Pratite nas

Intervju

Siniša Kovačić: Dnevnik bez komentara i aktivizma naše je novo ogledalo

Objavljeno

na

Siniša Kovačić (39), nakon 20 godina na HRT-u tijekom kojih je vodio i uređivao udarne emisije Informativnog programa, na prijedlog Domoljubne koalicije postao je vršitelj dužnosti glavnoga ravnatelja HrT-a, pozicije s koje je smijenjen Goran Radman, piše jutarnji list

[ad id=”93788″]

U prvoj velikoj ispovijesti na mjestu vršitelja dužnosti glavnoga ravnatelja Hrvatske radiotelevizije Siniša Kovačić (39) otkriva zašto je baš njega predložila Domoljubna koalicija, iako predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka praktički ne poznaje.

Kovačić je upravo proslavio 20 godina rada na HRT-u, gdje je najveći trag ostavio kao urednik i voditelj Dnevnika, a u medijima se nagađa kako je simpatije i povjerenje političke desnice zadobio sredinom prošle godine kao jedan od osnivača i prvi predsjednik Hrvatskih novinara i publicista (HNiP), novinarske udruge koja je nastala kao “desna” protuteža Hrvatskomu novinarskom društvu (HND).

Koji su Vaši programski i poslovni ciljevi?

Poticanje proizvodnje programa, a ne kupnja gotovih proizvoda. To će biti glavni smjer kojim će ići Hrvatska radiotelevizija, jer nas na to obvezuje Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji, ali i želja da naši gledatelji, slušatelji i čitatelji za svoj novac u većoj mjeri dobiju izvorne hrvatske proizvode, a u manjoj uvozne. Moramo se početi truditi razvijati vlastite izvorne sadržaje koji oslikavaju hrvatski identitet, kulturu i baštinu te potiču svijest o njima, a ne da kao naše najekskluzivnije i najskuplje proizvode nudimo ono što se na privatnim televizijama dobiva besplatno, tj. za nekoliko minuta gledanja reklama. Imamo vrijedne zaposlenike i sjajne stručnjake čiji potencijal nije bio iskorišten, i sada to želimo promijeniti. To je mnogo više od puke poruke da svi uvijek moraju zaraditi svoju plaću! Pitali ste za programske ciljeve. S novim vodstvom već se ostvaruje ono što javnost od nas očekuje, a to je podizanje objektivnosti izvješćivanja. Dnevnik bez komentara i aktivizma naše je novo ogledalo. U poslovnome smislu pred nama su tri ključna koraka: usvajanje godišnjega poslovnog i financijskog plana, nastavak kolektivnih pregovora u dijalogu sa sindikatima te daljnja optimizacija poslovanja i podizanje učinkovitosti na svim područjima.

Pretresanje financija

Kakvo ste poslovno stanje zatekli? Jozo Barišić kaže da je ustanovljeno kako samo na jednome projektu bivše uprave nedostaje 18 milijuna kuna, a vi ste kazali da se HRT zbog osiguranja tekuće likvidnosti treba kreditno zadužiti za oko 80 milijuna kuna, iako je bivša uprava krajem veljače u priopćenju isticala da su lani ostvarili čak 56,9 milijuna kuna operativne dobiti. Pretpostavljam da interna revizija još uvijek radi, ali što dosad već znate?

Pretresli smo financije za prošlu godinu do zadnje lipe i utvrdili brojna mjesta koja otvaraju sumnju u nezakonitost poslovanja, čime se sada bavi interna revizija. U manje od mjesec dana već smo utvrdili niz nepravilnosti pa sam već potpisao desetak opomena zaposlenicima te, nažalost, tri otkaza. Bojim se da je to tek početak. HRT je, nažalost, bio bankomat za neke zaposlenike jer smo utvrdili nezakonitosti u ispunjavanju putnih naloga, naknada za odvojeni život, a imovina se zloupotrebljavala u privatne svrhe. Napravili smo, primjerice, i reviziju troškova po službenim karticama te će neki morati sami platiti račune za ručkove koje ne mogu opravdati. Šokiran sam načinom na koji su pojedinci sitno potkradali kuću. Neke smo zaposlenike prijavili i Poreznoj upravi jer su zatečeni u poreznome prekršaju, a sumnje u počinjena kaznena djela mjerodavnim institucijama. Pravo raščišćavanje predstoji i u dijelu vanjske suradnje. Zamislite, imamo popis od četrdesetak suradnika koji su u samo dva mjeseca ove godine primili za hrvatske prilike izdašne honorare, neki više od 80 tisuća kuna. Iako je sve po zakonu, smatram da su ti honorari neprimjereno visoki. Sve ovo poduzimamo jer sam u prvome obraćanju i obećao: Čisti računi za zdravi početak! Ipak, svi znamo da su najveći iznosi u javnoj nabavi te poslovima povezanima s produkcijom, stoga ćemo i zahvaljujući državnoj reviziji provjeriti što se sve u tom području događalo i kako se radilo tijekom posljednje tri godine. Njihov nalaz bit će temelj za daljnje eventualne radikalne poteze, utvrdi li državna revizija postojanje štetnih ugovora. Već sada mogu reći da je bilo nepravilnosti u prikazivanju broja naših zaposlenika i, primjerice, naše dobiti. Ona za 2015. nije 56,9 milijuna kuna, kako se to prikazivalo, već triput manje – svega 18 milijuna kuna. Podatak koji više zabrinjava jest da smo postali nelikvidni. Pitam vas kako je moguće da smo se hvalili dobrim rezultatima, a trenutačno nemamo novca za isplatu naših honoraraca? Potpuno mi je neshvatljiva i logika da se javnosti prezentirao podatak o smanjivanju broja zaposlenih, a usporedno prikrivao podatak o povećanju tzv. agencijskoga zapošljavanja. Televizija čiju temeljnu djelatnost ostvaruju vanjski suradnici na poslovima montaže, snimanja, scenografije, pa čak i spikerskoga posla – nije održiva, a prema prvim analizama – ni isplativa.

Kako ocjenjujete mandat Gorana Radmana?

Ocijenio ga je Nadzorni odbor HRT-a, koji je utvrdio da nije obavljao dužnost u skladu sa zakonom, a potom ga je Hrvatski sabor zbog toga razriješio.

U kakvim ste bili odnosima s bivšim glavnim ravnateljem?

Strogo formalnim, ali korektnim. Prvi susret bio je na poziv gospodina Radmana nakon što sam izabran za predsjednika Hrvatskih novinara i publicista, a drugi na primopredaji dužnosti nakon što je razriješen.

Kakva je ocjena rada Saše Runjića, što on sada radi?

On je u nadležnosti Poslovne jedinice Program, kojoj je i bio na čelu. Privremeno je raspoređen sukladno potrebama programa, kvalifikacijama i iskustvu u Informativni medijski servis, a trenutačno je, koliko znam, na bolovanju.

Izloženi ste napadima zbog ukidanja satirične emisije “Montirani proces”. Smatrate li da je to bila dobra odluka programskoga vodstva?

Već sam rekao da sam na temelju odluke programskoga vodstva, kao zakonski zastupnik HRT-a, otkazao ugovor ekipi te emisije. Razlozi za to postoje na trima razinama – programskoj, pravnoj i poslovnoj. Programsko vodstvo je, što je njihovo pravo, reklo da tu emisiju ne želi nakon što su iz scenarija zaključili da postoji mogućnost raspirivanja vjerske, nacionalne i druge netrpeljivosti. Pravna služba potvrdila je njihov stav. Treći je razlog poslovne prirode. Serija je ugovorena izravnom pogodbom, a trebala nas je koštati 2,3 milijuna kuna – točnije, po epizodi više od 200 tisuća kuna. U trenutku kad kuća tone u nelikvidnost, zaista smatram nepotrebnim raspravljati o potrebi za emisijom koja je preskupa. Uostalom, i jedan od bivših članova News bara Domagoj Pintarić, nedavno je ustvrdio da nije satira sve što rade.

Dražen Majić u svojoj je istrazi o kontroverznome danskom dokumentarnom filmu “Masakr u Dvoru” žestoko napao novinara Sašu Kosanovića i bivšega urednika dokumentarnoga programa Roberta Zubera, koji mu nije ostao dužan, a HRT je pokrenuo istragu. Kakvi su rezultati istrage, kako vi vidite taj slučaj?

HRT se jasno ogradio od sadržaja toga dokumentarnog filma, pokrenuta je i završena revizija. No, ne bih iznosio daljnje pojedinosti dok postupak u cijelosti ne završi, i dok oni na koje se odnosi nalaz revizije ne budu upoznati s njezinim zaključcima.

Vratili ste prijenose utakmica hrvatske nogometne reprezentacije na HTV i to ste platili 98 tisuća eura, iako je HNS prvo tražio 260 tisuća. No, vi ste njima zauzvrat dali arhivu HTV-a sa svim utakmicama hrvatske za televizijski kanal koji osniva HNS. Mislite li da je to dobar poslovni potez?

Kad sam postao vršitelj dužnosti glavnoga ravnatelja, naišao sam na brojne molbe naših gledatelja da se poveća broj sportskih sadržaja. 600 tisuća gledatelja prijateljske utakmice hrvatske reprezentacije s Izraelom potvrda je da smo donijeli pravilnu odluku. Podvala je informacija da smo trajno ustupili dio arhive HNS-u. U trenutku kad nemate nikakva planirana sredstva za prijenose nastupa hrvatske nogometne reprezentacije, a pruža vam se mogućnost da za to iskoristite arhivske snimke samo 30-ak utakmica, i to isključivo za potrebe HNS-ova televizijskoga kanala, takav se poslovni potez nikako ne može nazvati štetnim.

Ukinuli ste zabranu gostovanja novinara portala Direktno i Dnevno na HTV-u. Tko je donio tu zabranu, postoji li danas zabrana gostovanja novinara bilo kojega medija na HTV-u, i zašto su važni baš novinari tih portala, s obzirom na to da oni nisu među najčitanijima?

Na HRT-u više nema zabranjenih gostiju, novinara ni tema. Smatramo to izravnim doprinosom pluralizmu i istraživačkom novinarstvu, iako će se urednici uvijek moći savjetovati s pravnom službom i ograditi se od određenih stajališta. No, to ne znači da trebamo imati crne liste. To je doprinos slobodi govora i kulturi demokracije te, ako baš hoćete, izravan udar aktivizmu.

Kako je došlo do toga da vas za mjesto glavnog ravnatelja predloži Jasen Mesić uime Domoljubne koalicije? Jeste li u prošlosti imali neke veze s HDZ-om i smije li novinar imati simpatije prema bilo kojoj političkoj opciji?

Ako ste čitali o meni, mogli ste primijetiti da sam počeo raditi još u gimnaziji na Radio Dravi u Koprivnici, potom sam studirao usporedno radeći nekoliko poslova te sam upravo jučer obilježio 20 godina na HRT-u, tijekom kojih sam napredovao radom i iskustvom bez političkih protekcija, prijava ili pritužbi na svoj rad. Predložen sam uime Domoljubne koalicije, uz podršku Mosta, a za moje postavljanje glasovali su, primjerice, i gospodin Prgomet te bivši predsjednik Hrvatskoga sabora, gospodin Leko iz SDP-a. To dovoljno govori o široj potpori koja je važna za izbor na takvu dužnost u javnome servisu.

Poznajete li Tomislava Karamarka, u kakvim ste odnosima?

Gospodina Karamarka imao sam prilike susresti samo jednom, davno, radeći nastupni intervju s njim za Dnevnik dok je bio ministar unutarnjih poslova.

Kažu da ste postali favorit Domoljubne koalicije lani u srpnju, kad ste postali predsjednik novoosnovanoga društva Hrvatski novinari i publicisti, koje je svojevrsna “desna” protuteža Hrvatskomu novinarskom društvu. Je li to točno? S kakvim ste motivima bili među osnivačima HNiP-a, kako ste se okupili, kakve rezultate ste imali kao predsjednik u nešto više od pola godine?

Zar ne mislite da je konkurencija u svakome području zdrava? Ovdje ne mislim da trebamo biti suprotstavljene strane, već da imamo različite, a katkad i slične poglede na neka od ključnih pitanja struke. Hrvatski novinari i publicisti nastali su kao reakcija na nezadovoljstvo stanjem struke, a ne kao politička aktivistička udruga i ponosan sam na podršku i sve što smo napravili za vrijeme mojega rada na čelu HNiP-a. Uspjeli smo ugroziti monopol na istinu, afirmirati stavove mnogih profesionalaca za koje, nažalost, nije bilo mjesta u javnome govoru.

Poznajete li Velimira Bujanca, kojega su mediji isticali kao jednoga od suosnivača HNiP-a? Kakav je vaš stav o njemu i njegovim emisijama, bi li za njegovu emisiju bilo mjesta na HTV-u?

Kolega Bujanec nazočio je osnivačkoj skupštini HNiP-a, no nije bio među inicijatorima njezina pokretanja. On je neupitna medijska činjenica jer je otvarao zabranjene teme te otvorio eter gostima čija mišljenja nisu bila dobrodošla u drugim medijima. Naš je odnos korektan, a on, koliko mi je poznato, planira ostati na televiziji preko koje se afirmirao.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Bruna Esih: ‘Još uvijek razmišljamo hoćemo li na prosvjed zato što postoje određene nejasnoće’

Objavljeno

na

Objavio

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava najavio je prosvjed u Vukovaru zbog neprocesuiranja ratnih zločina. Osim policijsko-pravosudnih, podigle su se i političke tenzije. O tome i drugim aktualnim temama u Dnevniku Nove TV govorila je Bruna Esih (Neovisni za Hrvatsku):

Idete li na prosvjed u Vukovaru?

Dozvolite da si, kao i stranka, damo još malo vremena u povodu tog pitanja, jer naravno da mi svaki građanski prosvjed koji je usmjeren prema nezadovoljstvu rada institucija smatramo legitimnim.

Vi još uvijek kalkulirate?

Ne, to nije kalkulacija, mi još uvijek razmišljamo zato što postoje određene nejasnoće po ovom pitanju. Vjerojatno ćete se složiti sa mnom da organizator, koji je najavio prosvjed zbog nezadovoljstva institucijama, zbog njihove sporosti, čak i zataškavanja – ne znam da li je to bilo pod pritiskom ili ne, ali nakon nekoliko dana izjavljuje da će zapravo na tom prosvjedu prosvjedovati i protiv samoga sebe, i s druge strane da i dalje podržava Vladu gospodina Plenkovića, isto kao i rad njegovih ministara, a to znači ujedno i rad ministra Bošnjakovića i ministra Božinovića.

Dakle, ministara pravosuđa i policije, koje moramo smatrati osnovnim krivcima ako se zaista ovi zločini i ne istražuju i ne procesuiraju na vrijeme.

Naravno, nismo skloni ishitrenim odlukama i ishitrenim pozivima ljudi, poput Mosta i primjerice Nikole Grmoje, koji je rekao da poziva ljude na prosvjed, ali u istoj je rečenici rekao da oni sami tamo neće biti.

Upravo se vas nekako i optuživalo da vi taj prosvjed želite iskoristiti za rušenje aktualne vlasti. Je li to točno?

To je apsolutno netočno. Znam da predsjednik Vlade zadnjih dana prilično često spominje u tom kontekstu naša imena, međutim ja mislim da on jednako dobro zna, baš kao i mi, da mi s time nemamo nikakve veze, jer na kraju krajeva, on u svojim rukama ima sve moguće i mehanizme i alate da svoju znatiželju, da ne kažem paranoju, umiri na način da aktivira te mehanizme i alate pa sazna što iza toga stoji. Vjerujem da je on to i učinio.

Sumnjate li vi na nekoga? Znate li tko iza toga stoji?

Ne sumnjam ni na koga, ali sumnjam da iza spominjanja naših imena gospodina premijera stoji u pozadini nešto sasvim drugo. Jesam li u pravu, pokazat će vrijeme, a to za sada neka ostane ipak samo poruka gospodinu Plenkoviću. A možda i ministru policije Božinoviću.

Ne volim taj neki razgovor u rukavicama, evidentno je da na nešto aludirate. Sad mi morate otkriti na što mislite.

Da, apsolutno sam na nešto aludirala, ali ne bih sada o tome. Doći ću drugi put pa ćete isto imati ekskluzivu.

Kad govorimo o pozadinama – je li u pozadini vaše stranke Tomislav Karamarko? Je li on vaš politički mentor?

Nisam nikad tražila političke mentore, nisam nikad imala političke mentore, a koliko znam, niti moji kolege u stranci. Dakle, sve što radimo, radimo isključivo sami. Ja sam s čovjekom, iskreno, popila jednu kavu u životu. Gospodin Hasanbegović i on imaju odnos daleko ranije no što je gospodin Hasanbegović uopće ušao u politiku. Za gospodina Karamarka uopće ne znam da je sklon ponovnom povratku u politiku pa tako ne mogu govoriti ni o bilo kakvoj budućoj suradnji s njim.

Je li točno da s vama slaže neku listu za Europski parlament? To su sad sve neke stvari koje su se pojavile.

To su smiješne stvari. Liste će se slagati na Predsjedništvu Neovisnih za Hrvatsku, na kojem se svatko od nas, kao članova Predsjedništva, imati što za reći, ali to sigurno neće biti niti Tomislav Karamarko, niti bilo tko se možda spominje u zadnje vrijeme u medijima.

Nekako ste bili tihi dosad, a sad vas je ova prepirka s premijerom ponovno vratila u političku elitu. Što radi vaša stranka, koji je vaš politički program? Stalno se spominje nekakva ideologija, za to vas optužuju.

Da, često nas optužuju za ideologiju, međutim moji prvi razgovori s gospodinom Plenkovićem su bili na tragu toga da se ideologija, odnosno ne ideologija, jer ona jest temelj našeg i političkog razmišljanja i opredjeljenja, nego da se rasprave o, primjerice, kako to volimo nazivati – partizanima i ustašama, premjeste u jednu instituciju, gdje bi se time bavili stručnjaci, a ne više političari. Dakle, nama uopće nije stalo da budu samo takve teme.

Dobro, ali morate priznati da vas ne možemo nikako čuti, primjerice, što mislite o poreznoj reformi. Evo, dolazi u Sabor, koji je vaš stav o poreznoj reformi?

Kao što znamo, ministar Marić rekao je da će po tom pitanju još imati što za reći, da će tek predstaviti ukupni i cjeloviti paket, pa ćemo se mi i o tom pitanju izjasniti.

Dobro, ali recimo o onome što je dosad iscurilo u medije.

Mogu zapravo samo reći da zasad možemo govoriti o svom vlastitom nezadovoljstvu, kao što su to izrazili i građani i određeni drugi društveni sudionici.

Je li trebalo sniziti opću stopu PDV-a?

Negdje se snizilo, nešto se uzelo, nešto se dalo, i to je zapravo moj trenutni komentar na poreznu reformu gospodina Marića.

Čuli smo da vam je jučer upala revizija u stranku.

Ja je ne povezujem s ovime, iako su praktički i danas saborski hodnici brujali o tome. Smatram je normalnim pristupom, kao što je i inače pri ulasku u svaku drugu instituciju.

Jesu li što pronašli? Sve je čisto?

Kod nas je sve čisto, i što se tiče samih financija, i što se tiče našeg drugoga rada, i mislim da će mišljenje revizije biti apsolutno povoljno.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Jandroković za HRT: Onemogućiti politizaciju skupa u Vukovaru

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor sutra započinje jesenje zasjedanje, a zastupnike, koji se nakon dvomjesečne stanke ponovno vraćaju u svoje klupe, čeka obiman dnevni red na kojem je već sada 127 točaka.

Sjednica će trajati do 31. listopada, nakon čega slijedi stanka, a Sabor s radom nastavlja 14. studenoga sve do ustavne stanke 14. prosinca.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković  ističe kako zastupnike očekuje intenzivan rad, s obzirom da je iz vlade došlo dosta zakonskih prijedloga. Vjerujem da ćemo raditi dobro i konstruktivno, te da ćemo popraviti ocjene koje po istraživanju imamo od naših građana, poručio je Jandroković.

Sutra će biti 38 pitanja što vladajućih, što oporbe. Nakon toga će biti uobičajena stanka kada će klubovi zastupnika govoriti o različitim temama i onda krećemo s dnevnim redom. U ovome tjednu imat ćemo zakon o otocima, o brdsko-planinskim područjima, o fiskalnoj odgovornosti. To su uobičajeni zakoni koje nam šalje Vlada. Preko ljeta je Vlada poslala preko 30 novih zakonskih prijedloga tako da ćemo imati intezivan rad, kazao je za HRT.

Odgovarajući na pitanje postoji li mogućnost prijevremenih izbora, Jandroković je rekao kako mu se čini da uvijek prije jesenskog zasjedanja Sabora krenu priče ima li vladajuća većina dovoljno ruku. Mogu potvrditi da 77 zastupnika čvrsto stoji iza Vlade RH. Dakle postoji vladajuća većina i nema govora o prijevremenim izborima, dodao je.

Na pitanje o tome da se ipak radi o tijesnoj većini te može li takva situacija omesti provođenje zacrtanih reformi, Jandroković je rekao da nema nikakve smetnje. Pripremaju se i porezna i mirovinska reforma. Tu je i set zakona u vezi s ovrhama kako bi se pomoglo blokiranim i ovršenim građanima. Sve je to u javnoj raspravi ili je pak završilo javnu raspravu. Tijekom jeseni Vlada će poslati te zakone u Sabor.

Govoreći o najavljenim prosvjedima sindikata u vezi s mirovinskom reformom rekao je da su rasprave ponekad burne kada je riječ o uvođenju nekih reformi. Međutim, velika je odgovornost na svima nama. Ovakav mirovinski sustav nije održiv. Ovaj je prijedlog koji će biti održiv i ispraviti nepravde koje postoje i koji će pokušati osigurati više mirovine za naše umirovljenike. Treba biti stpljiv, smiriti strasti i u mirnoj i argumentiranoj raspravi tražiti rješenje, dodao je.

Potvrdio je da se ministar branitelja Tomo Medved sastao s udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Bio je to dobar razgovor. Svi smo suglasni da treba intenzivirati napore vezane za procesuiranje i istraživanje ratnih zločina. Oko toga nema dileme. No predstavnici udruga osudili su pokušaj politizacije te teme. Mogu samo reći da kada smo uočili da kada je došlo do usporava, puno prije, te akcije kolege Penave u MUP-u je osnovana posebna komisija koja se bavi istraživanjem zločina upravo u vukovarskom kraju na Ovčari i dalo je to već određene rezultate, istaknuo je.

Naglasio je da treba nastaviti sa svime što je potrebno kako bi se procesuirali ratni zločin, ali treba onemogućiti politizaciju tog skupa u Vukovaru.

Svima koji žele profitirati na žrtvi i stradanju Vukovara poručujem da to nije dobro. To je vrlo ružno i to mogu činiti samo loši ljudi, kazao je Jandroković.

Svi oni koji zaista žele da institucije rade svoj posao neće dozvoliti politizaciju. Bit će tu nekih aktera koji će pokušati izvući za sebe možda neke političke bodove. Bit će tu i onih koji će možda željeti ugroziti vladajuću većinu u Hrvatskom saboru i pokušati srušiti Vladu, ali još jednom ponavljam da oni koji pokušavaju profitirati na žrtvi Vukovara – zaista zaslužuju svaku osudu.

Na pitanje novinarke Dajane Šošić o kojim se to ljudima radi, Jandroković je kazao da su oni već počeli pokazivati svoje namjere da skup iskoriste u političke svrhe. Vidjet ćete, što će više proticati dani, sve će se jasnije vidjeti tko su oni, dodaje.

Na razgovoru ministra Medveda s udrugama bilo je primarno započeti dijalog, nastaviti ga i informirati što je do sada učinjeno u procesuiranju ratnih zločina, kazao je.

Odgovarajući na pitanje o zahtjevu udruga da se Milorad Pupovac očituje o “Oluji” i Domovinskom ratu, rekao je da takav zahtjev branitelja još nije stigao u Sabor. No želim naglasiti da je ova vladajuća većina donijela sveobuhvatni zakon o hrvatskim braniteljima, da je donijela zakon o sustavu domovinske sigurnosti, da podupire Vladu koja je imala hrabrosti nabaviti vojne zrakplove F-16, da je ova Vlada i Ministarstvo obrane ponovno vratilo vojsku u VUkovar, Sinj, Varaždin, Ploče i vrlo skoro u Pulu, kazao je među ostalim predsjednik Hrvatskog sabora.

Oni koji nam prigovaraju da nedovoljno činimo na zaštiti državnih interesa i ne brinemo o dignitetu Domovinskog rata ili se ne brinemo o statusu hrvatskih branitelja – zlonamjerni su politikanti. Takvima nećemo dozvoliti da nas ucjenjuju. Nastavit ćemo ovim smjerom.

Kazao je i da nije dobio nikakvu obavijest o predsjedniku Kluba zastupnika SDP-a. Volio bih da se kolege i kolegice u SDP-u dogovore i da ne dovode sebe u ponižavajuću poziciju i da pošalju jedan prijedlog osobe koja će voditi Klub zastupnika SDP-a, rekao je za kraj Jandroković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari