašističkih pozdrava i povika. “Ni na kraj pameti mi to nije bilo. Nikada naši navijači nisu to radili, vidjeli ste koliko je tu dostojanstvo, emocija”, kazao je Thompson. s Vatrenima će biti i u Varaždinu gdje će nastupiti, a tvrdi da će održati koncert gdje god ga igrači zovu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Predsjednica: ‘Ako se ponovno kandidiram, vjerujem da ću imati potporu HDZ-a’

Objavljeno

na

Objavio

Kolinda Grabar-Kitarović: Premijer i ja češće ćemo se sastajati

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u intervjuu za subotnje izdanje Jutarnjega lista kako vjeruje da će, ako se kandidira za još jedan petogodišnji mandat na Pantovčaku ponovno imati potporu HDZ-a, odnosno s premijerom Andrejom Plenkovićem smatra mnogo boljim nego što se prikazuje u javnosti te najavljuje češće sastanke kako bi se izbjegli nesporazumi.

Grabar-Kitarović je u razgovoru ponovila da u ovom trenutku o tome uopće ne razmišlja o kandidaturi za još jedan predsjednički mandat već je usredotočena na obnašanje sadašnjeg. “Do izbora je ostala godina i pol, a ovo nije izborna godina u bilo kojem smislu, i treba je maksimalno iskoristiti za reforme”, kazala je.

Na novinarsko pitanje kazala je i da nije razmišljala o tome da, ako se odluči kandidirati za novi mandat, to učini kao nezavisna kandidatkinja. „Nisam. Prvi mandat sam dobila kao kandidatkinja HDZ-a i ako se ponovno odlučim kandidirati, vjerujem da ću ponovno imati potporu stranke. U HDZ-u sam se učlanila u ranoj mladosti, stranku nisam napuštala u najtežim trenucima, nakon gubitka izbora 2000., niti 2011. godine. Da nije bilo potpore HDZ-a i tisuća vrijednih volontera, nikad ne bih bila izabrana za predsjednicu”.

Govoreći o odnosima s premijerom Andrejom Plenkovićem, navodi kako se ne moraju uvijek slagati, ali uvijek moraju raditi u interesu hrvatske države te smatra da to i čine.

“Rekla bih da su naši odnosi mnogo bolji nego što je to prikazano u javnosti. Nije problem u sadržaju naše komunikacije, jer mi komuniciramo vrlo dobro, problem je ponekad u nedostatku te komunikacije. Dogovorili smo se da ćemo se češće nalaziti i razgovarati kako ne bi dolazilo do nesporazuma”, ocijenila je hrvatska predsjednica nakon novinarske konstatacije kako je dojam da je u posljednje vrijeme odnos nje i premijera više hladan nego topao.

Na novinarsku opasku kako je bilo razmišljanja i o tome da želi postati predsjednicom HDZ-a te na pitanje ima li takve namjere, Grabar-Kitarović je odgovorila da ju trenutačno zanima dužnost koju obnaša te da je u potpunosti tome posvećena.

Moramo pogledati istini u oči

Analizirajući položaj Hrvatske, pet godina od kako smo ušli u EU, s obzirom na to da su nas, kako je istaknuto u pitanju, prestigle gotovo sve zemlje EU, u nekim segmentima i Rumunjska, a bliži se i Bugarska, predsjednica je ustvrdila da je “riječ o stanju u kojem smo se našli nakon godina i godina krivih politika”. „Rijetko je koja država još iza nas, a ako iz zemlje isele deseci tisuća ljudi ne možemo govoriti da nam je dobro. To naprosto nije istina, moramo pogledati istini u oči”, upozorila je.

Kao glavne razloge iseljavanja navodi preveliku tromost i birokratiziranost društva, nedovoljno vrednovanje znanja i sposobnosti, široko razvijenu kulturu takozvanog uhljebništva i nepotizma, nedovoljnu učinkovitost pravosuđa i opći otpor prema privatnoj inicijativi, poduzetništvu i investicijama.

“Pojednostavljeno rečeno u Hrvatskoj se uvijek traži stotinu razloga zašto je nešto nemoguće napraviti, a tek potom kako se nešto može napraviti. To nas doslovno uništava”, dodala je.

Upitana je li u vezi s iseljavanjem i sadašnja Vlada propustila obaviti svoj dio posla, odgovara: “Morate priznati da se u godinu i pol mandata ne može preokrenuti stanje koje se gomilalo godinama i desetljećima. To je prije svega kritika stanja u kojem smo se danas našli”.

Predsjednica smatra da moramo požuriti s pripremama za predsjedanje EU-om, a jedan od problema je i nedovršena zgrada veleposlanstva u Bruxellesu.

“S premijerom sam razgovarala o problemu zgrade i oboje smo konsternirani što ta zgrada, nakon toliko novca koji je utrošen na kupnju, još stoji nedovršena. Nije učinjeno gotovo ništa, a godina i pol dana još ostaje za pripreme, što je za predsjedanje EU-om jako malo. Smatram da smo dosta kasno počeli s pripremama, a usudila bih se reći da kasnimo i kod osposobljavanja tima za ovaj posao. Doista moramo požuriti”, ustvrdila je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori