Pratite nas

Povijesnice

12. kolovoza 1992. – Franjo Tuđman položio predsjedničku prisegu

Objavljeno

na

U nizu događaja koji su obilježili stvaranje hrvatske moderne države jedan se često zaboravlja: 12. kolovoza 1992. dr. Franjo Tuđman svečano je položio predsjedničku prisegu pa je tako i formalno postao prvi državni poglavar samostalne, suverene i demokratske Republike Hrvatske.

Svečanost je održana na povijesnome Markovu trgu u Zagrebu, na mjestu gdje se nalaze sjedišta najviših državnih tijela.

Funkciju predsjednika još je potkraj 1991. uveo novi Ustav, ali su izbori zbog ratnih prilika održani tek početkom kolovoza 1992. usporedo s glasovanjem o sastavu novog Sabora.

Tuđman je u izbornu utrku ušao s golemim političkim kapitalom: pod njegovim je vodstvom slomljena velikosrpska agresija, a Hrvatska je izborila samostalnost, međunarodno priznanje i mjesto u Ujedinjenim narodima.

Predvodnik HDZ-a pobijedio je već u prvom izbornom krugu, osvojivši apsolutnu većinu – 56,69 posto glasova. Za Dražena Budišu tada je glasovalo 21,8 posto, a za Savku Dabčević-Kučar 6,02 posto izašlih birača. Ostali kandidati dosegli su manji broj glasova.

Prigodom svečane prisege, dr. Franjo Tuđman uzbudio je neke duhove. Zakonom propisanim riječima u posljednji je čas dodao da priseže i “hrvatskomu narodu”, a ne samo hrvatskim državljanima.

Taj Tuđmanov potez kao i zaziv na kraju teksta “Tako mi Bog pomogao”, koji navodno nije primjeren laičkoj državi, dugo je bio na udaru krajnje ljevice.

Prisega koju je neočekivano upotpunio Tuđman ozakonjena je u ljeto 1997. uoči njegove druge, još uvjerljivije izborne pobjede. (HRT)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. ‘JNA’ okupirala Okučane (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Kada su pripadnici specijalne policije uspjeli 17. kolovoza 1991. slomiti velikosrpsku pobunu na području Okučana, Jugoslavenska narodna armija je otvoreno stala na stranu terorista.

Moćne snage 265. mehanizirane brigade 32. korpusa, pod zapovjedništvom kasnijeg zapovjednika vojske pobunjenih Srba, potpukovnika Milana Čeleketića, pristigle su iz Bjelovara, a uskoro su dobile i pomoć iz Bosne i Hercegovine otkuda je napao oklopni bataljun 329. oklopne brigade 5. korpusa.

Istodobno su srpski pobunjenici napali policijsku stanicu u Staroj Gradiški i položaje branitelja kod kanala Strug–Nova Sava. Pod ovako silovitim udarima hrvatske snage s civilima povlače se prema Novom Varošu.

JNA je postigla cilj; zauzela je Okučane pretvorivši ih u takozvanu tampon-zonu, dočim su kod Stare Gradiške uspostavili mostobran preko kojega su poslije uvodili svježe snage.

Time glavni agresori u zapadnoj Slavoniji postaju moćne snage 5. banjalučkog korpusa koje zajedno s domaćim Srbima i sve većim brojem dobrovoljaca iz Srbije kreću u drugu fazu napadačke operacije kako bi se spojili s 32. varaždinskim korpusom.

Domaći branitelji, snage specijalne policije, odnosno 1. i 3. brigade Zbora narodne garde grčevito su i uz velike žrtve donekle uspjeli zaustaviti proboj, među ostalim i miniranjem mosta Strug kod Okučana.

Ipak agresija nije jenjavala nego je naprotiv već 19. kolovoza izbila na području Pakraca, zatim Daruvara, Grubišnog Polja, Novske odnosno cijelog prostora zapadne Slavonije. Intervencijama JNA stvorena su još čvršća uporišta za daljnje napade koji su zaustavljeni tek preustrojem obrane početkom listopada i imenovanjem pukovnika Rudija Stipčića za zapovjednika Operativne grupe Posavina.

Nažalost u obrani od velikosrpske agresije na zapadnu Slavoniju ubijeno je i ranjeno je iznimno mnogo civila i hrvatskih branitelja.

(HRT)

 

Plenković u Okučanima: Došli smo iskazati poštovanje svim hrvatskim braniteljima

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1990. započela tkz ‘Balvan revolucija’ (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 17. kolovoza 1990. u okolici Knina počela je otvorena oružana pobuna Srba poznata pod imenom Balvan revolucija.

Hrvatski Srbi blokirali su 17. kolovoza 1990. prometnice uokolo Knina čime su fizički započeli oružanu pobunu koja je zbog stavljanja velikih balvana i krupnog stijenja prozvana „balvan revolucijom“.

Na današnji dan prije 29 godina na cestama u okolici Knina osvanule su prve barikade uz koje su stražarili naoružani civili.

Takozvana balvan-revolucija početak je oružane pobune dijela srpskog stanovništva u Hrvatskoj protiv demokratski izabrane vlasti.

Krajnji cilj bilo je pripajanje dijela teritorija Hrvatske paradržavnoj tvorevini u sladu s planovima o stvaranju Velike Srbije. Dva dana nakon postavljanja barikada na prometnicama, pokrenut je i referendum za srpsku autonomiju unutar Hrvatske.

U Obrovcu i Kninu oružje rezervne policije podijeljeno je srpskim civilima i milicajcima te su pobunjenici organizirali straže te kamenjem, drvećem i vozilima blokirali prometnice. Time je prekinuta veza između kontinentalne Hrvatske i Dalmacije, i to usred turističke sezone.

Predsjednik općine Knin Milan Babić proglasio je ratno stanje, iako je to ubrzo negirao na Radio Kninu. Bio je to šok i sramota za zemlju koja je veliki dio novca ostvarivala upravo od turizma.

Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman zapovjedio je hitnu intervenciju. Oklopne transportere koji su krenuli Ličkom magistralom u Titovoj Korenici zaustavilo je srpsko stanovništvo pa su se povukli prema Slunju.

Također su poslana tri helikoptera s pripadnicima specijalne policije koje su kod Ogulina presrela tri MIG-a Jugoslavenske narodne armije i prisilila ih da odustanu od obavljanja zadaće.

Iako su Srbi 20. rujna kod Civljana pucali na policijsku ophodnju situacija se za nekoliko dana smirila. Ipak „balvan revolucija“ jasno je najavila da će Hrvatska svoju slobodu i samostalnost od agresije morati braniti oružjem.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari