Pratite nas

Povijesnice

11. rujna 1991. – Okupacija Maslenice (VIDEO)

Objavljeno

na

Moćne oklopne snage 9. kninskog korpusa JNA, zajedno s pobunjenim Srbima, pokrenule su iz smjera Obrovca 11. rujna 1991. novi veliki napad u zadarskom zaleđu.

Malobrojni branitelji Jasenica u početku su se uspješno odupirali te uništili jedan oklopni transporter i tenk. Ipak, agresor je u popodnevnim satima probio obrambene linije i branitelji su se morali povući iz Jasenica, Maslenice i Rovanjske.

Time je presječena Jadranska magistrala i prometna komunikacija prema Rijeci i Zagrebu, a Srbi su ovladali Masleničkim mostom i Novskim ždrilom. Uz to su se padom Jasenica i Maslenice branitelji Kruševa našli u potpunom okruženju, te nisu imali izbora nego se morskim putem izvući i prebaciti u još uvijek slobodni Novigrad.

Obrana Kruševa cijelo ljeto pružala je žilav otpor i nanosila prilične gubitke mnogo nadmoćnijem neprijatelju koji se u napadima koristio i avionima.

Poučeni dotadašnjim stradanjima, oprezni napadači tek su tri dana poslije ušli u Kruševo i zauzeli ga. Boj za Kruševo ujedno je bio početak rata u Dalmaciji, ali i vatreno krštenje specijalne policije iz Zadra, domicilne 112. brigade i napose 4. gardijske brigade koja je bila nositelj obrane Kruševa.

Istodobno je i 9. korpus JNA prestao djelovati pod krinkom navodno neutralne strane, postavši udarna snaga na području Dalmacije. Boj za Kruševo i zadarsko zaleđe obilježila je i beskrupuloznost radikalnog pukovnika Ratka Mladića koji će vrlo brzo napredovati do generalskog čina i mjesta zapovjednika 9. korpusa.

Prostor Novskog ždrila oslobođen je i obranjen 1993. tijekom operacije Maslenica, a Kruševo u operaciji Oluja 1995.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

21. srpnja 1992. – Predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisali sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i BiH

Objavljeno

na

Objavio

21. srpnja 1992. predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović potpisali su u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Ugovor je u zajedničkom interesu obje ratom zahvaćene države potpisan mjesec dana nakon što je Predsjedništvo BiH proglasilo ratno stanje i opću mobilizaciju, a kao agresore imenovalo Srbiju, Crnu Goru, „bivšu JNA“ i ekstremistički dio bosanskih Srba.

Sporazum je omogućavao vojno djelovanje hrvatskih snaga u pograničnim područjima, a što je pospješilo napadajne akcije Hrvatske vojske na Južnom bojištu.

Prigodu potpisivanja važnog sporazuma državna delegacija BiH iskoristila je kako bi zahvalila Hrvatskoj na zbrinjavanju izbjeglica iznad njezinih mogućnosti

Naime, uz 260 tisuća prognanika sa svojih okupiranih područja, Hrvatska je već u prva dva mjeseca rata primila 270 tisuća izbjeglica iz BiH. Sporazumom je oružani dio Hrvatskog vijeća obrane sastavni dio jedinstvenih oružanih snaga BiH.

S obzirom na to da velikosrpska agresija nije jenjala, Tuđman i Izetbegović su 23. rujna 1992. u New Yorku potpisali Dodatak Sporazumu o prijateljstvu i suradnji između Hrvatske i BiH kojim su predviđene zajedničke vojno-obrambene aktivnosti protiv srpskoga agresora.

Oba sporazuma nisu podrazumijevala cjelovito vojno savezništvo, kao Splitski sporazum koji je potpisan tri godine poslije i koji je bio temelj za oslobađajuće operacije na teritoriju Hrvatske i BiH, stoga ostaje nagađati u kojoj mjeri je taj nedostatak u ugovorima utjecao na sukob Bošnjaka i Hrvata koji je uskoro uslijedio.

No unatoč silnom stradanju Bošnjaka i Hrvata, Izetbegović je nakon potpisivanja sporazuma u srpnju 1992. izjavio da još nije vrijeme za vojni sporazum, jer bi to srpski narod „sigurno shvatio kao prijetnju“, te da bi „bilo bolje ostaviti još malo prostora za djelovanje međunarodnih faktora“.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1993 – Otvoren pontonski most u Maslenici (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Fotoarhiva HVGI-ja

Civilni zrakoplov s najvišim predstavnicima hrvatske države, predsjednikom doktorom Franjom Tuđmanom i premijerom Nikicom Valentićem, sletio je 18. srpnja 1993. u zadarsku zračnu luku Zemunik. Istoga dana predsjednik Tuđman svečano je otvorio pontonski most kod Novskog ždrila.

Bio je to važan događaj za prometno povezivanje južne i sjeverne Hrvatske, te jedan od prvih koraka koji su vodili reintegraciji okupiranih hrvatskih područja.

Dan prije, 17. srpnja, u Erdutu je između predstavnika hrvatske vlade i pobunjenih srpskih vlasti iz Knina potpisan sporazum kojim se trebalo omogućiti daljnje neometano postavljanje mosta na Maslenici.

Dokument je s hrvatske strane potpisao ministar prometa Ivica Mudrinić. Srpska je strana insistirala da se u blizini budućeg mosta ne smiju nalaziti predstavnici hrvatske policije i vojske.

Zbog toga je u sporazumu, između ostalog, stajalo da na području aerodroma Zemunik, brane Peruče i pontonskog mosta na Maslenici javni red i sigurnost mogu kontrolirati samo predstavnici UNPROFOR-a.

No, događaji idućeg dana na aerodromu Zemunik pokazali su kako je Hrvatska odlučna u želji da vrati silom oteta područja.

Mnogobrojni predstavnici europskih i svjetskih organizacija i zemalja, koji su prisustvovali svečanostima u Zemuniku i Maslenici, dokazali su da Hrvatska ima punu potporu za svoje želje.

(HRT)

 

Operacija Maslenica – Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari