Pratite nas

Događaji

Hrvatski inovatori na sajmu inovacija u Ženevi osvojili četiri zlatne medalje

Objavljeno

na

Hrvatski inovatori su na 44. sajmu inovacija u Ženevi osvojili tri zlatne medalje s posebnom pohvalom žirija, jednu zlatnu, pet srebrnih i tri brončane medalje, priopćila je u subotu Udruga inovatora Hrvatske.

[ad id=”93788″]

Zlatne medalje s posebnom pohvalom žirija dobili su Antun Drvar iz Puščina za inovaciju ‘Ionizacijska tehnologija za spuštanje točke tečenja sirove nafte i mazuta’, profesori s zagrebačkog Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić i Ivo Haladin za inovaciju ‘Apsorbirajuće betonske barijere za zaštitu od buke – Ruconbar’ te Ðuro Horvat iz tvrtke Tehnix za inovaciju ‘MBO-T stroj za bioreaktorsko kompostiranje – Kompostder’.

Zlatnu medalju osvojila je inovacija ‘Vertikalna eolska električna centrala’ Franca Žirovnika iz Pule.

Srebrnu medalju dobila je inovacija ‘Jednokratni hidrofilni urinarni kateter o kompletu s antiseptičkim sredstvom’ GuardianMed Luke Grgara sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta, Filipa Črpiča s Veleučilišta u Karlovcu i Darije Simić. Srebrne medalje osvojile su i inovacije ‘Sklopivi ured uz kontejner mobilnog reciklažnog dvorišta’ Emila Butale iz karlovačke tvrtke Veta, ‘Cjevna konstrukcija za mjerenje protoka tekućina’ Krešimira Komljenovića iz HEP-a, ‘Rehabilitacijski uložak za doziranje opterećenja’ Ivane Palčić iz Umaga te ‘Električni skuter’ Dominika Sremića sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Brončane medalje dobili su Josip Sever i Petar Kosi za inovaciju ‘Smart Gearbox’, Miodrag Spasić iz Splita za inovaciju ‘Sigurnosni uređaj za paljenje svjetala na vozilu’ te Danijela Hlanuda iz Poreča za inovaciju ‘Durga®Silver’ – prirodni Ayurveda šampon.

Na 44. Sajmu inovacija u Ženevi, održanom od 13. do 17. travnja sudjelovale su selekcije inovatora iz 45 zemalja svijeta, a ukupno je bilo predstavljeno oko 1000 inovacija na površini od 10.000 četvornih metara. Na tom jednom od najprestižnijih međunarodnih sajmova inovacija u svijetu, hrvatska selekcija sudjelovala je po dvadeset drugi put za redom, a ove godine Udruga inovatora Hrvatske predstavila je 13 inovacija od kojih je velika većina osvojila nagrade u službenoj konkurenciji. Sudjelovanje hrvatskih inovatora na Sajmu organizirala je Udruga inovatora Hrvatske uz potporu Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske banke za obnovu i razvitak te u suradnji s Hrvatskom zajednicom tehničke kulture.

Izložbu je posjetilo više od 35.000 posjetitelja, a izložene inovacije ocjenjivao je međunarodni ocjenjivački sud kojeg je činilo više od 85 stručnjaka, među kojima i predstavnik Hrvatske – inžinjer Zoran Barišić, glavni tajnik Udruge inovatora Hrvatske.

Hrvatske inovatore na sajmu je posjetio i hrvatski veleposlanik u Švicarskoj Aleksandar Heina.

Izniman uspjeh bh. inovatora u Ženevi: Sedam medalja za osam inovacija

Na svečanosti proglašenja dobitnika priznanja, koja je održana u subotu navečer, zlatne medalje su dobili dr. Fikret Alić iz Tuzle, Ivan Milićević iz Posušja i dr. Zehrudin Osmanović iz Lukavca.

Sa tri zlatne, tri srebrene i jednom brončanom medaljom, od ukupno osam predstavljenih inovacija, bh. inovatori su se, nakon četiri godine odsustvovanja, uspješno vratili na ženevski Salon inovacija, koji završava danas.

Na svečanosti proglašenja dobitnika priznanja, koja je održana u subotu navečer, zlatne medalje su dobili dr. Fikret Alić iz Tuzle, Ivan Milićević iz Posušja i dr. Zehrudin Osmanović iz Lukavca.

Alić je predstavio, po prvi put, nov sustav zagrijavanja, u kojem se izvor električne energije automatski podešava prema potrebama elektro-potrošača. Originalnost izuma najjasnije se može predstaviti primjerom električne ploče za kuhanje: zagrijava se samo ona površina ploče koja je prekrivena dnom posude, sa vodom, hranom ili nečim trećim što treba zagrijati.

Na sličan način izvor se podešava prema zapremini i dužini zagrijavanja datog objekta. Za izum koji omogućava da se opasni kemijski talog pretvori u korisni cement, Osmanović je dobio najviša priznanja na svim izložbama na kojima je inovacija predstavljena proteklih mjeseci: Istanbul, Krakov, Nirnberg, Pariz, Seul…

Radi se o otpadu koji nastaje kao nusproizvod proizvodnje jestive soli i sode, a odlaže se na prostranim deponijama, zvanim “bijela mora“, koja ugrožavaju zemlju, floru, faunu, čovjeka…
Najviša priznanja dobio je i Ivan Milićević za “trajnu osnovu za saće“. Satna osnova, kako kažu pčelari, koja je praktično neuništiva, i može se obnoviti svakih 3-5 godina, jednostavnim pranjem u vreloj vodi. Izađuje se od biološki razgradivih sastojaka, čisti vosak, praškasto mljevena ljuska kukuruznog zrna, 99,9 posto čisti kalcijum karbonat.

Srebrene medalje dobili su Borko Babalj, iz Trebinja (hermetična pepeljara), trojac Halilovića iz Kladnja – Ademir, Avdo i Emsad (držač medicinskih spremnika) i Mato Bilić, iz Zenice (udice sa unutrašnjih bodljama).

Brončanu medalju je dobio Asim Kadrić, iza Sarajeva, za kišobran, koji se nosi slobodnih ruku.
Jean-Luc Vincent, predsjednik salona inovacija Ženeva, dodijelio je zlatni sat generalnom sekretaru AIBIH Huseinu Hujiću, kao posebno priznanje za dugogodišnju suradnju, bespoštedan rad i doprinos razvoju i promociji inovatorstva.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

‘Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije’

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., u Hrvatskom domu u Vukovaru u srijedu je počeo 21. znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”, kojem je tema “Gradovi u ratovima – kroz povijest do suvremenosti”.

Organizator skupa je Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’, a tijekom dva dana bit će izloženo 20-tak znanstvenih radova u kojima će tematika gradova u ratovima, u kontekstu brutalnih velikosrpskih vojnih napada na grad Vukovar i njegove civilne stanovnike 1991. godine na početku Domovinskog rata, biti sagledana s povjesnoga, filozofskoga, religijskoga, vojnoga i političkog gledišta.

“U suvremenom svijetu, kojemu smo svjedoci, ratovi se više nego ikada odvijaju upravo u gradovima koji su postali bojišnice, čak i kada nema izravnih sukoba vojske, poput terorizma i drugih izazova”, kazao je voditelj vukovarskog Centra Instituta ‘Ivo Pilar’ Dražen Živić.

Podsjetio je kako su i tijekom Domovinskog rata upravo hrvatski gradovi bili mjesta najžešćih borbi s agresorskim srpskim paravojnim postrojbama i Jugoslavenskom vojskom. Naglasio je kako je dovoljno pogledati samo sudbinu koju je u ratu doživio upravo Vukovar i njegovi stanovnici.

“Najveća materijalna razaranja i ljudska stradanja dogodila su se upravo u gradovima, počevši od Vukovara pa do Dubrovnika, Sarajeva, Mostara, Bihaća, Srebrenice”, naveo je Živić.

Napad na grad – napad na civilizaciju

Prof. Ozren Žunec sa zagrebačkog Filizofskog fakulteta izlagao je na temu “Grad u ratu, rat u gradu: deset tisuća godina bitaka za grad”. Istaknuo je kako je od prvih bliskoistočnih protogradova, preko antičkih obzidanih akropola i srednjovjekovnih utvrđenih gradova pa sve do novovjekovnih vojnih gradova-tvrđava i gradova kao strategijskih ciljeva vojnih kampanja, grad – kao središte civiliziranog društvenog života – imao je istaknutu vojnu funkciju, i kao teško osvojivo uporište obrane i kao ofenzivna projekcija u osvajanju prostora.

Zbog toga je povijest ratova neodvojiva od urbane povijesti, jednako kao i povijest razvoja čovječanstva koje je upravo u gradu postiglo svoj duhovni i materijalni razvoj, zaključio je Žunec.

“Grad je kolijevka civilizacije i on je istovremeno napadnut. To je na neki način napad civilizacije na samu sebe, i to je fenomen koji je mene u ovom cijelom razdoblju od 10.000 godina od kad gradovi postoje i stalno su napadani, najviše privukao”, kazao je Žunec. Podsjetio je kako su gradovi od samog početka imali i obrambenu ulogu.

Poslijepodne se, uz ostale, održavaju i izlaganja Nikole Bešenskog “Međunarodno pravo i suđenja za ratne zločine počinjene u Vukovaru 1991. godine”, Davora Marijana
“Grad u jugoslavenskoj vojnoj doktrini i ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991. – 1995.”, Nikice Barića “Glavne značajke stanja u gradu Vukovaru za vrijeme srpske okupacije 1991. – 1998.” te Janje Sekula Gibač i Ane Filko “Pakrac – zapadnoslavonski Knin”.

Znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”  nastavlja se u četvrtak. Izlaganja će, uz ostale, održati Hrvoje Kekez “Grad, pograničje i mali rat: Dinamika mijena uloge i vojno-strateškog značaja Slunja u obrambenom protuosmanskom ratu u drugoj polovici 16. stoljeća”,  Željko Holjevac “Borbe oko Drežnika i Cetina potkraj 18. stoljeća”, Arijana Kolak Bošnjak “Osijek u ratu 1848./1849.”, Marica Karakaš Obradov “Angloamerička bombardiranja hrvatskih gradova u Drugom svjetskom ratu” i Ivo Turk “Demografska dinamika hrvatskih gradova koji su u Domovinskom ratu bili okupirani”.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Znanstveno-stručni skup ‘Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije’

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., u Hrvatskom domu u Vukovaru u srijedu je počeo 21. znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”, kojem je tema “Gradovi u ratovima – kroz povijest do suvremenosti”.

Organizator skupa je Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’, a tijekom dva dana bit će izloženo 20-tak znanstvenih radova u kojima će tematika gradova u ratovima, u kontekstu brutalnih velikosrpskih vojnih napada na grad Vukovar i njegove civilne stanovnike 1991. godine na početku Domovinskog rata, biti sagledana s povjesnoga, filozofskoga, religijskoga, vojnoga i političkog gledišta.

“U suvremenom svijetu, kojemu smo svjedoci, ratovi se više nego ikada odvijaju upravo u gradovima koji su postali bojišnice, čak i kada nema izravnih sukoba vojske, poput terorizma i drugih izazova”, kazao je voditelj vukovarskog Centra Instituta ‘Ivo Pilar’ Dražen Živić.

Podsjetio je kako su i tijekom Domovinskog rata upravo hrvatski gradovi bili mjesta najžešćih borbi s agresorskim srpskim paravojnim postrojbama i Jugoslavenskom vojskom. Naglasio je kako je dovoljno pogledati samo sudbinu koju je u ratu doživio upravo Vukovar i njegovi stanovnici.

“Najveća materijalna razaranja i ljudska stradanja dogodila su se upravo u gradovima, počevši od Vukovara pa do Dubrovnika, Sarajeva, Mostara, Bihaća, Srebrenice”, naveo je Živić.

Napad na grad – napad na civilizaciju

Prof. Ozren Žunec sa zagrebačkog Filizofskog fakulteta izlagao je na temu “Grad u ratu, rat u gradu: deset tisuća godina bitaka za grad”. Istaknuo je kako je od prvih bliskoistočnih protogradova, preko antičkih obzidanih akropola i srednjovjekovnih utvrđenih gradova pa sve do novovjekovnih vojnih gradova-tvrđava i gradova kao strategijskih ciljeva vojnih kampanja, grad – kao središte civiliziranog društvenog života – imao je istaknutu vojnu funkciju, i kao teško osvojivo uporište obrane i kao ofenzivna projekcija u osvajanju prostora.

Zbog toga je povijest ratova neodvojiva od urbane povijesti, jednako kao i povijest razvoja čovječanstva koje je upravo u gradu postiglo svoj duhovni i materijalni razvoj, zaključio je Žunec.

“Grad je kolijevka civilizacije i on je istovremeno napadnut. To je na neki način napad civilizacije na samu sebe, i to je fenomen koji je mene u ovom cijelom razdoblju od 10.000 godina od kad gradovi postoje i stalno su napadani, najviše privukao”, kazao je Žunec. Podsjetio je kako su gradovi od samog početka imali i obrambenu ulogu.

Poslijepodne se, uz ostale, održavaju i izlaganja Nikole Bešenskog “Međunarodno pravo i suđenja za ratne zločine počinjene u Vukovaru 1991. godine”, Davora Marijana

“Grad u jugoslavenskoj vojnoj doktrini i ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991. – 1995.”, Nikice Barića “Glavne značajke stanja u gradu Vukovaru za vrijeme srpske okupacije 1991. – 1998.” te Janje Sekula Gibač i Ane Filko “Pakrac – zapadnoslavonski Knin”.

Znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”  nastavlja se u četvrtak. Izlaganja će, uz ostale, održati Hrvoje Kekez “Grad, pograničje i mali rat: Dinamika mijena uloge i vojno-strateškog značaja Slunja u obrambenom protuosmanskom ratu u drugoj polovici 16. stoljeća”,  Željko Holjevac “Borbe oko Drežnika i Cetina potkraj 18. stoljeća”, Arijana Kolak Bošnjak “Osijek u ratu 1848./1849.”, Marica Karakaš Obradov “Angloamerička bombardiranja hrvatskih gradova u Drugom svjetskom ratu” i Ivo Turk “Demografska dinamika hrvatskih gradova koji su u Domovinskom ratu bili okupirani”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari