Pratite nas

Pregled

JAKOV SEDLAR: Slavko Goldstein je povjesničar amater koji je karijeru izgradio na mitu

Objavljeno

na

Bujica Sedlar

Svoj film “Jasenovac – istina” radio sam na temelju izjava brojnih svjedoka koji su vidjeli stradavanja ili su sami stradali u tom zloglasnom logoru nakon 1945. godine. Kritičari filma kažu da želim revidirati povijest, no moja, kao i obaveza povjesničara je otkriti istinu, rekao je gost večerašnje Bujice, hrvatski redatelj Jakov Sedlar, govoreći o kritikama s kojima se suočio nakon zagrebačke premijere svog novog filma Jasenovac – istina, prenosi direktno.hr

[ad id=”93788″]

„Uvijek ista špranca. Isto se događalo i nakon filma o Međugorju i nakon Četveroreda, a kritičari mojih filmova su ljudi koji ne mogu podnijeti da su u ime sustava kojeg zastupaju – zločini u Jasenovcu počinjeni i nakon 1945. godine. Ja ni u jednom trenutku nisam rekao da ustaše nisu počinili zločine, meni su to nametali, no njih vrijeđa činjenica da je potaknuta rasprava o zločinima u Jasenovcu nakon 1945. godine“, rekao je autor filma Jasenovac – istina Jakov Sedlar večeras u Bujici.

Na hrvatskoj premijeri filma u Zagrebu bili su među ostalim i ministar kulture Zlatko Hasanbegović, sisački biskup Vlado Košić te hrvatski književnik Hrvoje Hitrec koji su redom imali samo pozitivne reakcije na film, a svima je zajedničko, rekao je Sedlar, traženje istine. Na hrvatskoj premijeri je bila i izraelska veleposlanica u Hrvatskoj koja nije imala pozitivne kritike, no ona je, istaknuo je Sedlar, „svoja razmišljanja kreirala na temelju filma i na temelju činjenica koje je imala prilike pročitati prije“, no dopustila je premijeru filma u Tel Avivu.

„U svom pismu je napisala da je Izrael demokratska zemlja i ukoliko film ne promovira mržnju i antisemitizam film može igrati u Tel Avivu“, istaknuo je Sedlar.

Jedan od najžešćih kritičara Sedlarova filma je povjesničar Slavko Goldstein za kojeg je Sedlar kazao da je „amater povjesničar koji je karijeru izgradio na mitu“.

„Apsolutno nekritički slavio je Tita i sve komunističko. Naravno da ima pravo biti ogorčen na NDH jer je u to vrijeme izgubio pola obitelji, no ako govorimo o njemu kao povjesničaru… Godine 1952. srušena je sinagoga u Karlovcu što je potpisao Josip Boljkovac. Goldstein se kao Karlovčanin na to nikada nije referirao“, naglasio je Sedlar.

Dodao je da su partizani srušili niz sinagoga nakon Drugoga svjetskoga rata te kazao da mnogim Židovima nisu vraćeni stanovi i njihova imovina nakon rata o čemu je također važno govoriti.

U emisiji je prikazan i kratki prilog o tome kako su komunisti ukrali nadgrobne ploče s židovskog groblja u Karlovcu te ih iskoristili za podizanje partizanskih spomenika.

„Snimke sam dobio od jednog čovjeka nakon što su počeli napadi na mene nakon hrvatske premijere filma. Jugoslavenska vlast podigla je spomenike za pale borce 1959. godine u Karlovcu, a za njihovo podizanje iskoristila ploče s židovskog groblja u Karlovcu. Nitko za to nije odgovarao.  To je vrhunac perverzije o kojoj nitko ne govori. Te razbijene ploče se čuvaju u muzeju u Karlovcu. Nije revizija povijesti ništa što dokazuje nešto novo. Ne znam kako su obiteljima objasnili nestanak ploča, a teško mi je vjerovati da Goldstein nije znao o tome ništa. Jedno oskvrvljavanje ne opravdava postupak, no meni je važna istina“, istaknuo je Sedlar.

[ad id=”93788″]

Komentirao je Sedlar i mogućnost da će u Jasenovcu biti održane tri komemoracije.

„Ako jedna grupacija ljudi prošle godine Branku Lustigu zviždi jer je izaslanik Predsjednice Države – to sve govori o njima. Treba se u tišini i s poštovanjem odati počast žrtvama u Jasenovcu“, kazao je.

Najavio je Sedlar da priprema nekoliko novih filmova u skoroj budućnosti – između ostalog i film 2761. Riječ je o istinitoj priči, o 2761 samoubojstvu hrvatskih branitelja nakon rata. Nakon dugo godina aplicirat ću film na Hrvatski filmski fond i nadam se da ću dobiti pomoć da ga realiziramo, kazao je Sedlar.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Poražavajući rezultati: Više od polovice Srba nema pojma o Ovčari i opsadi Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

Više od polovice građana Srbije nema se potrebu informirati o ratnim zločinima, 64 posto ih ne zna šta se dogodilo na poljoprivrednom dobru Ovčari kod Vukovara 1991., a čak 71 posto ne zna da je Sarajevo bilo pod opsadom skoro četiri godine, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak u Beogradu.

Građani Srbije malo znaju o ratnim sukobima u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih godina i o ratnim zločinima,  te o suđenjima optuženima za ratne zločine, većina od 52 posto anketiranih ne zna navesti ni jedan zločin počinjen nad srpskim stanovništvom tijekom sukoba na području bivše Jugoslavije 1990-ih.

O Haškom tribunalu imaju pretežito negativan stav koji se ogleda u tvrdnjama o neobjektivnosti i pristranosti, te u brojnim zamerkama na njegov rad, uz naglašen mali doprinos ICTY-ija saznavanju činjenica o ratovima tijekom raspada SFRJ.

Više od polovice (56 posto) anketiranih, tvrdi da je Tribunal neobjektivan i pristran, 22 posto da je “malo objektivan”, osrednje je objektivan za 16 posto ispitanika, dok ICTY “prilično” ili “visoko” objektivnim doživljava tek šest posto, pa je prosječna ocena rada tog suda – 1,72.

Većina od 54 posto ispitanika istraživanja koje je naručio dnevni list “Danas”, tvrdi kako nema potrebu za informiranjem o suđenjima za ratne zločine, 35 posto ih “donekle ima potrebu”, dok 11 posto ili tek svaki deseti ispitanik navodi kako ima potrebu čuti informacije o tim suđenjima.

O ratnim sukobima i suđenjima 72 posto ispitanika se informira posredstvom televizije, 14 posto čitajući tisak, 13 posto koristeći internet i jedan posto slušajući radio. Za prijenose suđenja za ratne zločine na programu nacionalne televizije (RTS) izjasnilo se čak 54 posto ispitanika.

Više od polovice anketiranih – 54 posto, protivi se mišljenju da je Srbija dužna platiti naknadu štete koju su pripadnici vojske i policije nanijeli civilima tijekom ratnih sukoba, 15 posto je za, a jedna desetina – oko 11 posto ima neutralan stav o tome.

Istodobno, 59 posto ispitanih podržava prijedlog da država podigne spomen-obilježje srpskim žrtvama stradalim 1990-ih, njih 11 posto drži da je prijedlog loš, a isto toliko ih je neodlučno.

Na pitanje treba li Srbija podići spomenik civilnim žrtvama koje su stradale od srpske vojske i policije 49 posto je protiv, a samo 18 % kaže da treba.

Ogromna većina anketiranih – 71 posto, protivi se političkom rehabilitiranju osumnjičenih, nepravomoćno i pravomoćno osuđenih za ratne zločine i drži da im ne treba povjeravati ni državne dužnosti niti trebaju sudjelovati u politici, dok je to prihvatljivo za samo četiri posto.

Više od polovice – 56 posto ne bi prihvatilo prijedlog da država Srbija podigne spomenk u Batajnici kod Beograda, na mjestu gdje je otkrivena masovna grobnica kosovskih Albanaca stradalih na Kosovu, dok taj predlog podržava samo 10 posto ispitanika, a 12 % ih ne neodlučno.

Čak 85 posto anketiranih ne zna nabrojati ni jedan događaj i zločin za koji se sudilo ili se još sudi pred domaćim sudom, dok 79 posto ne zna navesti ni jedan državni organ koji je uključen u procesuiranje ratnih zločina u Srbiji.

Istraživanje Demostata provedeno je intervjuima tet a tet, upitnik je činilo 69 pitanja, a stattistički je obrađeno 1202 uputnika.

Na tiskovoj konferenciji u Medija centru istodobno je predstavljeno i izvješće Fonda za humanitarno pravo o provođenju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina koju je  Vlada Srbije usvojila u veljači 2016. godine.

U izvješću FHP navedeno da za skoro dvije godine od usvajanja nema značajnog napretka u procesuiranju ratnih zločina, te da se u mnogim područjima stanje dodatno pogoršalo.

Od donošena te strategije podignuto je svega osam optužnica, suđenja traju “nerazumno dugo”, a jedna od primjedbi je i da nema napretka u potrazi za nestalim osobama, ukazali su predstavnici FHP-a.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Sjednica Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Od 18.-19. prosinca 2017. godine u Zagrebu će se održati konstituirajuća sjednica 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Uz izbor predsjednika i potpredsjednika 2. saziva Savjeta, na sjednici će se razmatrati mogućnosti unapređenja i jačanja suradnje na gospodarskom, znanstvenom, kulturnom i svim drugim poljima između Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica. Poseban naglasak bit će stavljen na dio vezan uz mogućnosti unapređenja sustava učenja hrvatskog jezika za Hrvate izvan Republike Hrvatske, mogućnostima suradnje u okviru EU fondova, postupak dobivanja državljanstva i druga statusna pitanja.

Tijekom prvog dana rada Savjeta, članovima će se obratiti g. Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Napominjemo da je Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 7. rujna 2017. donijela Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta.

Savjet čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa sa svojom domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od 4 godine (članovi Savjeta ne primaju nikakvu novčanu naknadu za svoj rad).

Zastupljenost Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu Vlade RH određena je sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske. Tako bosansko hercegovački Hrvati imaju 9, hrvatska manjina u europskim i susjednim zemljama 17, a hrvatsko iseljeništvo – 29 predstavnika. Članovi Savjeta po položaju su predstavnici državnih tijela i institucija u RH.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari