Pratite nas

Istaknuto

ZLATKO HASANBEGOVIĆ: Tomićeva izjava je skandalozna i bez presedana

Objavljeno

na

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović nakon sastanka s riječkim gradonačelnikom Vojkom Obersnelom komentirao je ‘situaciju’ s Antom Tomićem.

[ad id=”93788″]

Kulturnjaci traže vašu ostavku, smatra da niste dobro reagirali na fizički napad na Tomića?

“Njihovo je pravo da traže moju ostavku i nastavit će je tražiti sve dok budem ministar i zapravo tu nemam što posebno dodati. Još jednom mogu ponoviti, protivnik sam bilo kakvog nasilja u javnom životu, i neovisno o ovom konkretnom slučaju, osim tjelesnog nasilja upozoravam i na verbalno nasilje, različite uvrede i neprimjereni govor u javnom životu. Svi odgovorni sudionici javnog života i političkog i kulturnog trebaju biti primjer u stvaranju jednog ozračja, dijaloga i tolerantne rasprave o svim podjelama i prijeporima koji postoje u hrvatskom društvu i koji će postojati uvijek jer mi živimo u demokratskom društvu a ne u boljševičkom monolitu i nema uistinu načina a ni potrebe da svi o svemu isto mislimo”.

Zamjerili su vam jer ste rekli da svatko snosi odgovornost za izgovorenu riječ?

“To nije bilo nikakvo priopćenje, to je bila ad hoc intervencija vezana za upit jedne medijske kuće. Uistinu, stizali su upiti i vezano za slučaj Frljića. Unaprijed da kažem, Ministarstvo kulture nije prava adresa za to, postoji MUP i on treba štititi sigurnost građana. To je jedna vrsta neumjesnog pitanja ministru kulture za postaviti ‘što može misliti o napadu'”.

Ne možete reći da je neumjesno ministru kulture postaviti takvo pitanje.

“Upozoravam osim, nažalost, marginalnih pojava tjelesnog nasilja u hrvatskom društvu, porast iracionalnog govora mržnje i različitih uvreda, među kojima sam, među ostalim, i ja bio obasut posljednjih nekoliko mjeseci. Ne bih ulazio u potankosti, podsjećam da me gospodin Tomić u svojoj kolumni nazvao, citiram ‘retardom’, ‘maloumnikom’. Mislim da je to skandalozno i bez presedana čak po standardima u Hrvatskoj, novinskog i medijskog govora. Zanimljivo, HND niti jedna ustanova nije na to reagirala. Nikad nisam harangirao, osobno vrijeđao, niti ću to činiti, ja sam uistinu osoba dijaloga ali i načelnih i, ako hoćete, beskompromisnih političko nacionalnih stajališta od kojih ne odstupam, ali ne tražim da ih svi slijedite”, rekao je ministar Hasanbegović.

[ad id=”93788″]

facebook komentari

Istaknuto

Tko je Božo Kožul – zapovjednik “Tigrova”?

Objavljeno

na

Objavio

Prva gardijska brigada Hrvatske vojske “Tigrovi” obilježila je 27. obljetnicu svog ustroja prigodnom svečanosti u vojarni “Croatia” na kojoj je istaknuto da su pripadnici “Tigrova” dali veliki doprinos u Domovinskom ratu te da je obaveza društva čuvati uspomenu na tu borbenu postrojbu u kojoj je tijekom rata poginulo 367 pripadnika, a njih šest još se vode kao nestali.

Na obilježavanju obljetnice prisustvovao je i posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, zapovjednik „Tigrova“.

Stožerni brigadir Božo Kožul u “Tigrove” je stupio 5. kolovoza 1990., a general Janko Bobetko imenovao ga je pukovnikom u 21. godini. S 27 godina postao je zapovjednik 1. gardijske brigade, a 2001. godine je umirovljen.

Kožul je svojevremeno govorio kako branitelji u vrijeme naoružanja nisu imali gotovo ništa, tek ono što su naslijedili u Rakitju. “Nije bilo vremena zapovijedati, nešto planirati, sve je bilo stvar dogovora”, rekao je te istaknuo kako su ratovali neiskusni i neškolovani momci protiv oficira JNA.

“1991. godine je važna jer smo bili neslomljivi, dečki su imali veliki duh i domoljublje, vladalo je zajedništvo. Bez 1991. godine, ne bi bilo ni Oluje. Tada je odnos snaga bio 5:1 u korist neprijateljske vojske, dok je za vrijeme Oluje bilo obrnuto”, ocijenio je Kožul.

Božo Kožul umirovljeni je stožerni brigadir, rodom iz Širokog Brijega. Tijekom ratnih godina zapovijedao je 2. i 3. bojnom do samoga kraja, da bi 1995. preuzeo dužnost načelnika Odsjeka za operativno-nastavne poslove sve do 1997. godine, piše Narod.hr

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

5. studenog 1990. – Osnovana 1. gardijska brigada “Tigrovi”

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 1990. godine formirana je Jedinica za posebne namjene MUP-a Republike Hrvatske u Rakitju, koja je kasnije prerasla u 1. gardijsku brigadu “Tigrove”.

Bila je formirana od dragovoljaca i dijelova Hrvatske policije. U prvoj fazi svoga djelovanja, kao Jedinica za posebne namjene MUP-a “Rakitje”, izvršavali su delikatne vojno-redarstvene zadaće.

Iza njih su ostale briljantno provedene akcije poput hvatanja Arkana i drugih terorista.

U suradnji sa drugim jedninicama za posebne namjene MUP-a RH proveli su povijesnu akciju na Plitvicama koja je u historiografiji zapamčena kao “Krvavi Uskrs”.

Daljnjim rastom snaga i postupnim formiranjem Hrvatske vojske uvjetovanim stupnjem agresije na Republiku Hrvatsku, “Tigrovi” postaju 1. A brigada ZNG-a, koju čini šest bataljuna (bojni).

Tada su se bojne nazivale prema bazama ili kodnim nazivima i to: 1. bojna-Vrapče (ćukovi), 2. bojna-Rakitje (kosovi), 3. bojna-Pionirac, po Pionirskom gradu (žune), 4. bojna -Kumrovec pa Petruševac (gavranovi), 5. bojna -Vinica kod Varaždina (oblaci) i 6. bojna – Tomislavac po planinarskom domu na Sljemenu (orlovi).

Tijekom ljeta 1991. godine, dio “Tigrova” držao je položaje u Novim Čakovcima, Vukovaru, Dalju, Erdutu, Iloku, Đeletovcima i Tenji.

Tijekom 1991. godine “Tigrovi” su sudjelovali i u borbama na novogradiškom i novljanskom ratištu, te su spriječili namjere banjalučkog da se spoji s bjelovarskim korpusom JNA. Štoviše u operaciji “Orkan ’91” brigada je imala zapaženu ulogu u oslobađanju okupiranog područja. Sredinom 1992. godine brigada je poslana u deblokadu opkoljenog Dubrovnika.

Sve zadatke uspješno su obavili i najjužniji dio Hrvatske je potpuno oslobođen do kraja godine. Godine 1993. dijelovi brigade sudjeluju u operaciji “Maselnica”, a 1994. godine brigada je uglavnom neaktivna te je taj period provela u treningu i opremanju.

Ipak ta godina ostat će upamćena kao ona u kojoj je život izgubio jedan od simbola “Tigrova” – heroj Domovinskog rata Damir Tomljanović Gavran. U operaciji “Bljesak”, “Tigrovi” su bljesnuli na njima poznatom terenu zapadne Slavonije, a kruna njihova djelovanja bila je operacija “Oluja”.

Važno je napomenuti činjenicu koja se se često zaboravlja, a to je da je brigada sudjelovala i u ratnim operacijama u BiH, od operacije “Ljeto ’95” do “Južni potez“. Tijekom Domovinskog rata ime i važnost “Tigrova” gradilo je oko 11 tisuća pripadnika.

U ratnim akcijama Domovinskog rata poginulo je 367 pripadnika Tigrova dok je 1711 ranjeno, a 201 pripadnik je prošao torture logora. Šestorica se još uvijek vode kao nestali, piše vojna povijest

 

Ministar Krstičević čestitao obljetnicu Tigrovima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari