Pratite nas

Pregled

IGOR VUKIĆ: Nadam se da će oko Jasenovca početi prevladavati mirniji tonovi

Objavljeno

na

bujica igor vukić

U srijedu navečer gost Bujice urednika i voditelja Velimira Bujanca bio je novinar istraživač i publicist Igor Vukić, prenosi direktno.hr

[ad id=”93788″]

Izdali ste knjigu “Jasenovečki logori istraživanja”

“Zadovoljni smo što se pojavio netko tko želi razgovarati o tezama i činjenicama koje iznosimo u knjizi. U mom djelu možete pronaći da ljude koji su davali izjave i nakon rata i govorili su kako im je bilo. Donio sam ekskluzivni dokument, popis 185 ljudi puštenih iz logora za Božić 1943. godine. Među njima i Jure Miliša, čovjek koji je poslije rata napisao knjigu o logoru jer je prikazivala drugačiju sliku o logoru bila je zabranjena. Na njegove zapise se pozivaju jer kažu da je autentična. On nije bio u Jasenovcu, već u Staroj Gradiški.

U ponedjeljak je bila premijera filma “Jasenovac istina” Jakova Sedlara, na premijeri je velike ovacije dobio ministar kulture Zlatko Hasanbegović. niti jedna kamera osim osječke televizije nije bila na promociji filma u Kino Europi.

TV premijera biti će u petak u 20 u terminu Bujice zahvaljujući velikodušnosti gospodina Sedlara.

Hasanbegović je dobio ovacije, nije to prvi puta, a svi mediji izvlače skandale protiv njega?

“Ja se nadam da će vremenom prevladati mirniji ton u kojem će se moći raspravljati i o onom što on govori. I da će se histerija smiriti i da će se krenuti dalje. Odmah nakon devedesete godine znali smo da nismo mogli istraživati jer su ljudi ostajali bez posla i u mentalnim institucijama, nakon toga je opet došlo u drugi plan, a sada možemo mirno razgovarati o tome. Jedan novinar je bio tri godine osuđen na duševnu bolnicu jer je u svom tekstu prepričao tezu Tuđmana o stradavanjima ljudi u Jasenovcu”.

Slavko Goldstein je došao na premijeru, to je dobar znak, dao je izjavu da Sedlarov film pun falsifikacija i poluinformacija…

Koje su glavne kontroverze oko Jasenovca s kojima ste se suočili?

Od 41.-45. godine tvrdim da je to bio rad u logoru. U Jasenovcu je ostala skupina ljudi koji su praktično 2-3 godine živjeli i radili, neki su zahvaljujući tome preživjeli rad. Većina zatočenika su u logor dolazili po odlukama policije na temelju zakona koji je donesen u studenom ’42. godine. Kad bi im istekla kazna pušteni su iz logora. Ljudi su izlazili i ulazili u logor. Neki su ostajali u logoru raditi. Tamo je bilo 6 baraka, maksimalno 200 ljudi je moglo stati tamo. Već to pokazuje da je brojka, 80.000 žrtava čudna. Komunistička propaganda je počela u veljači ’42., šalje se pismo partizanskim skupinama gdje je stradalo 10.000 drugova. Od toga, brojke su išle samo gore. Do kraja ’41. godine od osmog mjeseca 41. od kada dolaze prvi zatočenici. U prosincu ’41. napadaju logor, traje nekoliko dana, nekoliko zatočenika ranjeno. Imamo 3-4 mjeseca kada su zatočenici samo iz lijeve strane. Gdje su ti ljudi pokopani? Kako je moguće da je 15 ili 20 ljudi koji su preživjeli nitko ne spominje masovna ubojstva.

U veljači ’45. 2.000 ljudi poslano u Austriju gdje su radili u nekim tvornicama, pa su ih Amerikanci pustili pa su se vratili. Imali smo ove za Božić, pušteni su iz logora na amnestiju 200-300-400 ljudi, no sve do sad nitko ih nije bilo kako je bilo. Vidjelo se da se u javnosti govori o 700.000 ali su šutjeli. Šutjeli su da ih komunistička policija ne bi osudila da ih izloži opasnosti. Nažalost, ovaj rat ’91. godine je dobrim djelom Srbima je bila motivacija za osvetu.

Što se događalo nakon 1945. godine?

Kroz Jasenovac prolaze kolone križnog puta, spominju da su pronađeni mrtvi. Sad plivaju leševi po Savi čega nije bilo u ono vrijeme. Postoje mnogi slučajevi u selima okolo, jedan od najdrastičnijih je strijeljanje čovjeka koji je preživio to i prijavio se svom nećaku koji je bio partizan. Otišli su zajedno u partizansku komandu i nisu se vratili. I na taj način su sakrivali tragove. Dolaze ratni zarobljenici koji su radili na tom području jer su mostovi na Savi bili srušeni, postoje dokumenti koji su radili i obavljane likvidacije zbog presuda sudova.

Vukić je uručio zahvalnicu TV voditelju Bujancu jer je omogućio medijski prostor za ovu temu, na što se voditelj zahvalio i istaknuo da mu jako znače ovakva priznanja.

[ad id=”93788″]

facebook komentari

Pregled

HND brani Aleksandra Stankovića i napada HRT

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) osuđuje reakciju vodstva HRT-a koje se ogradilo od svojeg novinara i urednika emisije “Nedjeljom u dva” Aleksandra Stankovića, priopćio je u srijedu HND.

Vodstvo HRT-a je u povodu nedavne emisije “Nedjeljom u dva” izdalo priopćenje u kojem se ističe kako se HRT, “poštujući Ustav Republike Hrvatske i Deklaraciju o Domovinskome ratu Hrvatskoga sabora, ograđuje od stajališta iznesena u emisiji ‘Nedjeljom u dva’, u kojoj je Stanković u više navrata Domovinski rat doveo u vezu s ‘građanskim ratom’”.

“Takvu reakciju HND smatra licemjernim napadom vodstva HRT-ova na vlastitog novinara, kojim vrh HRT-a još jednom potvrđuje kako se, kada je program u pitanju, ne rukovodi poštivanjem profesionalnih standarda na kojima se treba temeljiti javni medijski servis, već se služi opasnom politikantskom retorikom priklanjajući se populističkim nasrtajima i prilagođavajući se na način da ne uznemirava političke moćnike”, ističe se u priopćenju Izvršnog odbora HND-a koje potpisuje predsjednik udruge Saša Leković.

Iz transkripta dijela razgovora sa Stankovićevim gostom Predragom Mišićem vidljivo je što je točno kolega Stanković izgovorio, navodi se u dopisu HND-a.

“Svakom tko poznaje činjenice jasno je da je Hrvatska napadnuta nakon što je proglasila odcjepljenje od SFRJ i to nije dovodio u pitanje niti kolega Stanković. Ali u emisiji sa gostom je raspravljao (i) o tome ima li Domovinski rat, zbog raznih specifičnosti, i elemente građanskog rata a povod je bio osobna sudbina gosta”, ističe HND.

Vodstvo HRT-a očito misli kako je takva vrsta propitivanja nedopustiva na javnim medijskom servisu, unatoč činjenici da je čak i Ustavni sud u obrazloženju odbijanja ustavne tužbe u vezi ratnog zločina 12. siječnja 2015. nedvosmisleno naglasio: “Oružani sukob na području Republike Hrvatske imao je nemeđunarodni karakter do 8. listopada 1991.

Nakon toga, taj je sukob imao međunarodni karakter…. na događaje prije 8. listopada 1991. primjenjuje se Dopunski protokol II. uz Ženevske konvencije o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba”, kaže se u priopćenju.

“Vodstvu HRT-a istovremeno ne smeta ugošćavanje onih koji su osobe optužene za ratne zločine prije 8. listopada 1991. branili upravo pozivajući se na citirane činjenice iz odluke Ustavnog suda. Oni mogu i u programu HRT-a tvrditi kako je do 8. listopada 1991. u Hrvatskoj bio ‘građanski rat’, a novinar HRT-a ne smije o tome niti pisnuti, a da ga se vodstvo HRT-a javno ne odrekne”, navodi HND.

Pritom se HRT-ovi šefovi sakrivaju iza Ustava, koji Stanković niti na koji način nije doveo u pitanje, a nemaju nikakve primjedbe na one istupe u programima HRT-a kojima tuđa ustavna prava redovito krše. Pozivaju se i na Deklaraciju o Domovinskom ratu kao da je taj politički dokument dogma.

Takvim postupkom vodstvo HRT-a je potvrdilo da instituciju kojom rukovode ne smatraju javnim medijskim servisom nego državnom agencijom pod političkom kontrolom i tako HRT simbolično vraćaju u državu iz koje je Hrvatska izašla – u SFRJ, i to iz najrigidnijeg razdoblja, poručuje HND. (Hina)

>>> Marko Jurič: Kakva je ovo glupost HRT se ograđuje od svojeg novinara Ace Stankovića?

Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi traži suspendiranje Aleksandra Stankovića

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Od 2018. se ukida tunelarina za tunel Sveti Ilija

Objavljeno

na

Objavio

S prvim danom sljedeće godine ukida se tunelarina kroz Tunel sv. Ilije, što će posebno razveseliti brojne stanovnike šireg područja Makarske, Imotskog i Vrgorca, ali i svih ostalih putnika koji su koristili taj pravac i za njega u prosjeku plaćali 20 kuna, izvijestio je u srijedu splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban.

“Obradovala me poruka ministra Olega Butkovića da se od 1. siječnja iduće godine ukida tunelarina u Tunelu sv. Ilije. To je jedna od mjera za Imotski i cijelu krajinu, Zagvozd i područje Vrgorca, ali isto tako i za Makarsku i njeno primorje, čiji stanovnici vrlo često koriste autocestu”, rekao je Boban.

Istaknuo je kako na to gleda kao na demografsku mjeru. “U Imotskom sam se susretao s mladim ljudima koji rade sezonske poslove, i to vrlo često dvokratno. Zamislite kako je onima iz Imotskog ili Zagvozda koji rade u Makarskoj, te koliko puta trebaju na dan koristiti i plaćati tunel. To je veliki izdatak, posebice poduzetnicima i vlasnicima OPG-ova”, kazao je Boban.

Otkrio je kako je zbog ukidanja tunelarine u Zagreb odlazio više od deset puta, a u pregovorima s Ministarstvom najjači mu je argument bio da se izdvoji jedan primjer u Hrvatskoj gdje se prilaz autocesti naplaćuje. To je trajna mjera i odnosit će se na sve putnike, kaže Boban.

Tunel sv. Ilija dug je 4248 metara, otvoren je početkom srpnja 2013. godine i nalazi se na dionici državne ceste D532. Duže od pet godina gradili su ga Hidroelektra niskogradnja i Konstruktor Split.

Cijena tunelarine za prvu kategoriju iznosi 20 kuna, za drugu 30 kuna, za treću 45 kuna, a za četvrtu skupinu vozila 66 kuna. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari