Pratite nas

Povijesnice

11. rujna 2001. – teroristički napad na SAD

Objavljeno

na

Na današnji dan 11. rujna 2001. otmičari su oteli četiri aviona i izveli simultani napad na više ciljeva u SAD-u.

Gotovo 3.000 ljudi poginulo je na današnji dan 2001. godine. Snimke iz New Yorka obišle su svijet u rekordnom roku, a milijuni su zanijemjeli pred televizijskim ekranima i kadrovima dvaju Boeinga koja su letjela prema tornjevima World Trade Centera.

Eksplozije, dim, vatra, panika i strah bili su glavni motivi tog 102 minute dugog terorističkog napada kakav se do tada u zapadnom svijetu nije pamtio.

Osim popularnih ‘Blizanaca’ ciljevi terorista bili su Pentagon te još jedan cilj u Washingtonu, pretpostavlja se Kongres ili Bijela kuća.

Dva aviona su usmjerili na tornjeve blizance Svjetskog trgovačkog centra, jedan avion na zgradu Pentagona, a zadnji avion trebao je udariti u cilj u Washingtonu D.C., vjerojatno zgradu Capitola ili Bijelu kuću, no srušen je u Pennsylvaniji nakon što su putnici pokušali preuzeti kontrolu.

Prvi avion zabio se u sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra, između 93. i 99. kata. Samo 15 minuta poslije dolazi drugi zrakoplov koji udara u južni toranj. Let 77 srušio se na zapadnu stranu Pentagona.

Tornjevi Svjetskog trgovačkog centra srušili su se unutar dva sata od udara aviona, a u njima je poginulo 2606 osoba, uključujući 343 vatrogasca i 60 policajaca.

Još 125 osoba je poginulo u napadu na Pentagon. Stradali su svi ljudi u sva četiri aviona, ukupno 265, uključujući svih 19 otmičara.

Ukupno je poginulo 2996 ljudi. Žrtve su bili državljani ukupno 77 zemalja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

21. srpnja 1992. – Predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisali sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i BiH

Objavljeno

na

Objavio

21. srpnja 1992. predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović potpisali su u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Ugovor je u zajedničkom interesu obje ratom zahvaćene države potpisan mjesec dana nakon što je Predsjedništvo BiH proglasilo ratno stanje i opću mobilizaciju, a kao agresore imenovalo Srbiju, Crnu Goru, „bivšu JNA“ i ekstremistički dio bosanskih Srba.

Sporazum je omogućavao vojno djelovanje hrvatskih snaga u pograničnim područjima, a što je pospješilo napadajne akcije Hrvatske vojske na Južnom bojištu.

Prigodu potpisivanja važnog sporazuma državna delegacija BiH iskoristila je kako bi zahvalila Hrvatskoj na zbrinjavanju izbjeglica iznad njezinih mogućnosti

Naime, uz 260 tisuća prognanika sa svojih okupiranih područja, Hrvatska je već u prva dva mjeseca rata primila 270 tisuća izbjeglica iz BiH. Sporazumom je oružani dio Hrvatskog vijeća obrane sastavni dio jedinstvenih oružanih snaga BiH.

S obzirom na to da velikosrpska agresija nije jenjala, Tuđman i Izetbegović su 23. rujna 1992. u New Yorku potpisali Dodatak Sporazumu o prijateljstvu i suradnji između Hrvatske i BiH kojim su predviđene zajedničke vojno-obrambene aktivnosti protiv srpskoga agresora.

Oba sporazuma nisu podrazumijevala cjelovito vojno savezništvo, kao Splitski sporazum koji je potpisan tri godine poslije i koji je bio temelj za oslobađajuće operacije na teritoriju Hrvatske i BiH, stoga ostaje nagađati u kojoj mjeri je taj nedostatak u ugovorima utjecao na sukob Bošnjaka i Hrvata koji je uskoro uslijedio.

No unatoč silnom stradanju Bošnjaka i Hrvata, Izetbegović je nakon potpisivanja sporazuma u srpnju 1992. izjavio da još nije vrijeme za vojni sporazum, jer bi to srpski narod „sigurno shvatio kao prijetnju“, te da bi „bilo bolje ostaviti još malo prostora za djelovanje međunarodnih faktora“.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1993 – Otvoren pontonski most u Maslenici (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Fotoarhiva HVGI-ja

Civilni zrakoplov s najvišim predstavnicima hrvatske države, predsjednikom doktorom Franjom Tuđmanom i premijerom Nikicom Valentićem, sletio je 18. srpnja 1993. u zadarsku zračnu luku Zemunik. Istoga dana predsjednik Tuđman svečano je otvorio pontonski most kod Novskog ždrila.

Bio je to važan događaj za prometno povezivanje južne i sjeverne Hrvatske, te jedan od prvih koraka koji su vodili reintegraciji okupiranih hrvatskih područja.

Dan prije, 17. srpnja, u Erdutu je između predstavnika hrvatske vlade i pobunjenih srpskih vlasti iz Knina potpisan sporazum kojim se trebalo omogućiti daljnje neometano postavljanje mosta na Maslenici.

Dokument je s hrvatske strane potpisao ministar prometa Ivica Mudrinić. Srpska je strana insistirala da se u blizini budućeg mosta ne smiju nalaziti predstavnici hrvatske policije i vojske.

Zbog toga je u sporazumu, između ostalog, stajalo da na području aerodroma Zemunik, brane Peruče i pontonskog mosta na Maslenici javni red i sigurnost mogu kontrolirati samo predstavnici UNPROFOR-a.

No, događaji idućeg dana na aerodromu Zemunik pokazali su kako je Hrvatska odlučna u želji da vrati silom oteta područja.

Mnogobrojni predstavnici europskih i svjetskih organizacija i zemalja, koji su prisustvovali svečanostima u Zemuniku i Maslenici, dokazali su da Hrvatska ima punu potporu za svoje želje.

(HRT)

 

Operacija Maslenica – Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari